Godišnje se u Srbiji ulovi 100.000 ptica pevačica: Otkriven nelegalni poligon za hvatanje lepljivim mamcima u Doljevcu
Krajem prošle godine ornitolozi Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS) su u ataru sela Pukovac u opštini Doljevac otkrili nelegalni poligon za hvatanje ptica pevačica lepljivim mamcima, sa desetak namenski postavljenih klopki.
Zahvaljujući brzoj i odlučnoj reakciji inspektora MUP, Jedinice za suzbijanje ekološkog kriminala, počinioci su blagovremeno privedeni i protiv njih su podnete krivične prijave.
Kod počinioca je pronađeno više od 30 jedinki češljugara i konopljarki koje su uhvaćene u prirodi i koje su još na svom perju imale tragove lepka.
Počinioci su u svojim dvorištima imali i aktivne klopke za hvatanje ptica, u narodu poznate kao "kapani".
Foto: Envato
Sve jedinke ptica su nakon skidanja lepka i pregleda stručnjaka Zavoda za zaštitu prirode Srbije puštene nazad u prirodu.
"Hvatanje ptica pevačica je aktivnost koja je nažalost rasprostranjena širom Srbije, prema prikupljenim podacima radi se o skoro 100.000 jedinki uhvaćenih ptica godišnje, što je izuzetno štetno po populacije ptica pevačica. Hvatanje lepkom je karakteristično za jug naše zemlje, što je i najokrutniji način hvatanja ptica jer jako često dolazi do trajnih povreda uhvaćenih jedinki", istakao je ornitolog DZPPS Slobodan Marković u saopštenju.
Najugroženije zaštićene vrste
Jedan od primarnih razloga za ovakvo hvatanje ptica jesu trgovina i materijalna dobit, iako su cene jedinki uhvaćenih ptica veoma niske i najčešće se kreću u rasponu od nekoliko stotina dinara.
Najugroženije su obično strogo zaštićene vrste ptica iz porodice zeba, među njima najčeše češljugari, konopljarke, čišci, zimovke i zebe.
Zatvorske kazne do tri godine
Hvatanje strogo zaštićenih divljih ptica zarad držanja u kavezima i nezakonite prodaje je krivično delo za koje preti kazna zatvora do tri godine, dok prema Pravilniku o odštetnom cenovniku za utvrđivanje visine naknade štete prouzrokovane nedozvoljenom radnjom u odnosu na strogo zaštićene i zaštićene divlje vrste, kazne za hvatanje ptica pevačica, i to iz porodica zeba, iznose i do 30.000 dinara po jedinki.
Ni nakon godinu dana otkako je u atarima sela Nakova kod Kikinde stradalo preko 1.000 ptica, ovaj slučaj najmasovnijeg trovanja ptica u Evropi ne samo da nije dobio sudski epilog, već je javnost uskraćena i za saznanja o rezultatima analiza uginuća i istrage.
Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS) podseća građane da će kod većine ptica uskoro početi sezona gnežđenja i poziva ih da u narednim danima postave kućice koje pticama mogu postati bezbedan dom.
"Poslednjih godina smo svedoci sve češćeg procesuiranja ovakvih slučajeva i verujemo da će ovakva efikasnost Jedinice za suzbijanje ekološkog kriminala doprineti da intenzitet ovih nelegalnih aktivnosti polako opada", zaključuje Marković.
Kako bi smanjilo slučajeve nezakonitog hvatanja ptica i olakšalo građanima proces njihovog otkrivanja, DZPPS je pokrenulo i namenski sajt "Poslednji let" na kojem možete da saznate više o različitim načinima stradanja ptica i prijavite slučajeve.
Naš dokumentarni program otvara vrata u svet prošlosti, sadašnjosti i budućnosti Srbije i Balkana
dokumentarni
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Studenti u blokadi izneli su šesti zahtev u kom traže pokretanje postupka za utvrđivanje odgovornosti i razrešenje direktorke Kliničkog centra Srbije prof. dr Jelena Drulović, direktora Urgentnog centra dr Marka Ercegovca i načelnika intenzivne nege.
Advokat i osnivač pokreta Narodna mreža Vladan Glišić rekao je za Newsmax Balkans da bi mandatar trebalo da vrati poverenje vlade kod dela društva koji ne veruje aktuelnom režimu.
Urednik Nove srpske političke misli Đorđe Vukadinović smatra da je Đuro Macut sjajan kadar za ministra zdravlja, pre nego za predsednika vlade, dok je Sava Stambolić iz Centra za društvenu stabilnost ocenio da je on rešenje da se u paramparčad razbije teza da istinska elita nije za politiku Vučića.
Jutro će biti vrlo hladno za ovaj period godine, u nižim predelima uz slab i umeren, a na planinama jak mraz, dok će u toku dana biti promenljivo oblačno sa sunčanim intervalima i u većem delu suvo, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).
Pokret Kreni-promeni saopštio je da je njihov istraživački tim prikupio i selektovao ukupno 1.953 svedočenja građana o posledicama upotrebe zvučnog topa tokom protesta održanog 15. marta u Beogradu.
Srbi sa Kosova i Metohije koji pešače ka Beogradu, kako bi u subotu 12. aprila stigli na narodni skup koji se održava u srpskoj prestonici, stigli su u Kraljevo.
Dan osnivanja Svetske zdravstvene organizacije, 7. april, obeležava se širom sveta kao Svetski dan zdravlja. Pod sloganom "Zdrav početak - Budućnost puna nade", ove godine poseban akcenat je stavljen na zdravlje majki i novorođenčadi.
Istraživanja Evrobarametra za 2023. godinu pokazuju da više od četvrtine građana Evropske unije smatra da su često ili vrlo često izloženi lažnim vestima, a većina misli da može lako da ih prepozna. Sagovornica Newsmax Balkans ističe da je u Srbiji najveći problem "prikrivanje realnosti".
U Specijalnom sudu u Beogradu nastavljeno je suđenje grupi Veljka Belivuka čiji pripadnici se terete za sedam ubistava, tegovinu drogom, nošenje i držanje oružja, otmice i silovanje. Ispitani su veštaci DNK koji su potvrdili čiji su DNK tragovi pronađeni u pretresenim prostorijama i na oružju.
Više javno tužilaštvo u Beogradu uputilo je MUP i BIA zahteve za prikupljanje obaveštenja povodom video i audio zapisa nastalih na skupu na Medicinskom fakultetu u Beogradu, na kojima se čuju navodi učesnika u vezi sa planiranjem i pripremama za blokadu aerodroma "Nikola Tesla".
Povodom Svetskog dana zdravlja, u Novom Sadu održava se "Marš zdravstvenih radnika". Okupljanje je ispred Železničke stanice, odakle je planirana protestna šetnja do Trga slobode.
Studenti u blokadi izneli su šesti zahtev u kom traže pokretanje postupka za utvrđivanje odgovornosti i razrešenje direktorke Kliničkog centra Srbije prof. dr Jelena Drulović, direktora Urgentnog centra dr Marka Ercegovca i načelnika intenzivne nege.
Komentari (0)