Arhitekta Karlo Rati: Ekspo 2027 mogao bi da postane primer kako gradovi mogu održivo da se razvijaju
Arhitekta i inovator Karlo Rati ocenio je da svetske Ekspo izložbe predstavljaju "laboratorije budućnosti" - mesta na kojima se stvara budućnost, a za međunarodnu izložbu Ekspo koja će se održati u Beogradu 2027. godine kaže da bi mogla postati primer kako se gradovi mogu održivo razvijati.
Izvor: Tanjug
22.05.2025. 14:22
Foto: AP/Kyodo News
Rati je i direktor "MIT Senseable City Lab-a" (digitalne laboratorije u okviru Masačusetskog tehnološkog instituta) i on je za potrebe Ekspo 2015. godine u Milanu osmislio "Future Food District", vizionarski prostor koji je ponudio odgovor na pitanje kako će izgledati hrana i gradovi sutrašnjice, saopštio je Ekspo 2027 Beograd.
Na pitanje da li iskustvo Ekspo 2015. godine u Milanu može biti korisno Beogradu dok se priprema za Ekspo 2027, Rati je odgovorio da se jedna od ključnih pouka Svetske izložbe 2015. u Milanu odnosila na važnost razmišljanja o onome "posle" izložbe.
"U Milanu je veliki deo temeljne infrastrukture zamišljen imajući u vidu dugoročnu upotrebu. Međutim, mnogi paviljoni su demontirani nakon završetka događaja, što postavlja pitanje da li smo mogli da učinimo više da obezbedimo kontinuitet. Dok se Beograd priprema za Ekspo 2027, postoji realna prilika da se ide dalje - ne samo da se projektuje za nasleđe, već i za prilagodljivost, demontažu i ponovnu upotrebu.
Prema njegovim rečima, postoje brojne prilike.
"Ne projektuje se isključivo samo za taj događaj - projektuje se i za ono što sledi. Prioritet treba da budu konstrukcije koje su lagane, fleksibilne i lokalno značajne. Mogućnost ponovne upotrebe i transformacije treba da bude u srcu svakog paviljona", rekao je Rati.
Predlog Zakona o izmenama i dopunama Zakona o posebnim postupcima radi realizacije međunarodne specijalizovane izložbe EXPO 2027 biće povučen iz skupštinske procedure na narednoj sednici vlade i biće upućen na javnu raspravu, saopoštila je Vlada Srbije.
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je da je tačno 100 zemalja zasad potvrdilo učešće na Međunarodnoj specijalizovanoj izložbi EXPO 2027 u Beogradu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se sa predsednikom Kipra Nikosom Hristodulidisom, koji boravi u radnoj poseti Srbiji. Hristodulidis je izjavio da će Kipar učestvovati na specijalizovanoj izložbi EXPO 2027 koja će se održati u Beogradu.
U tom smislu, ističe on, međunarodna izložba u Beogradu 2027. mogla bi postati više od proslave - mogla bi da postane "katalizator urbane regeneracije, živi model cirkularne arhitekture i primer kako se gradovi mogu održivo razvijati".
Na pitanje šta su najznačajnije prilike i izazovi za gradove poput Beograda dok se modernizuju i šire, Rati odgovara da prava prilika leži u korišćenju ovakvih trenutaka za kreiranje inovacija u realnom vremenu i posmatranju kako ljudi reaguju na njih.
"Gradovi postaju žive laboratorije, gde se nove ideje mogu testirati ne u teoriji, već direktnom interakcijom", rekao je Rati.
Igralište za eksperimentisanje
Na pitanje koje inovacije s prošlih međunarodnih izložbi smatra da su imale najveći uticaj na to kako danas projektujemo gradove, Rati odgovara da privremeni svetski događaji kao što su Ekspo, Olimpijske igre, Bijenale u Veneciji ili Milanska nedelja dizajna nude jedinstveno "igralište za eksperimentisanje".
"Oni nam omogućavaju da testiramo nove ideje iz oblasti urbanog projektovanja, mobilnosti i tehnologije, jer nisu zauzdani ograničenjima trajnosti. Ti događaji su u svoj svojoj prolaznosti u prošlosti dali neke od najradikalnijih inovacija. Setite se Kristalne palate Džozefa Pakstona na Velikoj izložbi 1851. godine, ili kule Gistava Ajfela u Parizu za Svetsku izložbu 1889. godine. Obe su nastale kao privremene konstrukcije i obe su oblikovale modernu arhitekturu", rekao je Rati.
Ilustracija: Tanjug/Ekspo 2027
Naveo je da je to duh koji atelje CRA i dalje privlači na Ekspo izložbe.
"Tokom godina, imali smo priliku da doprinesemo mnogim izložbama - od Digitalnog vodenog paviljona u Saragosi 2008. godine (koji je časopis Tajm prepoznao kao jedan od najboljih izuma godine), do tematskih paviljona u Milanu 2015. godine, paviljona Italije u Dubaiju 2020. godine (u saradnji sa Italom Rotom), a sada i paviljona Francuske u Osaki 2025. godine (zajedno sa kompanijom 'Coldefy'). Ipak, nadam se da se ove izložbe neće pamtiti po stilskim uspesima, po čemu su se pamtile pre jednog veka. Umesto toga, njihovo pravo nasleđe treba da leži u načinu na koji se arhitektura nosi sa izazovima našeg vremena - od klimatskih promena do nejednakosti, od oskudice resursa do digitalne tranzicije", rekao je Rati.
Tema predstojeće Specijalizovane izložbe u Beogradu je "Igra(j) za čovečanstvo: sport i muzika za sve", a na pitanje kako vidi ulogu igre u svakodnevnom životu, Rati odgovara da, isto kao i veliki američki filozof Džon Djui, igru vidi ne samo kao rekreaciju, već i kao sredstvo za učenje i razvoj.
"Ovo je takođe veoma važno kada je reč o urbanizmu. Kao što je napisao moj kolega sa MIT-a, Fabio Duarte, 'urbana igra' je suštinski sastojak u oblikovanju grada. Upravo kroz igru - eksperimentisanje, interakciju i improvizaciju - urbani život pulsira punom parom. Stoga, šansa za Beograd leži u rušenju granice između sadržaja i pakovanja: između činova igre i samog prostora grada. Ako Ekspo može da poistoveti jedno sa drugim, odnosno ako učini da grad postane i pozornica i scenario, to može radikalno pojačati njegov uticaj na grad i zemlju domaćina", istakao je Rati.
Govoreći o izložbi Ekspo 2015. u Milanu, Rati je naveo da se nasleđe te izložbe može sagledati iz više različitih uglova.
"Prvi je onaj koji možemo nazvati nasleđem sadržaja. Sa svojom centralnom temom 'Nahranimo planetu, energija za život', izložba je pokrenula nacionalnu diskusiju o prehrambenim sistemima, inovacijama i održivosti. Njen uticaj je i dalje uočljiv - od pojave startapova usmerenih ka prehrambenoj industriji do inicijativa kao što je 'Grand Tour' u Bolonji, koji nastavljaju da istražuju kulturnu i ekološku sferu prehrambene industrije", rekao je Rati.
Izložba u Milanu
Dodao je da postoji i infrastrukturno nasleđe izložbe u Milanu 2015. godine. "Lokalitet Ro-Pero, prvobitno zamišljen kao privremena bina, postao je poligon za urbanu rekonstrukciju.
Danas predstavlja sedište naučnog centra 'MIND - Milan Innovation District' - gde se naučno istraživanje, gradski život i poljoprivreda prepliću na nove načine. Karlo Rati asocijacija (CRA) imala je tu privilegiju da projektuje prvobitan master plan za ovakvu transformaciju", rekao je Rati.
Kazao je da postoji i ličnije nasleđe, jer Ekspo 2015 Milano nastavlja da govori na koji način njegov atelje pristupa konstrukciji globalnih događaja. "To je bio trenutak koji je preoblikovao naš način razmišljanja.
Ove teme jasno prožimaju naš trenutni rad, bilo da je reč o kustoskom vođenju Venecijanskog bijenala arhitekture 2025. godine, koji je otvoren 10. maja, ili doprinosu izložbi EXPO 2025 u Osaki.
"Zajedno sa kompanijom 'Coldefy', tamo smo razvili paviljon Francuske kao prostor za dijalog i transformaciju - arhitekture koja sluša koliko i govori. U najboljem slučaju, Ekspo-i ne samo da izlažu - oni stvaraju budućnost", zaključio je Rati.
Zašto je karikatura veliki saveznik novinarstva? Zašto karikatura ne zavodi smehom, već opčinjava duhom? Da li su karikaturisti alhemičari koji stvaraju likovnu satiru? Odgovore tražimo od umetnika Jugoslava Vlahovića glasovitog karikaturiste i ilustratora NIN-a.
specijal
22:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 4
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
22:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-MUZIČKA ŽELJA
Generacije Jugoslovena rasle su uz čuvene muzičke hitove koji su dolazili sa Zapada. Jednini način da saznaju šta je moderno u svetu mogli su slušanjem radija ili odlascima u diskoteke. Istorija uživanja u pop i rok muzici bila je istorija jugoslovenskih disk džokeja koji su birali i puštali muziku. U novoj epizoda « Dekada » o puštanju muzike, za sve one koji su želeli da budu u trendu, govore najpoznatiji disk džokeji koji su obeležili noćni život poslednjih pola veka u Beogradu i Srbiji.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu rasvetlili su 24 krivična dela, 23 krađe i jednu tešku krađu i uhapsili osumnjičenog E. Š. (18) iz ovog grada.
U utorak 11. novembra obeležava se Dan primirja u Prvom svetskom ratu, zbog čega škole, vrtići, državne ustanove i banke neće raditi. Prodavnice, pijace, apoteke, pošte, pekare i drugi objekti radiće po izmenjenom režimu.
Od odlaska Kristofera Hila sa mesta ambasadora SAD u Beogradu prošlo je tačno deset meseci, nakon što je 10. januara prestao njegov mandat. Funkciju ambasadora trenutno obavlja otpravnik poslova, što otvara pitanje dokle će u tom statusu najveća zapadna sila biti diplomatski predstavljena u Srbiji.
U Srbiji i svetu Dan primirja obeležava se u znak sećanja na 11. novembar 1918. godine kada su sile Antante potpisale primirje sa Nemačkom. Time je okončan Prvi svetski rat, najrazorniji sukob koji je svet dotad video.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da se prostor na kome se nalazi zgrada Generalštaba ne prodaje, već će, kako kaže, biti dat u zakup na 99 godine, dodajući da će investicija na tom prostoru iznositi najmanje 650 miliona evra.
Petar Perunović Perun bio je guslar koji je svojom pesmom podizao elan srskoj vojsci u Prvom svetskom ratu. Perun je na bojištu šest puta ranjen, prešao je Albansku golgotu, a potom je iz Amerike doveo više od 10.000 dobrovoljaca. Za svoje zasluge višestruko je odlikovan.
Beogradski zoološki vrt dobio je nove stanovnike – dve bebe hijene koje već osvajaju srca posetilaca. Mladunci, stari oko dva meseca, primili su prve vakcine i sada su spremni za prilagođavanje životu u zoološkom vrtu.
Uprava za veterinu obavestila je javnost da se u medijima i na društvenim mrežama sve češće pojavljuju netačni i pojednostavljeni navodi u vezi sa upotrebom antibiotika, aditiva i hormona u mesu i proizvodima životinjskog porekla.
Kada je u 24. godini doživeo saobraćajni udes, Vladan Petković iz Čačka počeo je sasvim novi život, kao osoba sa invaliditetom. Kako je istakao za Newsmax Balkans, tada je trebalo početi nešto novo, što dotad nije znao, sa teškim uslovima i telesnim oštećenjima.
Kad je potpisano Primirje jedanaestog dana, jedanaestog meseca u 11 časova 1918. godine između centralnih i sila Antante, Srbi su u očima pobednika bili simbol žrtve, slobode i patriotizma.
Grupa građana je na poziv studenata u blokadi održala potest na raskrsnici ulica Kneza Miloša i Nemanjine ispred zgrade Generalštaba da bi se, kako su naveli, usprotivili rušenju tog zdanja, koje je oštećeno tokom NATO agresije na SR Jugoslaviju 1999. godine.
Poslanička grupa "Mi snaga naroda" podnela je Narodnoj skupštini Republike Srbije Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o izboru narodnih poslanika, kojim se predlaže uvođenje obaveznog sistema video-nadzora na svim biračkim mestima tokom izbornog dana.
Komentari (0)