(VIDEO) Diploma ženama ne donosi ravnopravnost: Iako obrazovanije od muškaraca, još uvek nisu na odgovornim pozicijama
Obrazovanje u Srbiji danas ima žensko lice, ali moć i dalje uglavnom pripada muškarcima. Iako žene prednjače u broju diploma, mastera i doktorata, retko ih viđamo na rukovodećim pozicijama u IT sektorima ili među donosiocima odluka.
U rukama imaju diplome, znanje i ambicije. Statistika kaže, nikad obrazovanije. Društvene promene, modernizacija i veća dostupnost obrazovanja dovele su do jedne tihe revolucije. Žene su danas među mlađim generacijama obrazovanije od muškaraca.
Međutim, uprkos ovim podacima, žene su i dalje manje prisutne na tržištu rada.
Italijanski naučnici prvi put su otkrili mikroplastiku u folikularnoj tečnosti jajnika i postavili su pitanje o uticaju toksičnih supstanci na plodnost žena.
Vrhovni sud Velike Britanije presudio je da se termin "žena" odnosi isključivo na biološki pol prema britanskom Zakonu o ravnopravnosti, čime su transrodne žene isključene iz zakonske definicije žene.
"Emancipacija žena se desila, ali nije se desila emancipacija muškaraca. I dalje je žena veoma vezana u toj privatnoj sferi i podrazumeva se da će raditi poslove koji se tipično i dalje u društvu kakvo je naše, relativno dominantno patrijarhalno, zovu ženskim poslovima. Tako da je to opterećenje izuzetno veliko na ženu koja je već na tržištu rada, i ako mora da uglavnom prihvati i te poslove iz domaćinstva. Tako da određeni deo žena to ne može, naravno, da podnese, i to je jedan od razloga zašto mi imamo manje prisutstvo žena, pre svega u tim mlađim i starijim starosnim grupama na samom tržištu rada", kaže Vladimir Nikitović, upravnik Centra za demografska istraživanja Instituta društvenih nauka.
Printscreen: Newsmax Balkans
Diploma ženi u Srbiji ne donosi ravnopravnost. Iako obrazovanije, žene u Srbiji i dalje ne zauzimaju odgovorne pozicije, koje su uglavnom rezervisane za muškarce, jer poslodavci ne očekuju njihova odsustva.
"Muškarci imaju jednaka prava da odlaze i da uzimaju porodiljska bolovanja za negovanje deteta i nadam se da će to da postane praksa. Ne očekujem da će se to desiti brzo, ali smatram da muškarci o tome treba da budu obavešteni i da zajedno sa svojim suprugama donesu odluku koja će se povući na tržištu rada. Ako budemo imali takvu situaciju, onda mislim da će doći i do promene obrazca, odnosa prema ženama, jer isto kao što žena može da odsustvuje godinu dana, tako možete očekivati to isto od muškarca", navodi Milica Vesković Anđelković, sociološkinja i profesorka Filozofskog fakulteta.
Printscreen: Newsmax Balkans
Žena nosi teret duplih standarda između karijere i porodice, između uspeha i očekivanja da rađa. Često se postavlja pitanje da li roditeljstvo zaista ostaje po strani.
"Ako gledamo naše društvo, zapravo taj stereotip i dalje važi, da žene koje su visoko obrazovane imaju u proseku skoro jedno dete manje nego nisko obrazovane žene. Istina je da je nisko obrazovanih danas jako malo, ispod 10 procenata, ali svejedno, ta razlika je veoma upadljiva i ono što je interesantno, žene u Beogradu pre svega, kao najvećem gradskom centru kod nas, u suštini su najduže izražene tim faktorima niskog fertiliteta", ukazuje Nikitović.
Obrazovanje jeste otvorilo vrata ženama, ali društvene barijere nisu nestale.
Da bi žene bile ravnopravne, ne treba im samo diploma, već i društvo i sistem koji prepoznaju njihove izbore, olakšavaju roditeljstvo i ruše stereotipe.
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
07:00
OTVORI OČI
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
STAV DANA (R)
Svi oni koji su sve ovo vreme iskazivali zabrinutost u vezi sa kontrolom nuklernog naoružanja od danas mogu to zaista i da budu. Naime, danas je prestao da važi sporazum između Sjedinjenih Država i Rusije, takozvano Novi start koji je ograničavao broj strateških nuklearnih bojevih glava između dve super sile koje zajedno imaju 90 odsto svetskog atomskog arsenala u svom posedu. Šta bez sporazuma? Ko je garant da atomske bombe neće leteti s jedne na drugu stranu sveta? Gost Stava dana Nikola Vujinović, istraživač Studija bezbednosti, a uključiće nam se i urednik Radio Televizije Balkan Andrej Mlakar.
special
10:30
SIGNAL (R)
Kako bezbednosna dešavanja širom sveta oblikuju našu stvarnost? SIGNAL je analitički TV magazin koji regionu donosi proverene strateške uvide u geopolitička i bezbednosna zbivanja u Evropi i svetu — od globalnih tokova do njihovih posledica po Balkan. SIGNAL odvaja činjenice od buke i tumači njihove posledice jasno, stručno i nepristrasno. Autorska emisija Daniela Šuntera
Blagajnica iz Bača D. I. (30) uhapšena je zbog sumnje da je u periodu od oktobra 2023. do oktobra 2024. godine prevremeno raspolagala deviznom štednjom klijenata i prenela 84.745 evra na svoj račun, čime je oštetila banku.
Ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević izjavila je da će rok za podnošenje prijava za upis bespravnih objekata biti produžen za tri dana, što znači da se prijave mogu podnositi do nedelje, 8. februara u ponoć.
Pripadnici Policijske uprave za grad Beograd, u koordinaciji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu, rasvetlili su krivično delo teško ubistvo u pokušaju i uhapsili državljanina Crne Gore V. M. (20) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio ovo krivično delo, saopštio je MUP Srbije.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva Beograd pripadnici PU Novi Sad i Uprave kriminalističke policije (UKP), zaplenili su 80 kilograma marihune i uhapsili četiri osobe.
Gde je mesto čoveka u poretku u kome veštačka inteligencija sve više preuzima primat, da li nas alati poput ChatGPT zaista razumeju ili nam samo govore ono što želimo da čujemo, i koliko je opasno ako, umesto da mi kreiramo tehnologiju, dozvolimo da ona polako kreira nas neka su od ključnih pitanja.
Viši sud u Beogradu odredio je do 30 dana pritvor Aleksandru A. i još trojici osumnjičenih da su sa NN licima, u nameri da sebi pribave protivpravnu imovinsku, pretnjama pokušali da prinude više oštećenih da im predaju velike novčane iznose kako bi im pružili zaštitu od "vračarskog klana".
Policija u Srbiji je tokom prošle godine realizovala 10.000 zaplena droge. Zaplenjeno je više od šest tona droge, od čega skoro 5,5 tona je bila marihuana, 299 kilograma kokaina, 153 kilograma amfetamina i 34 kilograma heroina.
Pripadnici Uprave kriminalističke policije uhapsili su, po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, još jednog osumnjičenog u slučaju napada na porodičnu kuću pevača Zdravka Čolića, saznaje Tanjug.
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić saopštio je da je na graničnom prelazu Batrovci uhapšen osumnjičeni da je kao pripadnik tzv. Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) izvršio krivično delo ratni zločin protiv civilnog stanovništva.
Više javno tužilaštvo (VJT) u Beogradu saopštilo je da je predložilo sudu određivanje pritvora za državljanina Crne Gore Vukašina M. (20), zbog sumnje da je 30. januara prerušen u dostavljača hrane, pokušao da ubije D. S.
Koliko se zdravstvenih radnika vratilo u Srbiju i na koji način resorno Ministarstvo podstiče povratak? Imamo li procenu koliko lekara i drugih medicinskih radnika iz Srbije trenutno radi u inostranstvu i šta oni vide kao prepreku za povratak?
Komentari (0)