Rektorka Mirjana Nikolić u emisiji GrađaNIN: Studenti se žrtvuju za bolje društvo, fascinira me anonimnost koju gaje
Kada se nastavlja školska i akademska godina, ne zavisi od studenata i nastavnika, nego onih koji treba da ispune zahteve. Studenti su održali čas čitavoj javnosti, upoznali smo njihovo novo lice, izjavila je za Newsmax Balkans profesorka i rektorka Univerziteta umetnosti u Beogradu Mirjana Nikolić.
Govoreći o aktuelnoj društvenoj krizi u Srbiji, gošća emisije GrađaNIN na Newsmax Balkans televiziji istakla je da ne bi davala prognoze kada je reč o povratku na nastavu.
"Najaktuelnije pitanje danas je kada pada školska godina, priča da praktično nema više povratka i da moramo da priznamo da nema nadoknade. Uzdržala bih se od komentara i konkretnog datuma jer to ne zavisi od studenata i nastavnika, nego od onih koji treba da ispune zahteve ili barem izađu i kažu da ne mogu da ih ispune. Studenti su održali čas čitavoj javnosti. Upoznali smo novo lice studenata", navela je sagovornica Newsmax Balkans.
Način na koji vlast reaguje na zvučni top navodi na zaključak da nečeg jeste bilo. Sada je to glavna tema. Studenti bi trebalo da budu besni što im je ukraden jedan dostojanstven skup, a to je od koristi vlasti, a ne studentima", izjavio je novinar Boško Jakšić za Newsmax Balkans.
Nemamo stabilno društvo, svima nam je srednje ime netolerancija. Živimo u teškom društvu koje nema stabilne mehanizme za rešavanje krize, izjavio je za Newsmax Balkans psiholog i nekadašnji potpredsednik Vlade Srbije Žarko Korać.
Rektorka je istakla da su studentski protesti 1968. godine trajali osam dana, a da današnji traju mesecima.
"Ne očekujem da se do 17. aprila, dok ne dođu studenti koji su krenuli do Strazbura kako bi predali dokument o kršenju prava u Srbiji, desi nešto posebno. Međutim, očekujem da se polako, pošto su doneli peti zahtev, vidi neki novitet", navela je ona.
Nikolić je dodala da smatra da bi studenti mogli da izađu sa idejom o prelaznoj vladi i da će možda to biti novi zahtev ili bar predlog.
"Studenti se žrtvuju za dobrobit zemlje"
Gošća emisije GrađaNIN navela je da je fascinira što su studenti uspeli da sačuvaju anonimnost.
"Fascinira me anonimnost koju gaje i drže kao vrstu privilegije, kao i to što se nisu polakomili", konstatovala je rektorka Univerziteta umetnosti u Beogradu.
Osvrnuvši se na obeležavanje Dana studenata Beograda, odnosno dana kada je poginuo student Žarko Marinović, profesorka je istakla da su i današnji studenti podneli žrtvu.
"Današnja studentska akcija pokazuje promišljenu i kritičnu pripremu za obeležavanje ovog dana. Žrtva gospodina Žarka je izrasla u obeležavanje Dana studenata. Danas imamo žrtvu velikog broja studenata za dobrobit zemlje. Anonimni pojedinci se žrtvuju za bolje društvo i oni žele da žive u ovoj zemlji", konstatovala je Nikolić.
Printscreen: Newsmax Balkans
Dodala je i to da smatra da je studentski pokret vratio pozitivan nacionalizam.
"Toliki broj mladih ljudi je ogrnut zastavama. Jedan student Novog Pazara rekao je da se konačno oseća prihvaćenim i to je zahvaljujući iskrenoj emociji. Ne možete da imitirate emociju nekoliko meseci. Činjenica je da su mnogo postigli. Sada su najčistije ulice koje gledamo dok plačemo posmatrajući studente", ukzala je sagovornica.
Može li vlast da ispuni zahteve?
Profesorka Nikolić je procenila da vlast možda nije spremna da ispuni zahteve.
"Ekspertska grupa je procenila da zahtevi nisu ispunjeni. Ovde ne govorimo samo o tome da neko ne želi, nego i ne može da ispuni, i morao bi da izađe u javnost i prizna tu nemogućnost i onda ponudi neka nova rešenja. Mislim da postoji mogućnost da prosto ne postoji sva dokumentacija koja je po zakonu neophodna u slučaju", navela je gošća.
Dodala je da je problem i to što studentski zahtevi nisu oročeni.
Gostovanje rektorke Nikolić možete pogledati u videu:
Anonimnost koju gaje studenti aktivisti je totalistički koncept. To nije za pohvalu. Pogledajte japansko društvo, postoje zajedničke vrednosti, uz veliku individualnost. Ovo kod nas je površnost koja se plasira kratkim crno-belim informacijama na društvenih mreža, bez ikakve dubine i promišljanja. To je problem koji sada pokazao rasprostranjenost i moraju se napraviti državne politike koje bi to rešavale. Evropska unija već dosta radi na tome preko Erasmus i drugih programa edukacije.
Trenutno rukovodstvo gotovo svih univerziteta je nedoraslo funkciji koju imaju, a njihovo postavljenje je rezultat nezainteresovanosti kvalitetnog kadra na univerzitetima da se bave tim administrativnim funkcijama. Dakle, dobili smo nekompetentne dekane i rektore, bez ikakvog autoriteta i profesionalnog digniteta. Za posledicu navedenog imamo trentunu situaciju.
Šta znači izjava Sergeja Lavrova da NIS ne može biti nacionalizovan i sa kim Rusi pregovaraju? Bela kuća razmatra osnivanje novog saveza sa Rusijom, Kinom, Indijom i Japanom. Gde je tu Srbija? Gosti emisije Nikola Tomić i Robert Čoban Da li ćemo do kraja godine otvoriti Klaster 3 i šta je do sada urađeno? Naš gost biće ministar Nemanja Starović
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
special
10:30
SIGNAL (R)
Kako bezbednosna dešavanja širom sveta oblikuju našu stvarnost? SIGNAL je analitički TV magazin koji regionu donosi proverene strateške uvide u geopolitička i bezbednosna zbivanja u Evropi i svetu — od globalnih tokova do njihovih posledica po Balkan. SIGNAL odvaja činjenice od buke i tumači njihove posledice jasno, stručno i nepristrasno. Autorska emisija Daniela Šuntera
specijal
11:00
DIJAGNOZA (R)
Emisija Dijagnoza sa Borislavom Višnjićem traži odgovore na ključna pitanja od kojih zavisi dalji razvoj Crne Gore i regiona. Glavne teme koje će biti otvarane u emisiji su implikacije koje ključna dešavanja u međunarodnoj politici imaju na Crnu Goru i region. Takođe, bavićemo se i ključnim ekonomskim projektima koji bi doveli do bržeg razvoja naših zemalja ali i koliko na sve procese i neophodne reforme utiče korupcija.
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Kako izgleda kada se vratimo u vreme bez interneta, kada su dvorišta bila igrališta, a muzika devedesetih stvarala generaciju? Zašto nam se nostalgija tog perioda vraća u talasima i šta nam ona danas govori? Kako smo tada gledali na modu, zabavu i svakodnevicu, a kako ih doživljavamo sada? O fenomenu devedesetih, prenošenju tog fenomena na mlađe generacije, odrastanju u turbulentnoj Srbiji i sećanjima koja i dalje bude osmeh, za emisiju „Tražim reč“ govore stend-up komičar Filip Ugrenović, sociolog Jelena Radović, Lazar Antić – Big Lale, novinar Aca Trajković i pevač Nenad Knežević Knez.
Donor sperme koji je nesvesno nosio genetsku mutaciju koja dramatično povećava rizik od raka, postao je otac najmanje 197 dece širom Evrope, otkriva velika istraga. Među zemljama u kojima se njegova sperma koristila za začeće je i Srbija.
Rezultati ispitivanja keramičkih šolja na tržištu Srbije pokazuju prekomernu migraciju teških metala olova i kadmijuma, saopštile su organizacije Alternativa za bezbednije hemikalije iz Srbije i Arnika iz Češke.
Lider pokreta "Mi - snaga naroda" Branimir Nestorović ocenio je da posete predsednika Srbije Aleksandra Vučića Briselu služe da pokažu lojalnost, ali je sve ostalo "prazna retorika", dok bivši ambasador Srbije u EU Duško Lopandić smatra da "nikad nećemo ući u Evropsku uniju dok je ove vlasti".
Dvojica pripadnika organizovane kriminalne grupe ranjena su u pucnjavi u jednom ugostiteljskom objektu u Nikšiću, saopštilo je crnogorsko Ministarstvo unutrašnjih poslova.
Zabrana mobilnih telefona u školama, ali ovog puta ne kao preporuka, ne kao apel, već kao nacrt zakona. I ono što je zanimljivo - inicijativa ne stiže iz Ministarstva prosvete, već od Zaštitnika građana. Zoran Pašalić kaže da je predlog već napisan.
U većem delu Srbije očekuju se magla i niska oblačnost sa lokalnom pojavom sipeće kiše (rosulje), navodi se u prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ).
Srbija je zvanično krenula put evropskih integracija 2014. godine. U političkom diskursu se o evropskom putu Srbije priča mnogo duže od toga, već više od dve decenije. Za to vreme smenjivale su se generacije mladih, koje su nekada bile većinski okrenute ka Evropi.
Zakon o radnoj praksi je u fazi javne rasprave, koja traje do 18. decembra i ima za cilj da jasnije odredi pravila rada i naknade za rad praktikantima. Dokument radnu praksu definiše kao organizovano sticanje praktičnih znanja i veština kod poslodavca uz mentorstvo, a radi poboljšanja zapošljivosti.
Viši sud u Somboru osudio je vaspitača I. O. iz Bogojeva na kaznu zatvora od 18 godina i tri meseca zbog 29 krivičnih dela nedozvoljene polne radnje prema deci predškolske ustanove.
Direktor policije Dragan Vasiljević predstavio je rezultate rada pripadnika MUP u 2025. godini. Uz prisustvo potpredsednika Vlade i ministra unutrašnjih poslova Ivice Dačića, Vasiljević je istakao da je javni red u zemlji očuvan uprkos porastu neprijavljenih javnih okupljanja.
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" saopštio je da je na teritoriji Srbije u prvoj nedelji decembra, od 1. do 7, zabeleženo 8.666 slučajeva oboljenja slična gripu.
U Preševskoj ulici na Zvezdari pojavile su se pukotine na unutrašnjim i spoljnim zidovima zgrade, a stanari su zabrinuti da će ostati bez svojih domova. Pukotine na spoljnim zidovima pojavile su se i na obližnjoj Šestoj beogradskoj gimnaziji.
Komentari (2)
Miloš
Profesorka dođete mi 15 000.evra za izgubljenu godinu. Toliko mene kao roditelja košta...
pre 8 meseci
1 0 OdgovoriProfesor
Anonimnost koju gaje studenti aktivisti je totalistički koncept. To nije za pohvalu. Pogledajte japansko društvo, postoje zajedničke vrednosti, uz veliku individualnost. Ovo kod nas je površnost koja se plasira kratkim crno-belim informacijama na društvenih mreža, bez ikakve dubine i promišljanja. To je problem koji sada pokazao rasprostranjenost i moraju se napraviti državne politike koje bi to rešavale. Evropska unija već dosta radi na tome preko Erasmus i drugih programa edukacije. Trenutno rukovodstvo gotovo svih univerziteta je nedoraslo funkciji koju imaju, a njihovo postavljenje je rezultat nezainteresovanosti kvalitetnog kadra na univerzitetima da se bave tim administrativnim funkcijama. Dakle, dobili smo nekompetentne dekane i rektore, bez ikakvog autoriteta i profesionalnog digniteta. Za posledicu navedenog imamo trentunu situaciju.
pre 8 meseci
1 0 Odgovori