(VIDEO) Deca u kandžama ekstremizma i terorizma: Algoritmi postaju oružje, opasnost od radikalizacije maloletnika
U nekoliko evropskih zemalja uhapšeni su maloletnici osumnjičeni za planiranje terorističkih napada. Neki od njih imaju tek 14 godina. O ovom globalnom problemu za "Otvori oči" govore profesor Radomir Milašinović i stručnjak za bezbednost Dejan Milutinović.
Istraživanja pokazuju da iza procesa radikalizacije sve češće stoje digitalne platforme i veštačka inteligencija - od algoritama koji decu vode ka ekstremnom sadržaju do alata koji olakšavaju komunikaciju i pripremu nasilja.
Kako zaštititi najmlađe u vremenu kada se radikalizacija seli u digitalni prostor i mogu li bezbednosne službe efikasno delovati u okruženju koje se tehnološki ubrzano menja, za emisiju Newsmax Balkans govori profesor Radomir Milašinović, bivši dekan Fakulteta za bezbednost.
"Decu je najlakše izmanipulisati i angažovati, a osim toga, sve zavisi i od onog vaspitanja koje potiče prvo iz porodice, od stanja svesti u jednoj grupi ili grupaciji. Jer to nisu umreženi ljudi. Oni su samo donekle umreženi kroz ove društvene komunikacije koje mogu da budu vrlo opasne i da preporučuju nešto što može da dovede do ekstremnog shvatanja mnogih stvari, pa i onoga što je fundamentalizam", navodi profesor Milašinović.
U četvrtak uveče, u novopazarskom naselju Rasadnik 3, došlo je do incidenta u kojem su učestvovali maloletnici rođeni 2010. godine, koji su prilikom sukoba koristili nož.
Grčka policija saopštila je da njena antiteroristička jedinica ispituje tvrdnju do sada nepoznate organizacije Samoodbrana revolucionarne klase da je odgovorna za bombaški napad na železničku kompaniju Helenik Trejn.
Prema njegovim rečima, to sve nije samoniklo ni samoinicijativno. Te strukture imaju jednu hijerarhijsku mogućnost da komuniciraju sa onima koji su tvorci zločina, tvorci terorizma.
"A pošto je terorizam jedna pojava, jedan fenomen, koji je krajem 20. i početkom 21. veka postao faktor koji je izazvao mnoge ratove, pustošenja i milionske žrtve. Setimo se samo 11. septembra. Setimo se svega onoga što je bilo i kod nas prisutno, jer terorizam je kod nas vrlo razvijen fenomen od početka Drugog svetskog rata pa sve do današnjih dana. Mi tome ponekad ad hok poklanjamo pažnju. Onda smo imali terorističke pokrete, i kad su oni prerasli u politički faktor - priznati politički faktor - dakle, sa ekstremnih terorističkih lista prerasli su u borce za slobodu", kaže Milašinović.
Profesor dodaje da ovaj fenomen treba da objašnjavamo.
"Prvo treba da krenemo od nas, odnosno od tog pojedinačnog slučaja i onog što se dešavalo u slanju ili regrutovanju terorističkih grupa, pojedinaca za rat na Bliskom istoku, za stvaranje kalifata, za sve ono što je bila obuka i ovde i u Bosni i Hercegovini", dodaje on.
Foto: Milena Đorđević
Sagovornik "Otvori oči" dodaje da su se tamo otkrile baze, ali neko na teroriste gleda stvarno kao na teroriste, što je opšteprihvaćeno u svetu, i od strane Ujedinjenih nacija i drugih tela.
"Vidite ovo što se dešava dole na Bliskom istoku, što se dešava sa Hutima, što se dešava na prostorima Rusije, o čemu mi ne znamo mnogo. Mi smo upoznati samo sa nekim segmentima iz štampe. Plasira se kao aktuelno. Ono što se dešava između Pakistana i Indije - došlo je, i to ne prvi put, do ruba teškog oružanog rata. Nije svejedno kad u ratu učestvuje milijardu i sedamsto miliona ljudi ili kad na Bliskom istoku imamo Hamas, terorističke organizacije koje su i politički subjekti", zaključuje Milašinović.
Milutinović: Potrebna prevencija kroz institucije i društvo
Dejan Milutinović iz Strukovnog udruženja sektora bezbednosti, osvrnuo se na činjenicu kako, iz ugla operativnog sektora, izgleda proces identifikacije maloletnih lica koja se radikalizuju onlajn.
"Ono što se tiče operativnog rada - to je nešto što je standardno, što je sistemski već rešeno, ne samo kroz obaveštajni sektor, već i kroz kontraobaveštajni sektor. I ostale strukture u bezbednosti idu svojim pretragama po digitalnom prostoru. Ono na šta bih želeo posebno da skrenem pažnju jeste da prvo moramo da razumemo kako mladi postaju ranjivi na ekstremističke ideologije. To su procesi socijalizacije, traženje identiteta, pripadnosti, sam osećaj pripadnosti, odnosno ne-pripadnosti, uticaji društvenih mreža, kao i problemi u porodici, ali i psihološki faktori", navodi Milutinović.
Sagovornik Newsmax Balkans televizije navodi da svi oni igraju ulogu u procesu radikalizacije.
"Ja vrlo često pominjem i potenciram da je, kao jedan od glavnih uzroka svega što se dešava u tom kriminalnom ili ekstremističkom svetu, u kojem su prisutni i terorizam i ekstremizam, zapravo dobar deo toga u prirodi samih mladih, u njihovoj generacijskoj prirodi, ali i u neuspešnoj socijalizaciji", naglašava Milutinović.
Foto: Newsmax Balkans
Stručnjak iz Strukovnog udruženja sektora bezbednosti objašnjava da je socijalizacija izuzetno važna.
"Ako socijalizacija ne uspe u jednom društvu, imamo buduće probleme u kriminalnom svetu - odnosno u organizovanom kriminalu, ekstremizmu i terorizmu. Tako da ekstremističke grupe koriste ove ranjivosti kako bi manipulisale mladim ljudima, nudeći im osećaj pripadnosti, identiteta i svrhe. Mladi koji se suočavaju sa socijalnom izolacijom i imaju probleme, često postaju mete za regrutaciju", priča Milutinović.
Prema njegovim rečima, da bismo se efikasno borili protiv ovog problema, nije dovoljno da bezbednosne službe funkcionišu i reaguju samo represivno.
On navodi da se time ništa suštinski ne rešava. Neophodno je imati sveobuhvatan pristup koji kombinuje zakonske mere, sudsku praksu i prevenciju -prevenciju kroz institucije i prevenciju kroz društvo.
Gostovanje Radomira Milašinovića i Dejana Milutinovića pogledajte u videu:
Umrla je u trenutku kada je želela da učini nešto dobro za svoje telo. Tragedija u teretani otvorila je pitanje – koliko zaista poznajemo granice svog srca? Vežbanje jača telo, ali može li – ako pogrešimo – da ga izda? O vežbanju, srcu i granicama zdravlja ali I pravilima koja ili ne postoje ili se ne primenjuju.
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Da li će se pronaći rešenje za energetsku stabilnost Srbije i koji se potezi očekuju od zvaničnog Beograda? Da li kriza oko NIS-a može da ugrozi celokupnu ekonomiju i da li je došlo vreme za odluku ko je strateški partner srpske privrede? Odgovore tražimo od Slobodana Aćimovića, profesora Ekonomskog fakulteta u Beogradu. Sinteza sa Zoranom Trifunovićem
specijal
17:00
STAV REGIONA
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
Mladić (23) je teško povređen na parkingu u beogradskom naselju Voždovac kada su ga napala trojica muškaraca, koji su ga, prema sopstvenoj izjavi policiji, brutalno pretukli, a zatim pobegli sa mesta događaja.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Staroj Pazovi uhapsili su D. G. (46), zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušan je državljanin Bosne i Hercegovine N. Đ. (24) zbog sumnje da je 26. oktobra na Novom Beogradu pijan i drogiran izazvao saobraćajnu nesreću u kojoj su poginule tri osobe, a jedna je teško povređena.
U osnovnom sudu u Prištini je zbog promene sudskog veća, iznošenjem uvodnih reči počelo ponovljeno suđenje Momiru Pantiću i Žarku Zariću, optuženima da su počinili ratni zločin protiv civilnog stanovništva u opštini Istok tokom sukoba na KiM u periodu od 1998. do 1999. godine.
Gradonačelnik Sremske Mitrovice Branislav Nedimović izjavio je da je završen vanredni inspekcijski nadzor preduzeća "Sirmiumbus" u pogledu vršenja javnog gradskog i prigradskog prevoza.
Kurti ostao bez većine u Skupštini, nije izglasana nova vlada privremenih institucija u Prištini. Da li su novi parlamentarni izbori sada već izvesni i kada bi bilo realno očekivati da budu raspisani? Da li je to jedini pravi način da se zaustavi politička i pravna kriza na KiM?
Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić izjavio je na konferenciji za novinare da će biti ukinuto skretanje ulevo na raskrsnicama u Beogradu gde god je to moguće i naveo da će to saobraćaj učiniti bezbednijim i protočnijim.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, po nalogu Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su tri osobe zbog sumnje da su zloupotrebama u postupku javne nabavke oštetili budžet Grada Bora za više od 16,6 miliona dinara.
U Zaječarskom okrugu je oko trećina stanovništva starija je od 65 godina. Mnogi od njih nisu uključeni u digitalne procese, ali u Zaječaru je deo penzionera prošao obuku koju je preko Crvenog krsta sproveo Populacioni fond Ujedinjenih nacija (UN).
Policija u Novom Sadu uhapsila je carinika K. K. zbog osnova sumnje da je izvršio produženo krivično delo Zloupotreba službenog položaja iz člana 359 Krivičnog zakonika, saopštilo je Više javno tužilaštvo u Novom Sadu.
Kakav je bio položaj žena na Golom otoku? Zašto je žena kao biće koje je simbol života najveći izazov totalitarnim sistemima? Zašto ženska logorska svedočenja tvore posebnu osovinu evropske savesti?
Komentari (0)