(FOTO/VIDEO) Kafa "od srca" poslužena uz osmeh - mesto gde mladi sa smetnjama u razvoju razbijaju predrasude
Koliko puta ste se probudili i pomislili "Zašto danas moram na posao?" Filip, Nevena, Divna, Mihajlo, Aleksandra i Milica nemaju tih problema. Oni jedva čekaju da se sastanu u kafiću "Zvuci srca" u beogradskom naselju Vračar. Osam radnih sati prođe kao tren jer svoj posao vole i u njemu svi uživaju.
Kafa će vam biti poslužena uz širok osmeh kome je zaista teško odoleti. Možete i da kupite šolju, torbu ili majicu na kojoj su štampani crteži članova organizacije "Dečje srce" koja pomaže osobama sa smetnjama u razvoju.
Kafiće – radne centre za sada imaju u Beogradu, Subotici, a odnedavno i u Pančevu. Ekipa kafića "Zvuci srca" je uigrana, vesela, raspoložena i svoj posao radi sa mnogo ljubavi i radosti. S mušterijama rado popričaju, a ni kamere im nisu strane.
Foto: Luka Petrović
Milica i Aleksandra odličan su tandem u šanku. Aleksandra radi punih šest godina i kaže da je jako zadovoljna što ima posao i da je rad u kafiću mnogo zavolela, posebno pravljenje različitih vrsta kafe.
"Baš se lepo slažem sa drugarima što radim sa njima, pomažem i u radionici za štampanje šolja, najviše to radim i obožavam to da radim, i u prodavnici ponekad odem i tamo kad imam nešto da pomognem, ja uvek uskočim u pomoć i sve radim što mi se kaže", priča Aleksandra Pavlović.
Milica Danilović kaže da voli da se druži sa kolegama s posla.
"Volim. Svi mi uglavnom ovde pomažu, ali najviše bih rekla za Nemanju Jovića, on mi uvek pomogne kad nešto ne stignem da uradim ili ako je na primer gužva, ja kažem: 'Neco, da li možeš da dođeš da mi pomogneš'? On kaže da hoće i pomogne mi", navodi Milica.
Za mlade sa smetnjama u razvoju kraj školovanja neretko znači povratak među svoja četiri zida, gde im je porodica jedina podrška. Prestaju da imaju pravo na mnoge druge usluge koje su koristili kada su bili đaci.
Do posla ne dolaze lako, nemaju mnogo prilika, a na tržište rada najčešće ne mogu da se oslone. Još teže je onima kojima je oduzeta poslovna sposobnost. Njihova praktično jedina nada su organizacije koje pomažu osobama sa smetnjama u razvoju.
Foto: Luka Petrović
Humanitarna organizacija "Dečje srce" neizostavan je deo života više od 1.200 porodica koje imaju člana sa smetnjama u razvoju. Svoje članove prate od malih nogu i pomažu im kroz različite programe pune 23 godine. Imaju usluge ličnog pratioca deteta, pomoć u kući za decu i stanovanje uz podršku.
Direktor organizacije "Dečje srce" Goran Rojević kaže da im je cilj da porodicama vrate osmeh na lice, da budu uvereni da su njihova deca u sigurnim rukama i da će ih stručna lica pratiti kroz celo odrastanje, a i kasnije, kada postanu punoletni.
Osobe sa smetnjama u mentalnom razvoju su najteže zapošljiva kategorija, a cilj organizacije bio je, kaže Rojević, da pokažu i dokažu da i oni mogu – da rade, privređuju i da razbiju sve predrasude.
"Ono na šta smo naišli u samom startu kao suštinski problem je što većina njih nije znala da čita, nije znala da piše, da izrazi svoje potrebe i svoje želje. Tako da su ih u Nacionalnoj službi za zapošljavanje gledali kao ljude koji nisu mogli da se zaposle i samim tim su oni opet tražili možda neke druge usluge ili su bili zatvarani u svojim kućama, ne zbog toga što je neko bio zlonameran u toj priči nego zbog toga što se u samom društvu nisu nudile neke bolje i sadržajnije aktivnosti. Tada odlučujemo da otvorimo i ovaj kafić", kaže Rojević.
Dodaje da su do 18 godina radili na programima njihovog osamostaljivanja kroz programe "Škola života" i "Škola životnih veština".
"Tu smo ih osposobljavali za što samostalniji život i tako osposobljene mogli smo da znamo da oni mogu sebe da posluže, da posluže nekog drugoga, i onda nam je kafić 'Zvuci srca' postao mesto gde oni mogu da demonstriraju najbolji deo sebe. I na taj način, u komunikaciji sa opštim građanstvom da se ustvari prikažu u nekom potpuno drugačijem svetlu. I 'Zvuci srca' onda postaju mesto gde sam korisnik, osoba sa smetnjama u razvoju razbija predrasude o samom sebi. Ne moramo više mi da ga zastupamo, ne moramo mi da pričamo o njegovim mogućnostima, njegovoj ljubavi, dobroti, o njegovom karakteru, njegovom stanju. To mogu da pričaju i oni sami", naglašava Rojević.
Foto: Luka Petrović
Ljubav je reč koju najčešće pominju zaposleni u kafiću i radionici. Svi su zaljubljeni, pa nije ni čudo što je srce jedan od glavnih motiva na majicama, šoljama, magnetima i kapama, a i neizostavan je deo enterijera njihovog radnog prostora.
Mihajlo Miletić kaže da u kafiću najviše voli da pravi koktele, posebno "Miki miks", ali i kafe sa srcem, kapućino i ostala pića.
"Pa ovako, u koktelu ima sirup voćni, crveni uglavnom da bude crven, limeta, limun, Sprajt i led po želji", objašnjava on.
Divna Šaranović kaže da najviše voli da pravi majice, kafe, bedževe, šolje, kao i da kuva, da čisti, da pegla.
"Volimo da pričamo, da objasnimo koliko šta košta", dodaje Nevena.
Prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom, svaki poslodavac u Srbiji koji ima više od 20 zaposlenih, mora da zapošljava i osobe sa invaliditetom.
Tako, poslodavac koji ima od 20 do 49 zaposlenih dužan je da ima u radnom odnosu jednu osobu sa invaliditetom. Poslodavac sa 50 i više zaposlenih mora da zaposli najmanje dve osobe sa invaliditetom, i na svakih narednih započetih 50 zaposlenih - po jednu osobu sa invaliditetom.
Predviđene su i povlastice za savesne poslodavce, ali i kazne za one koji ne poštuju zakon. Međutim, teorija je jedno, a praksa nešto sasvim drugo.
Poslododavci koji se ne pridržavaju propisa uglavnom kažu da se bave nepogodnom delatnošću ili da nemaju način da prilagode svoje radno okruženje.
A to je itekako moguće, kažu u organizaciji "Dečje srce". Od 25 mladih koji svakodnevno dolaze na posao, desetoro već imaju ugovor o radu.
To bi, smatra Rojević, trebalo da bude podsticaj za sve firme i pojedince, ali i javni sektor u Srbiji – da je, uz malo podrške i razumevanja, moguće i osobe sa smetnjama u razvoju osposobiti za obavljanje nekog posla, i od njih napraviti srećne ljude koji se osećaju korisno i koji s ponosom zarađuju svoj dinar.
Foto: Luka Petrović
Kafić koji funkcioniše po principu donacija jako dobro radi, jer ljudi koji dolaze prepoznaju njegov značaj i smisao, dodaje Rojević.
Nemalo je onih koji na druge načine pomažu radno angažovanje mladih sa smetnjama u razvoju.
"Kada su 'Zvuci srca' zaživeli kao takav pogram, pitali su se svi koji nas poznaju i nisu mogli da veruju da će moći da zaživi lokal u kome se ništa ne plaća, gde vam je sve besplatno. Mišljenja su bili da će ljudi naši dolaziti tu, da će nas možda neki i zloupotrebljavati time što će možda da uzimaju neke naše proizvode, da ćemo mi morati to da kupimo pa ćemo brzo da se zatvorimo i da to nema neku perspektivu", kaže Rojević.
Međutim, dodaje on, "znali smo da naše društvo ima mogućnost dok god ima dobrih ljudi koji nam na različite načine pomažu".
"Imamo čoveka na Kvantaškoj pijaci koji nam, kad god nam treba da svo voće i povrće koje mi dalje ovde distribuiramo u našem lokalu, znači svaki limun je došao odande. Imamo komšije koji nam menjaju sijalice, pomažu da popravimo nešto u našem lokalu ili imamo druge donatore koji nam daju od kafe do sokova, ili bilo šta što nam zatreba", kaže Rojević.
Foto: Luka Petrović
Podsećamo, u Srbiji je u martu ove godine prvi put zaposlenje u zdravstvenom sistemu dobila osoba sa Daun sindromom. Mladić Vuk Trajković zaposlen je na Institutu za reumatologiju, a radi kao fizioterapeutski tehničar koga jako vole sve kolege, ali i pacijenti.
To je jedan od retkih uspešnih primera inkluzije osoba sa smetnjama u razvoju, a ekipa iz kafića "Zvuci srca" nada se da će izuzetak uskoro da postane pravilo, kako u privatnom, tako i u javnom sektoru.
Slušamo „glas naroda“ koji će imati pravo da „traži reč“. Vikend koji ne odmara, već ima cilj da pronađe odgovore za celu porodicu.
specijal
17:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEPOZNATE PRICE PRIRODE
Nepoznate priče prirode je dokumentarni serijal koji istražuje netaknutu lepotu prirodnih predela Srbije, otkrivajući skrivene tajne, jedinstvenu floru i faunu, kao i živote ljudi koji ih okružuju.
dokumentarni
17:30
PROZORI BALKANA BEST I
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
18:00
PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV NEDELJE
Klasična forma intervjua sa ključnim akterima iz sveta politike, biznisa i društva. Otkrivamo manje poznate aspekte aktuelnih događaja i donosimo dublji uvid u najvažnije izazove i prilike današnjice. “Stav nedelje” postavlja prava pitanja i insistira na odgovorima koje nećete čuti nigde drugde.
specijal
19:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-SPOMENICI SRBIJE ( R )
Naš dokumentarni program otvara vrata u svet prošlosti, sadašnjosti i budućnosti Srbije i Balkana
Poslanica "Saveza Sara Vagenkneht" u nemačkom Bundestagu Žaklin Nastić optužila je Alternativu za Nemačku (AfD) da "patnju i nepravdu koja je učinjena Srbiji" zloupotrebljava u jeftine predizborne svrhe kako bi dobila glasove Srba iz dijaspore.
Pripadnici MUP, Odeljenja za borbu protiv korupcije Uprave kriminalističke policije, u saradnji sa Posebnim odeljenjem za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su četiri osobe zbog postojanja osnova sumnje da su izvršile krivično delo zloupotreba službenog položaja.
Za Arenu Sport počinje novo doba, biće prisutna kod svih kablovskih operatera. Sa televizijama Euronews i Newsmax Balkans imamo velike ambicije, izjavio je u emisiji Stav dana direktor Telekoma Vladimir Lučić.
Uprava kriminalističke policije je po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Nišu počela sa pretresima i privođenjima osumnjičenih na više lokacija u Nišu u nastavku akcije borbe protiv korupcije. Bivša gradonačelnica Dragana Sotirovski privedena je na graničnom prelazu Preševo.
Srbija je odavno zrela za reforme i studentski pokret je otvorio nadu za to. Studentski protesti su energija za reformu koja Srbiji zaista treba, podsetili su nas na patriotizam, solidarnost, jednakost, izjavio je predsednik Foruma za etničke odnose Dušan Janjić.
Semaforima koji su postavljeni na ulasku u kružni tok Autokomande trebalo bi da bude obezbeđen osećaj sigurnosti i bezbednosti, a gužve smanjene, izjavio je gradski sekretar za saobraćaj Bojan Bovan.
Ministarka prosvete Slavica Đukić Dejanović potvrdila je za Radio Slobodna Evropa da će februarske plate prosvetnim radnicima koji štrajkuju biti smanjene.
Delegacija Ministarstva odbrane i Vojske Srbije, na poziv Ministarstva odbrane Ujedinjenih Arapskih Emirata, posetila je 17. Međunarodni sajam naoružanja i vojne opreme IDEX 2025 u Abu Dabiju.
Direktor Agencije za bezbednost saobraćaja Branko Stamatović izjavio je na promociji kampanje "U kola bez alkohola" u Beogradu da je svaki deveti život izgubljen u saobraćajnim nesrećama posledica vožnje pod alkoholnim dejstvom.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučič najavio je na svečanom otvaranju deonice Dunavskog koridora da će najkasnije u februaru ili martu sledeće godine biti otvoren ceo put, a da će u nedelju u podne za saobraćaj biti puštena ova deonica od novih 32 kilometra.
Studenti koji su u četvrtak iz Zrenjanina krenuli na skup "Iz Banata iz inata" u Vršcu, posle prespavane noći u Plandištu, oko 9 sati ujutru su krenuli dalje.
Nekoliko desetina Srba iz Severne Mitrovice poranilo je u južni deo grada, kako bi na groblju obeležili Velike ili Zimske zadušnice, pravoslavni praznik posvećen pomenu i molitvama za upokojene.
Posebno odeljenje za suzbijanje korupcije Višeg suda u Beogradu odredilo je do 30 dana pritvor četvorici osumnjičenih u vezi sa nezakonitim legalizacijama objekata i prikrivanjem nelegalno stečene imovine.
Komentari (1)
Losh
Dobro
pre 4 meseca
0 0 Odgovori