Koliko dugo treba čuvati otvorenu hranu u konzervi
Otvorene konzerve često ostaju kao ostatak obroka u domaćinstvima, ali mnogi ne znaju koliko dugo ih je sigurno držati u frižideru. Ako se ne skladište pravilno, njihov sadržaj može brzo da se pokvari i postane neispravan za jelo.
Izvor: Klix.ba
22.10.2025. 22:51
Foto: Envato
Nakon otvaranja, većina sadržaja iz konzerve se može čuvati u frižideru do četiri dana.
Međutim, preporučuje se da se hrana ne ostavlja u originalnoj limenci, već da se prebaci u čistu, zatvorenu posudu, najbolje staklenu ili plastičnu kako bi se izbegla promena ukusa i eventualna kontaminacija, piše Klix.ba.
Luk je osnova skoro svakog dobrog obroka, ali mnogi ljudi nekontrolisano plaču kada ga seku. Ipak, postoje trikovi koji mogu pomoći da se suze izbegnu.
Dok se u Srbiji godišnje baci više od 780.000 tona hrane, čak 19,9 odsto stanovništva živi na rubu siromaštva. Ekspertkinja za cirkularnu ekonomiju Sanida Klarić kaže da bi novi Zakon o praćenju otpada od hrane mogao da omogući pravedniju raspodelu i spreči njeno rasipanje.
Različite vrste konzerviranih proizvoda imaju sličan vremenski rok trajanja:
Tunjevina - do tri dana
Grašak, kukuruz, grašak - do četiri dana
Paradajz sos - od dva do tri dana
Pašteta i mesne konzerve - do tri dana.
Hrana koja stoji duže od preporučenog perioda, čak i ako je u frižideru, može da promeni miris, boju ili teksturu. To su prvi znaci da je više nije sigurno konzumirati.
Takođe, ukoliko se na površini pojavi sloj sluzi ili hrana ima neprijatan miris, najbolje ju je odmah baciti.
Foto: Pixabay
Otvorene konzerve, iako praktične, zahtevaju pažljivo rukovanje. Jednom kada se otvore, više ne vredi originalni rok trajanja s pakovanja, te ih treba tretirati kao svežu ili pripremljenu hranu.
U domaćinstvima je najčešća greška upravo ostavljanje sadržaja u otvorenoj limenci, što može dovesti do kvarenja. Jednostavno prebacivanje hrane u posudu s poklopcem produžava joj svežinu i čuva njenu ispravnost.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Da li se Mađarska zaista odmetnula od EU i hoće li predostojeći izbori u toj zemlji biti referendum o pripadnosti Zapadu? Da li Orban gradi novi srednjoevropski blok koji bi osporio dominaciju Brisela? Gosti Stava dana: bivši ambasador u Nemačkoj i Austriji Milovan Božinović i Nikola Vujinović, istraživač studija bezbednosti.
specijal
19:30
NAŠA PRIČA (R)
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
SIGNAL
Kako bezbednosna dešavanja širom sveta oblikuju našu stvarnost? SIGNAL je analitički TV magazin koji regionu donosi proverene strateške uvide u geopolitička i bezbednosna zbivanja u Evropi i svetu — od globalnih tokova do njihovih posledica po Balkan. SIGNAL odvaja činjenice od buke i tumači njihove posledice jasno, stručno i nepristrasno. Autorska emisija Daniela Šuntera
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
SINTEZA
Kako neke serije i filmovi ponovo otvaraju prostor za stara verovanja, rituale i obrede? Da li običaji i dalje oblikuju naš identitet? Kako rituali utiču na strahove, odluke i međusobne odnose i zašto nas magijsko i dalje snažno privlači? Odgovore tražimo od antropologa dr Aleksandra Repedžića.
Ekipa Hitne pomoći intervenisala je u 4.45. sati u Mirijevu zbog požara u ulici Dušana Radovića gde je zatekla muškarca (45) bez svesti, koji je davao znake života.
Cene stanova u Srbiji u drugom tromesečju ove godine porasle su za skoro šest odsto. Svi regioni zabeležili su porast prodaje stanova, a najveći, od čak 30 odsto, ostvaren je u regionu Južne i Istočne Srbije. U Nišu su cene stanova skočile za 14 procenata.
U Srbiji i svetu Dan primirja obeležava se u znak sećanja na 11. novembar 1918. godine kada su sile Antante potpisale primirje sa Nemačkom. Time je okončan Prvi svetski rat, najrazorniji sukob koji je svet dotad video.
Demencija i problemi sa pamćenjem sve češće pogađaju starije osobe, otežavajući svakodnevni život i smanjujući samostalnost. Situaciju dodatno komplikuju druge hronične bolesti koje mnogi stariji ljudi imaju, jer one povećavaju rizik od smanjenja kognitivnih sposobnosti.
Od malih nogu, mnogi maštaju o superherojskim moćima: sposobnosti letenja, mogućnosti da putuju kroz vreme ili da budu nevidljivi, ali često nas u dečjem uzrastu privlači sporazumevanje sa životinjama. Ovaj vid interakcije mogao bi da bude korak bliže stvarnosti zahvaljujući veštačkoj inteligenciji.
Natalijina ramonda, cvet feniks, koji se nalazi na amblemu i u Srbiji nosi na reveru uoči i na Dan primirija 11. novembra, predstavlja simbol stradanja i pobede srpskog naroda u Prvom svetskom ratu.
Kolosalna paukova mreža u pećini na granici Grčke i Albanije verovatno je najveća do sada otkrivena, a napravile su je vrste pauka za koje se mislilo da ne žive u kolonijama.
Drvo mančinela (Hippomane mancinella) smatra se najotrovnijim na svetu - u kori, listovima i plodovima sadrži toksine koji su opasni za ljude i životinje.
Komentari (0)