(FOTO/VIDEO) Kafa "od srca" poslužena uz osmeh - mesto gde mladi sa smetnjama u razvoju razbijaju predrasude
Foto: Luka Petrović
Koliko puta ste se probudili i pomislili "Zašto danas moram na posao?" Filip, Nevena, Divna, Mihajlo, Aleksandra i Milica nemaju tih problema. Oni jedva čekaju da se sastanu u kafiću "Zvuci srca" u beogradskom naselju Vračar. Osam radnih sati prođe kao tren jer svoj posao vole i u njemu svi uživaju.
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Kafa će vam biti poslužena uz širok osmeh kome je zaista teško odoleti. Možete i da kupite šolju, torbu ili majicu na kojoj su štampani crteži članova organizacije "Dečje srce" koja pomaže osobama sa smetnjama u razvoju.
Kafiće – radne centre za sada imaju u Beogradu, Subotici, a odnedavno i u Pančevu. Ekipa kafića "Zvuci srca" je uigrana, vesela, raspoložena i svoj posao radi sa mnogo ljubavi i radosti. S mušterijama rado popričaju, a ni kamere im nisu strane.
Foto: Luka Petrović
Milica i Aleksandra odličan su tandem u šanku. Aleksandra radi punih šest godina i kaže da je jako zadovoljna što ima posao i da je rad u kafiću mnogo zavolela, posebno pravljenje različitih vrsta kafe.
"Baš se lepo slažem sa drugarima što radim sa njima, pomažem i u radionici za štampanje šolja, najviše to radim i obožavam to da radim, i u prodavnici ponekad odem i tamo kad imam nešto da pomognem, ja uvek uskočim u pomoć i sve radim što mi se kaže", priča Aleksandra Pavlović.
Milica Danilović kaže da voli da se druži sa kolegama s posla.
"Volim. Svi mi uglavnom ovde pomažu, ali najviše bih rekla za Nemanju Jovića, on mi uvek pomogne kad nešto ne stignem da uradim ili ako je na primer gužva, ja kažem: 'Neco, da li možeš da dođeš da mi pomogneš'? On kaže da hoće i pomogne mi", navodi Milica.
Za mlade sa smetnjama u razvoju kraj školovanja neretko znači povratak među svoja četiri zida, gde im je porodica jedina podrška. Prestaju da imaju pravo na mnoge druge usluge koje su koristili kada su bili đaci.
Do posla ne dolaze lako, nemaju mnogo prilika, a na tržište rada najčešće ne mogu da se oslone. Još teže je onima kojima je oduzeta poslovna sposobnost. Njihova praktično jedina nada su organizacije koje pomažu osobama sa smetnjama u razvoju.
Foto: Luka Petrović
Humanitarna organizacija "Dečje srce" neizostavan je deo života više od 1.200 porodica koje imaju člana sa smetnjama u razvoju. Svoje članove prate od malih nogu i pomažu im kroz različite programe pune 23 godine. Imaju usluge ličnog pratioca deteta, pomoć u kući za decu i stanovanje uz podršku.
Direktor organizacije "Dečje srce" Goran Rojević kaže da im je cilj da porodicama vrate osmeh na lice, da budu uvereni da su njihova deca u sigurnim rukama i da će ih stručna lica pratiti kroz celo odrastanje, a i kasnije, kada postanu punoletni.
Osobe sa smetnjama u mentalnom razvoju su najteže zapošljiva kategorija, a cilj organizacije bio je, kaže Rojević, da pokažu i dokažu da i oni mogu – da rade, privređuju i da razbiju sve predrasude.
"Ono na šta smo naišli u samom startu kao suštinski problem je što većina njih nije znala da čita, nije znala da piše, da izrazi svoje potrebe i svoje želje. Tako da su ih u Nacionalnoj službi za zapošljavanje gledali kao ljude koji nisu mogli da se zaposle i samim tim su oni opet tražili možda neke druge usluge ili su bili zatvarani u svojim kućama, ne zbog toga što je neko bio zlonameran u toj priči nego zbog toga što se u samom društvu nisu nudile neke bolje i sadržajnije aktivnosti. Tada odlučujemo da otvorimo i ovaj kafić", kaže Rojević.
Dodaje da su do 18 godina radili na programima njihovog osamostaljivanja kroz programe "Škola života" i "Škola životnih veština".
"Tu smo ih osposobljavali za što samostalniji život i tako osposobljene mogli smo da znamo da oni mogu sebe da posluže, da posluže nekog drugoga, i onda nam je kafić 'Zvuci srca' postao mesto gde oni mogu da demonstriraju najbolji deo sebe. I na taj način, u komunikaciji sa opštim građanstvom da se ustvari prikažu u nekom potpuno drugačijem svetlu. I 'Zvuci srca' onda postaju mesto gde sam korisnik, osoba sa smetnjama u razvoju razbija predrasude o samom sebi. Ne moramo više mi da ga zastupamo, ne moramo mi da pričamo o njegovim mogućnostima, njegovoj ljubavi, dobroti, o njegovom karakteru, njegovom stanju. To mogu da pričaju i oni sami", naglašava Rojević.
Foto: Luka Petrović
Ljubav je reč koju najčešće pominju zaposleni u kafiću i radionici. Svi su zaljubljeni, pa nije ni čudo što je srce jedan od glavnih motiva na majicama, šoljama, magnetima i kapama, a i neizostavan je deo enterijera njihovog radnog prostora.
Mihajlo Miletić kaže da u kafiću najviše voli da pravi koktele, posebno "Miki miks", ali i kafe sa srcem, kapućino i ostala pića.
"Pa ovako, u koktelu ima sirup voćni, crveni uglavnom da bude crven, limeta, limun, Sprajt i led po želji", objašnjava on.
Divna Šaranović kaže da najviše voli da pravi majice, kafe, bedževe, šolje, kao i da kuva, da čisti, da pegla.
"Volimo da pričamo, da objasnimo koliko šta košta", dodaje Nevena.
Prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom, svaki poslodavac u Srbiji koji ima više od 20 zaposlenih, mora da zapošljava i osobe sa invaliditetom.
Tako, poslodavac koji ima od 20 do 49 zaposlenih dužan je da ima u radnom odnosu jednu osobu sa invaliditetom. Poslodavac sa 50 i više zaposlenih mora da zaposli najmanje dve osobe sa invaliditetom, i na svakih narednih započetih 50 zaposlenih - po jednu osobu sa invaliditetom.
Predviđene su i povlastice za savesne poslodavce, ali i kazne za one koji ne poštuju zakon. Međutim, teorija je jedno, a praksa nešto sasvim drugo.
Poslododavci koji se ne pridržavaju propisa uglavnom kažu da se bave nepogodnom delatnošću ili da nemaju način da prilagode svoje radno okruženje.
A to je itekako moguće, kažu u organizaciji "Dečje srce". Od 25 mladih koji svakodnevno dolaze na posao, desetoro već imaju ugovor o radu.
To bi, smatra Rojević, trebalo da bude podsticaj za sve firme i pojedince, ali i javni sektor u Srbiji – da je, uz malo podrške i razumevanja, moguće i osobe sa smetnjama u razvoju osposobiti za obavljanje nekog posla, i od njih napraviti srećne ljude koji se osećaju korisno i koji s ponosom zarađuju svoj dinar.
Foto: Luka Petrović
Kafić koji funkcioniše po principu donacija jako dobro radi, jer ljudi koji dolaze prepoznaju njegov značaj i smisao, dodaje Rojević.
Nemalo je onih koji na druge načine pomažu radno angažovanje mladih sa smetnjama u razvoju.
"Kada su 'Zvuci srca' zaživeli kao takav pogram, pitali su se svi koji nas poznaju i nisu mogli da veruju da će moći da zaživi lokal u kome se ništa ne plaća, gde vam je sve besplatno. Mišljenja su bili da će ljudi naši dolaziti tu, da će nas možda neki i zloupotrebljavati time što će možda da uzimaju neke naše proizvode, da ćemo mi morati to da kupimo pa ćemo brzo da se zatvorimo i da to nema neku perspektivu", kaže Rojević.
Međutim, dodaje on, "znali smo da naše društvo ima mogućnost dok god ima dobrih ljudi koji nam na različite načine pomažu".
"Imamo čoveka na Kvantaškoj pijaci koji nam, kad god nam treba da svo voće i povrće koje mi dalje ovde distribuiramo u našem lokalu, znači svaki limun je došao odande. Imamo komšije koji nam menjaju sijalice, pomažu da popravimo nešto u našem lokalu ili imamo druge donatore koji nam daju od kafe do sokova, ili bilo šta što nam zatreba", kaže Rojević.
Foto: Luka Petrović
Podsećamo, u Srbiji je u martu ove godine prvi put zaposlenje u zdravstvenom sistemu dobila osoba sa Daun sindromom. Mladić Vuk Trajković zaposlen je na Institutu za reumatologiju, a radi kao fizioterapeutski tehničar koga jako vole sve kolege, ali i pacijenti.
To je jedan od retkih uspešnih primera inkluzije osoba sa smetnjama u razvoju, a ekipa iz kafića "Zvuci srca" nada se da će izuzetak uskoro da postane pravilo, kako u privatnom, tako i u javnom sektoru.
Za koji dan se očekuje da Venecijanska komisija pošalje finalni ekspertski izveštaj u vezi sa setom pravosudnih zakona. Najjednostavnije rečeno, na proveri je njihova usklađenost sa tekovinama i vrednostima Evropske unije. To bi moglo i da se tiče prava i obaveza Srbije predviđenih Planom rasta za Zapadni Balkan, za šta je Evropska unija izdvojila do kraja sledeće godine 6 milijardi evra. Gost Stava dana predsednik Narodne stranke i advokat Vladimir Gajić, a uključićemo i naše kolege: Marijanu Frank koja se javlja iz Brisela i urednika NewsMax Balkansa u Sarajevu Harisa Šertovića
special
10:30
BIZLIFE WEEK (R)
Da li je plaćanje kešom navika koja se u Srbiji već promenila? Dok broj kartica i plaćanja raste, keš se polako povlači, ali pitanje poverenja i dalje ostaje otvoreno. Veštačka inteligencija sve više ulazi u zdravstvo, ali kada pogreši u 8 od 10 slučajeva, jasno je da još nije spremna da odlučuje umesto lekara i da poverenje mora tek da zaradi. Kako jedan srpski startap pomaže kompanijama da donose fer odluke o platama, zašto publika sve manje veruje “savršenom” AI sadržaju na društvenim mrežama i kako od nekoliko sastojaka napraviti brz, konkretan obrok kad vremena nema.
Stav vikend: Kako vlast u Podgorici mjesecima funkcioniše bez podrške većine? Gost: lider Pokreta Preokret Srđan Perić.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ
Koje svakodnevne navike najviše zagađuju planetu? Koliko plastike završi u prirodi, a koliko u reciklaži? Da li je promena loših navika poslednja šansa za spas planete Zemlje ili je šteta već prevelika? Za emisiju „Tražim reč“ govore inženjerka zaštite životne sredine Marija Petković i osnivač ekspertske mreže za upravljanje otpadom Kristina Cvejanov.
Mladić A. Đ. (19) uhapšen je zbog sumnje da je sekirom usmrtio muškarca (48), a potom njegovo telo polio benzinom i zapalio, saopštila je Policijska uprava iz Sremske Mitrovice.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Nišu, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su S. M. (26) iz okoline ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo zlostavljanje i mučenje.
Početak izgradnje tunela ispod Bulevara Despota Stefana već je izmenio režim saobraćaja u centru Beograda, iako radovi na terenu još nisu zvanično počeli.
Policija u Kragujevcu uhapsila je šesnaestogodišnjaka iz Beograda zbog sumnje da je izvršio krivična dela izazivanje opšte opasnosti i nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija i N. V. (25) iz Beograda, zbog podstrekavanja i pomaganja u izvršenju istog dela.
Male navike za veliku promenu i spas planete Zemlje. Koje svakodnevne navike najviše zagađuju planetu? Koliko plastike završi u prirodi, a koliko u reciklaži?
Pre 27 godina, u noći između 22. i 23. aprila, NATO je bombardovao zgradu Radio-televizije Srbije, kada je stradalo šesnaestoro zaposlenih u Javnom servisu. Na godišnjicu u 2.06 časova, kod spomenika "Zašto" u Tašmajdanskom parku održan je pomen stradalim radnicima RTS u NATO bombardovanju.
Za vreme predstojećih prvomajskih praznika, većina institucija, preduzeća, trgovinskih i zanatskih objekata neće biti otvorena. Ipak, postoje određena pravila i propisi koji regulišu radno vreme tokom ovog perioda.
U Srbiji će tokom dana biti pretežno sunčano uz malu i umerenu oblačnost i toplije i dnevne temperature od nula do 20 stepeni, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod.
U susret Danu Vojske Srbije, u kasarni "Banjica 2" u Beogradu priređen je svečani skup na kojem su sumirani rezultati rada u prethodnoj godini i uručene nagrade i priznanja najistaknutijim pojedincima u Generalštabu Vojske Srbije.
Internet prevare u Srbiji beleže rast iz godine u godinu, od lažnih oglasa i fišing poruka do zloupotreba platnih kartica. Kao odgovor, MUP najavljuje pokretanje nove platforme "Sajber straža", putem koje će građani moći da prijave digitalne prevare brzo i jednostavno, preko telefona ili računa.
Pripadnici Uprave saobraćajne policije koji kontrolu saobraćaja vrše presretačima, oko 15 časova, na teritoriji Požege zaustavili su pedesetogodišnjeg vozača koji se u zoni škole kretao brzinom tri puta većom od dozvoljene.
Komentari (1)
Losh
Dobro
pre 1 godinu
0 0 Odgovori