Arhitekta Karlo Rati: Ekspo 2027 mogao bi da postane primer kako gradovi mogu održivo da se razvijaju
Arhitekta i inovator Karlo Rati ocenio je da svetske Ekspo izložbe predstavljaju "laboratorije budućnosti" - mesta na kojima se stvara budućnost, a za međunarodnu izložbu Ekspo koja će se održati u Beogradu 2027. godine kaže da bi mogla postati primer kako se gradovi mogu održivo razvijati.
Izvor: Tanjug
22.05.2025. 14:22
Foto: AP/Kyodo News
Rati je i direktor "MIT Senseable City Lab-a" (digitalne laboratorije u okviru Masačusetskog tehnološkog instituta) i on je za potrebe Ekspo 2015. godine u Milanu osmislio "Future Food District", vizionarski prostor koji je ponudio odgovor na pitanje kako će izgledati hrana i gradovi sutrašnjice, saopštio je Ekspo 2027 Beograd.
Na pitanje da li iskustvo Ekspo 2015. godine u Milanu može biti korisno Beogradu dok se priprema za Ekspo 2027, Rati je odgovorio da se jedna od ključnih pouka Svetske izložbe 2015. u Milanu odnosila na važnost razmišljanja o onome "posle" izložbe.
"U Milanu je veliki deo temeljne infrastrukture zamišljen imajući u vidu dugoročnu upotrebu. Međutim, mnogi paviljoni su demontirani nakon završetka događaja, što postavlja pitanje da li smo mogli da učinimo više da obezbedimo kontinuitet. Dok se Beograd priprema za Ekspo 2027, postoji realna prilika da se ide dalje - ne samo da se projektuje za nasleđe, već i za prilagodljivost, demontažu i ponovnu upotrebu.
Prema njegovim rečima, postoje brojne prilike.
"Ne projektuje se isključivo samo za taj događaj - projektuje se i za ono što sledi. Prioritet treba da budu konstrukcije koje su lagane, fleksibilne i lokalno značajne. Mogućnost ponovne upotrebe i transformacije treba da bude u srcu svakog paviljona", rekao je Rati.
Predlog Zakona o izmenama i dopunama Zakona o posebnim postupcima radi realizacije međunarodne specijalizovane izložbe EXPO 2027 biće povučen iz skupštinske procedure na narednoj sednici vlade i biće upućen na javnu raspravu, saopoštila je Vlada Srbije.
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je da je tačno 100 zemalja zasad potvrdilo učešće na Međunarodnoj specijalizovanoj izložbi EXPO 2027 u Beogradu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se sa predsednikom Kipra Nikosom Hristodulidisom, koji boravi u radnoj poseti Srbiji. Hristodulidis je izjavio da će Kipar učestvovati na specijalizovanoj izložbi EXPO 2027 koja će se održati u Beogradu.
U tom smislu, ističe on, međunarodna izložba u Beogradu 2027. mogla bi postati više od proslave - mogla bi da postane "katalizator urbane regeneracije, živi model cirkularne arhitekture i primer kako se gradovi mogu održivo razvijati".
Na pitanje šta su najznačajnije prilike i izazovi za gradove poput Beograda dok se modernizuju i šire, Rati odgovara da prava prilika leži u korišćenju ovakvih trenutaka za kreiranje inovacija u realnom vremenu i posmatranju kako ljudi reaguju na njih.
"Gradovi postaju žive laboratorije, gde se nove ideje mogu testirati ne u teoriji, već direktnom interakcijom", rekao je Rati.
Igralište za eksperimentisanje
Na pitanje koje inovacije s prošlih međunarodnih izložbi smatra da su imale najveći uticaj na to kako danas projektujemo gradove, Rati odgovara da privremeni svetski događaji kao što su Ekspo, Olimpijske igre, Bijenale u Veneciji ili Milanska nedelja dizajna nude jedinstveno "igralište za eksperimentisanje".
"Oni nam omogućavaju da testiramo nove ideje iz oblasti urbanog projektovanja, mobilnosti i tehnologije, jer nisu zauzdani ograničenjima trajnosti. Ti događaji su u svoj svojoj prolaznosti u prošlosti dali neke od najradikalnijih inovacija. Setite se Kristalne palate Džozefa Pakstona na Velikoj izložbi 1851. godine, ili kule Gistava Ajfela u Parizu za Svetsku izložbu 1889. godine. Obe su nastale kao privremene konstrukcije i obe su oblikovale modernu arhitekturu", rekao je Rati.
Ilustracija: Tanjug/Ekspo 2027
Naveo je da je to duh koji atelje CRA i dalje privlači na Ekspo izložbe.
"Tokom godina, imali smo priliku da doprinesemo mnogim izložbama - od Digitalnog vodenog paviljona u Saragosi 2008. godine (koji je časopis Tajm prepoznao kao jedan od najboljih izuma godine), do tematskih paviljona u Milanu 2015. godine, paviljona Italije u Dubaiju 2020. godine (u saradnji sa Italom Rotom), a sada i paviljona Francuske u Osaki 2025. godine (zajedno sa kompanijom 'Coldefy'). Ipak, nadam se da se ove izložbe neće pamtiti po stilskim uspesima, po čemu su se pamtile pre jednog veka. Umesto toga, njihovo pravo nasleđe treba da leži u načinu na koji se arhitektura nosi sa izazovima našeg vremena - od klimatskih promena do nejednakosti, od oskudice resursa do digitalne tranzicije", rekao je Rati.
Tema predstojeće Specijalizovane izložbe u Beogradu je "Igra(j) za čovečanstvo: sport i muzika za sve", a na pitanje kako vidi ulogu igre u svakodnevnom životu, Rati odgovara da, isto kao i veliki američki filozof Džon Djui, igru vidi ne samo kao rekreaciju, već i kao sredstvo za učenje i razvoj.
"Ovo je takođe veoma važno kada je reč o urbanizmu. Kao što je napisao moj kolega sa MIT-a, Fabio Duarte, 'urbana igra' je suštinski sastojak u oblikovanju grada. Upravo kroz igru - eksperimentisanje, interakciju i improvizaciju - urbani život pulsira punom parom. Stoga, šansa za Beograd leži u rušenju granice između sadržaja i pakovanja: između činova igre i samog prostora grada. Ako Ekspo može da poistoveti jedno sa drugim, odnosno ako učini da grad postane i pozornica i scenario, to može radikalno pojačati njegov uticaj na grad i zemlju domaćina", istakao je Rati.
Govoreći o izložbi Ekspo 2015. u Milanu, Rati je naveo da se nasleđe te izložbe može sagledati iz više različitih uglova.
"Prvi je onaj koji možemo nazvati nasleđem sadržaja. Sa svojom centralnom temom 'Nahranimo planetu, energija za život', izložba je pokrenula nacionalnu diskusiju o prehrambenim sistemima, inovacijama i održivosti. Njen uticaj je i dalje uočljiv - od pojave startapova usmerenih ka prehrambenoj industriji do inicijativa kao što je 'Grand Tour' u Bolonji, koji nastavljaju da istražuju kulturnu i ekološku sferu prehrambene industrije", rekao je Rati.
Izložba u Milanu
Dodao je da postoji i infrastrukturno nasleđe izložbe u Milanu 2015. godine. "Lokalitet Ro-Pero, prvobitno zamišljen kao privremena bina, postao je poligon za urbanu rekonstrukciju.
Danas predstavlja sedište naučnog centra 'MIND - Milan Innovation District' - gde se naučno istraživanje, gradski život i poljoprivreda prepliću na nove načine. Karlo Rati asocijacija (CRA) imala je tu privilegiju da projektuje prvobitan master plan za ovakvu transformaciju", rekao je Rati.
Kazao je da postoji i ličnije nasleđe, jer Ekspo 2015 Milano nastavlja da govori na koji način njegov atelje pristupa konstrukciji globalnih događaja. "To je bio trenutak koji je preoblikovao naš način razmišljanja.
Ove teme jasno prožimaju naš trenutni rad, bilo da je reč o kustoskom vođenju Venecijanskog bijenala arhitekture 2025. godine, koji je otvoren 10. maja, ili doprinosu izložbi EXPO 2025 u Osaki.
"Zajedno sa kompanijom 'Coldefy', tamo smo razvili paviljon Francuske kao prostor za dijalog i transformaciju - arhitekture koja sluša koliko i govori. U najboljem slučaju, Ekspo-i ne samo da izlažu - oni stvaraju budućnost", zaključio je Rati.
Beogradski maraton, manifestacija koja već skoro četiri decenije simbolizuje upornost, zajedništvo i istrajnost i odavno više nije samo sportska trka. Od prve ideje 1988. godine, do današnjeg prestižnog događaja sa međunarodnim priznanjem, maraton je postao praznik grada Beograda i simbol sportskog duha. Svakog aprila Beograd postaje centar sveta za trkače, profesionalce i rekreativce, koji pomeraju sopstvene granice i slave život. Maraton danas predstavlja i ozbiljan biznis, turistički brend i događaj koji okuplja hiljade učesnika i gledalaca.
specijal
02:30
TRAŽIM REČ (R)
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
05:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-1914 (R)
U ovoj epizodi otkrivamo položaj Srbije tokom prvih meseci Velikog rata, kada Austrougarska pokreće napad čiji se pravac — preko Drine određuje u tajnim vojnim planovima. Prikazuju se srpske odbrambene procene, rani sukobi i otkriva krvava bitka na Mačkovom kamenu, koja postaje simbol otpora na Drinskom frontu. Nakon neprijateljskog prodora i pada Valjeva, epizoda vodi do preokreta u Kolubarskoj bitki, gde srpska vojska, nakon povlačenja, izvodi kontraudar i potpuno oslobađa zemlju. Dokumentarna epizoda otkriva ključne odluke, greške i herojstvo koje je odredilo sudbinu Srbije 1914. godine.
dokumentarni
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Nakon više od deset meseci borbe za istinu i pravdu za stradale, Cetinjani su prekinuli proteste na Kruševom Ždrijelu, poručujući da se njihova misija nastavlja pred tužilaštvom i sudovima.
Platni promet s Naftnom industrijom Srbije (NIS) od ponedeljka neće funkcionisati, sudeći po najavama koje su prethodnih dana stigle iz državnog vrha. Ipak, zaposleni na benzinskim pumpama će doći na posao, a gužvi za gorivo nema.
Prijava nelegalnih objekata na osnovu Zakona o posebnim uslovima evidentiranja i upisa prava svojine na nepokretnostima počeće u ponedeljak ujutru, a digitalna platforma biće otvorena od četiri časa, izjavila je ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević.
Cerebralno oštećenje vida jedan je od najčešćih uzroka oštećenja vida kod dece, ali i dalje nedovoljno prepoznat kod nas. Mnogo dece i odraslih živi sa njim, a da nikada ne dobiju adekvatnu dijagnostiku niti podršku.
U ponedeljak počinje prijavljivanje nelegalnih objekata po novom Zakonu o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava svojine na nepokretnostima. Procenjuje se da ih u Srbiji ima oko pet miliona.
Heklanje je njen hobi i okupacija odmalena. Ljiljana Đorđević iz Vranja uz pomoć heklice i konca stvara prava modna dela. Osim što zna da ishekla standardne stolnjake, ona ovom tehnikom izrađuje i torbice, šeširiće, rukavice i ogrtače.
Roditelji učenika novosadske gimnazije "Jovan Jovanović Zmaj" ponovo su upozorili da u toj školi vlada "potpuno bezvlašće" već više od tri nedelje, a da profesori, učenici i roditelji ne znaju kome više da se obraćaju za probleme sa kojima se susreću.
Tragedija Srbije je u tome što izbori nikakvu krizu ne mogu da reše, već mogu da budu samo legitimacijska poluga i za vlast i za one koji pretenduju da preuzmu vlast, kaže programski direktor Demostata Zoran Panović.
Kosovska Centralna izborna komisija (CIK) odredila je žrebom redosled stranaka na glasačkom listiću za izbore 28. decembra, a Srpska lista biće pod brojem 127.
U postrojenju za obradu drveta u Kučevu tokom prepodneva je izbio požar. Vatrogasci su ga lokalizovali i ugasili, a dve osobe su zadobile povrede pošto su zbog izbijanja požara skočile sa visine.
Šta za naš narod znači povratak Srba na čelo tri opštine na severu Kosova? Studenti u blokadi najavili protest za 28. decembar i ponovo zatražili hitno raspisivanje izbora. Kakva je košarkaška godina za nama?
Komentari (0)