Rektor i dekani Univerziteta u Beogradu uputili predlog studentima: Delimičan povratak na nastavu, uz nastavak blokada
Foto: Milena Đorđević
Univerzitet u Beogradu spreman je za povratak na nastavu i ispitne obaveze, uz paralelno očuvanje studentskih blokada i protesta, navodi se u dokumentu Rektorskog kolegijuma i dekana fakulteta koji je poslat svim plenumima studenata, saznaje Newsmax Balkans u Rektoratu Univerziteta u Beogradu.
Studentima će biti omogućeno da, ukoliko procene da trenutno nisu u mogućnosti da završe školsku godinu, podnesu zahtev za mirovanje u tekućoj školskoj godini, što fakulteti mogu odobriti u skladu sa svojim mogućnostima.
Za dalje postupanje očekuje se odgovor studenata, odnosno plenuma fakulteta kojima je inicijativa dostavljena.
U dokumentu pod nazivom "Inicijativa za spas Univerziteta u Beogradu", u koji je Newsmax Balkans imao uvid, ističe se da nastaje nova faza borbe u kojoj je potrebno kombinovati nastavne aktivnosti i protestne forme. Kako se navodi u saopštenju, ovaj model podrazumeva da fakulteti u dogovoru sa studentima organizuju delimičan povratak na nastavu, ali uz zadržavanje blokada, plenuma i drugih vidova studentskog organizovanja.
Niški studenti u blokadi, koji se protive početku onlajn nastave, blokirali su zgradu Rektorata, a kao zahtev su naveli da rektor i dekani potpišu, kako kažu, "platformu" o podršci njihovim zahtevima.
Povodom objava u medijima da je dao saglasnost da bude na studentskoj izbornoj listi, rektor Univerziteta u Beogradu prof. dr Vladan Đokić odgovario je da bi eventualni takav poziv studenata shvatio kao gest poverenja i ukazanu čast.
Nastavnici su izrazili zabrinutost o tome da li studenti u blokadi mogu izdržati naredne mesece, letnji period i sve izazove koji mogu dolaziti mesecima u budućnosti, kao i oko toga šta će se dogoditi ukoliko se ne raspišu izbori do jeseni ili ukoliko se uopšte ne raspišu izbori.
Nastavkom školske godine, kako su naveli, došlo bi se do mobilizacije novih studenta i studentske akcije bi ponovo postale masovnije.
"Fer je sada pokazati solidarnost prema studentima koji nisu bili aktivni u blokadama, ali su bili solidarni i nisu im se protivili. Oni bi na taj način završili svoje obaveze koje su planirali i postigli rezultate koje žele", navodi se u dokumentu.
Minimum dva sata dnevno za plenume i blokade
Prdlogom je pedviđeno da se aktivnosti organizuju tako da se ne naruši autonomija Univerziteta, već da se ojača solidarnost među studentima i nastavnicima. U praksi, to može značiti održavanje svakodnevne nastave uz minimum dva sata dnevno rezervisana za plenume i blokade, ili nastavu na daljinu u kombinaciji sa fizičkim prisustvom na plenumima.
"Posledica bi bila veće prisustvo studenata na fakultetima kroz povratak na nastavu, što bi dovelo i do većeg prisustva na protestima", naveli su.
Foto: ATAImages/M.P.
Pored toga, zajednički protesti studenata i nastavnika bi se organizovali jednom nedeljno ili prema potrebi.
Univerzitet u Beogradu poziva sve fakultete da formiraju radne timove sastavljene od članova uprava, profesora i studenata, koji će pratiti situaciju i usaglašavati stavove oko ključnih pitanja kao što su raspored nastave, bezbednost, studentski status i podrška studentskim zahtevima.
Studentima da se omogući i mirovanje školske godine
U cilju pravne i institucionalne zaštite studenata, Univerzitet predviđa mogućnost mirovanja školske godine za sve koji "procene da trenutno nisu u prilici da završe školsku godinu", pri čemu će se odluke donositi u skladu sa situacijom na svakom pojedinačnom fakultetu.
Takođe, poseban akcenat stavljen je na zajedničko javno delovanje i očuvanje legitimiteta studentskih zahteva. Navodi se da su ti zahtevi, koji su prvobitno postavljeni od strane studenata, vremenom postali deo zvaničnih stavova većine nastavno-naučnih veća, kao i kolegijuma rektora i dekana.
"Studentima u blokadi je potrebna podrška u zalaganju za zahteve koji su ih okupili", naglašava se u dokumentu, uz napomenu da odbrana Univerziteta predstavlja nužan, ali ne i dovoljan uslov za odbranu celog društva.
Foto: ATAImages/Elmedin Hajrović
Fakulteti su pozvani da prilagode raspored nastave tako da omoguće da se studentske aktivnosti nesmetano odvijaju, a ujedno da se u potpunosti iskoriste prostorni kapaciteti kako bi se studentima u blokadi omogućio ostanak i rad u okviru fakulteta.
Prostorije će se, u tom smislu, koristiti za aktivnosti poput diskusija, radionica i plenuma, ali ne i za donošenje političkih odluka, što će, kako je naglašeno, biti premešteno van fakultetskih prostora.
Zahtevi Univerziteta u pregovorima sa Ministarstvom prosvete i Vladom Srbije:
- Produžetak školske godine do 31. oktobra 2025;
- Omogućavanje mirovanja studentskog statusa na osnovu opravdanih okolnosti;
- Mogućnost upisa više od 60 ESPB bodova u narednoj školskoj godini;
- Izmenu uslova za budžetski upis, uključujući smanjenje broja potrebnih ESPB bodova;
- Prilagođavanje konkursa za smeštaj, stipendije i kredite novonastalim okolnostima.
Pored toga, Univerzitet će zahtevati ukidanje mera i odluka Vlade koje direktno ugrožavaju funkcionisanje visokoškolskih ustanova. Posebno se ukazuje na potrebu obustave vanrednih finansijskih i prosvetnih kontrola, medijskih pritisaka i kašnjenja u isplatama zarada.
"Ako Ministarstvo ne ispuni pomenute zahteve u razumnom roku... Univerzitet će morati da razmotri druge načine borbe – uključujući protestnu obustavu rada kako bi ostvario svoja prava", zaključuje se.
Univerzitet ističe da će predstavnici studenata biti uključeni u sve pregovore i da će javnost biti redovno obaveštavana o napretku. Cilj je, kako naglašavaju, ne samo očuvanje akademske zajednce, već i doprinos široj borbi za društvene promene zasnovane na ustavnim principima, slobodi mišljenja i autonomiji obrazovanja.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:30
STAV NEDELJE (R)
Koliki značaj za srpski narod ima dolazak pojasa Presvete Bogorodice posle šest i po vekova? Šta nam poručuju nepregledne kolone vernika koji danonoćno čekaju da se poklone? Da li je upravo ljubav naroda prema Majci Božijoj zadržala ovu svetinju duže u Beogradu? Gost „Stava nedelje“ je episkop lipljanski i vojni Dositej, vikar Patrijarha srpskog.
specijal
02:00
PORTAL (R)
Šta bi sporazum doneo Americi i Iranu? Ko podržava dogovor, a ko je protiv? O iranskom nuklearnom programu i razvoju rata u Ukrajini razgovaramo s Marinom Kostić Šulejić iz Centra za neproliferaciju Strukovnog udruženja sektora bezbednosti.
specijal
02:30
TRAŽIM REČ (R)
Koliko dece pobegne od kuće, a koliko njih postanu žrtve ozbiljnijih oblika kriminala? Ko je ugroženiji, dečaci ili devojčice? Koliko često roditelji prijavu nestanka odlažu misleći da će se dete samo vratiti i zašto je to opasno? Da li roditelji danas više kontrolišu decu ili ih zapravo manje poznaju? Za emisiju „Tražim reč“ govore predsednik Strukovnog udruženja sektora bezbednosti Dejan Milutinović, generalni sekretar Biroa za borbu protiv trgovine ljudima Maja Jovanović, bivši inspektor Bratislav Timotijević, psihijatar Snežana Anđelić i osnivačica Romske ženske mreže Srbije Maja Simić.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Ko obezbeđuje, a ko kontroliše najviše državne funkcionere? Da li su tajne službe zakazale u slučaju ubistva u restoranu na Senjaku? Ko procenjuje stepen bezbednosti građana i imovine tokom velikih političkih skupova? Da li su pretnje Srbiji realne i odakle stižu - sa Zapada ili sa Istoka? Odgovore tražimo od prof. dr Miroslava Bjegovića, Fakultet bezbednosti.
specijal
05:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-PROCES-DRVENO PRSTENJE, PROIZVODNJA SIRA
U današnjoj epizodi imamo dva zanimljiva, prirodnjačka Procesa. Prvo pratimo kako u Deliblatskoj peščari nastaje unikatno drveno prstenje uz korišćenje tradicionalnih alata, ali čija preciznost iznenađuje kao da je rađena najmodernijim laserima. Dobra ideja i jedne vešte ruke, ulepšavaju prste ne samo u regionu, već i širom sveta. Drugi Proces prati nastanak neobičnih sireva od prirodnih materijala. Saznaćemo kako se majoran, žir, pepeo i drugi materijali mogu naći u ovom omiljenom mlečnom proizvodu i slušamo koliko je strpljenje najvažniji alat da bi sveže mleko postalo jedan ukusan kotur koji nema rok trajanja.
Jedna od najpoštovanijih relikvija pravoslavnog sveta, Pojas Presvete Bogorodice nalazi se u Hramu Svetog Save na Vračaru, gde se svakodnevno okupljaju hiljade vernika iz Srbije i regiona.
Stručni timovi alpinista ukolnili su baner sa Palate Albanija u Beogradu, čime će se osloboditi pristup i omogućiti hranjenje mladunaca ptice bele čiope čija se gnezda nalaze na višim spratovima zgrade.
Direktor policije Dragan Vasiljević potvrdio je da se tokom trenažnog leta srušio helikopter MUP Srbije i naveo da su povređena dva pilota, ali da nemaju teže povrede i nalaze se kod kuće.
Izgrizene cipele, izgrebana vrata, uništen nameštaj i prevrnuti predmeti često su prizori koji dočekuju vlasnike pasa koji pate od separacione anksioznosti.
Sezone alergija su sve duže zbog klimatskih promena i agresivnijeg polena, izjavila je ruski alergolog i imunolog u Tjumenskoj regionalnoj kliničkoj bolnici Marija Grahova.
Patrijarh srpski Porfirije služiće 6. juna svetu liturgiju u Hramu Svetog Save u Beogradu pred Časnim pojasom Presvete Bogorodice, jednom od najvećih hrišćanskih svetinja, saopštila je Srpska pravoslavna crkva.
Tri osobe, među kojima je i devetogodišnji dečak, zadobile su teške telesne povrede u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u beogradskom naselju Jajinci
Danima unazad, ispred Hrama Svetog Save formiraju se nepregledne kolone vernika koji i više od deset sati čekaju da celivaju Pojas Presvete Bogorodice, jednu od najvećih svetinja pravoslavnog sveta.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslovaa u Beogradu, UKP, u saradnji sa drugim jedinicama, po nalogu Višeg javnog tužilaštva, uhapsili su M. B. (27) i A. S. (24) zbog sumnje da su izvršili krivično delo nedozvoljene proizvodnje, držanja, nošenja i prometa oružja i eksplozivnih materija.
Konjanici Policijske brigade i Orkestra policije održali su tradicionalni defile od Knez Mihailove ulice do Kalemegdana, uoči obeležavanja Dana Ministarstva unutrašnjih poslova i Dana policije u nedelju, 31. maja.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Leskovcu uhapsili su M. K. (45) iz okoline Leskovca, zbog postojanja osnova sumnje da je izazvala požar u dvoristu jedne kuće, čime je izvršila krivično delo izazivanje opšte opasnosti.
Komentari (0)