Arhitekta Karlo Rati: Ekspo 2027 mogao bi da postane primer kako gradovi mogu održivo da se razvijaju
Arhitekta i inovator Karlo Rati ocenio je da svetske Ekspo izložbe predstavljaju "laboratorije budućnosti" - mesta na kojima se stvara budućnost, a za međunarodnu izložbu Ekspo koja će se održati u Beogradu 2027. godine kaže da bi mogla postati primer kako se gradovi mogu održivo razvijati.
Izvor: Tanjug
22.05.2025. 14:22
Foto: AP/Kyodo News
Rati je i direktor "MIT Senseable City Lab-a" (digitalne laboratorije u okviru Masačusetskog tehnološkog instituta) i on je za potrebe Ekspo 2015. godine u Milanu osmislio "Future Food District", vizionarski prostor koji je ponudio odgovor na pitanje kako će izgledati hrana i gradovi sutrašnjice, saopštio je Ekspo 2027 Beograd.
Na pitanje da li iskustvo Ekspo 2015. godine u Milanu može biti korisno Beogradu dok se priprema za Ekspo 2027, Rati je odgovorio da se jedna od ključnih pouka Svetske izložbe 2015. u Milanu odnosila na važnost razmišljanja o onome "posle" izložbe.
"U Milanu je veliki deo temeljne infrastrukture zamišljen imajući u vidu dugoročnu upotrebu. Međutim, mnogi paviljoni su demontirani nakon završetka događaja, što postavlja pitanje da li smo mogli da učinimo više da obezbedimo kontinuitet. Dok se Beograd priprema za Ekspo 2027, postoji realna prilika da se ide dalje - ne samo da se projektuje za nasleđe, već i za prilagodljivost, demontažu i ponovnu upotrebu.
Prema njegovim rečima, postoje brojne prilike.
"Ne projektuje se isključivo samo za taj događaj - projektuje se i za ono što sledi. Prioritet treba da budu konstrukcije koje su lagane, fleksibilne i lokalno značajne. Mogućnost ponovne upotrebe i transformacije treba da bude u srcu svakog paviljona", rekao je Rati.
Predlog Zakona o izmenama i dopunama Zakona o posebnim postupcima radi realizacije međunarodne specijalizovane izložbe EXPO 2027 biće povučen iz skupštinske procedure na narednoj sednici vlade i biće upućen na javnu raspravu, saopoštila je Vlada Srbije.
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je da je tačno 100 zemalja zasad potvrdilo učešće na Međunarodnoj specijalizovanoj izložbi EXPO 2027 u Beogradu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se sa predsednikom Kipra Nikosom Hristodulidisom, koji boravi u radnoj poseti Srbiji. Hristodulidis je izjavio da će Kipar učestvovati na specijalizovanoj izložbi EXPO 2027 koja će se održati u Beogradu.
U tom smislu, ističe on, međunarodna izložba u Beogradu 2027. mogla bi postati više od proslave - mogla bi da postane "katalizator urbane regeneracije, živi model cirkularne arhitekture i primer kako se gradovi mogu održivo razvijati".
Na pitanje šta su najznačajnije prilike i izazovi za gradove poput Beograda dok se modernizuju i šire, Rati odgovara da prava prilika leži u korišćenju ovakvih trenutaka za kreiranje inovacija u realnom vremenu i posmatranju kako ljudi reaguju na njih.
"Gradovi postaju žive laboratorije, gde se nove ideje mogu testirati ne u teoriji, već direktnom interakcijom", rekao je Rati.
Igralište za eksperimentisanje
Na pitanje koje inovacije s prošlih međunarodnih izložbi smatra da su imale najveći uticaj na to kako danas projektujemo gradove, Rati odgovara da privremeni svetski događaji kao što su Ekspo, Olimpijske igre, Bijenale u Veneciji ili Milanska nedelja dizajna nude jedinstveno "igralište za eksperimentisanje".
"Oni nam omogućavaju da testiramo nove ideje iz oblasti urbanog projektovanja, mobilnosti i tehnologije, jer nisu zauzdani ograničenjima trajnosti. Ti događaji su u svoj svojoj prolaznosti u prošlosti dali neke od najradikalnijih inovacija. Setite se Kristalne palate Džozefa Pakstona na Velikoj izložbi 1851. godine, ili kule Gistava Ajfela u Parizu za Svetsku izložbu 1889. godine. Obe su nastale kao privremene konstrukcije i obe su oblikovale modernu arhitekturu", rekao je Rati.
Ilustracija: Tanjug/Ekspo 2027
Naveo je da je to duh koji atelje CRA i dalje privlači na Ekspo izložbe.
"Tokom godina, imali smo priliku da doprinesemo mnogim izložbama - od Digitalnog vodenog paviljona u Saragosi 2008. godine (koji je časopis Tajm prepoznao kao jedan od najboljih izuma godine), do tematskih paviljona u Milanu 2015. godine, paviljona Italije u Dubaiju 2020. godine (u saradnji sa Italom Rotom), a sada i paviljona Francuske u Osaki 2025. godine (zajedno sa kompanijom 'Coldefy'). Ipak, nadam se da se ove izložbe neće pamtiti po stilskim uspesima, po čemu su se pamtile pre jednog veka. Umesto toga, njihovo pravo nasleđe treba da leži u načinu na koji se arhitektura nosi sa izazovima našeg vremena - od klimatskih promena do nejednakosti, od oskudice resursa do digitalne tranzicije", rekao je Rati.
Tema predstojeće Specijalizovane izložbe u Beogradu je "Igra(j) za čovečanstvo: sport i muzika za sve", a na pitanje kako vidi ulogu igre u svakodnevnom životu, Rati odgovara da, isto kao i veliki američki filozof Džon Djui, igru vidi ne samo kao rekreaciju, već i kao sredstvo za učenje i razvoj.
"Ovo je takođe veoma važno kada je reč o urbanizmu. Kao što je napisao moj kolega sa MIT-a, Fabio Duarte, 'urbana igra' je suštinski sastojak u oblikovanju grada. Upravo kroz igru - eksperimentisanje, interakciju i improvizaciju - urbani život pulsira punom parom. Stoga, šansa za Beograd leži u rušenju granice između sadržaja i pakovanja: između činova igre i samog prostora grada. Ako Ekspo može da poistoveti jedno sa drugim, odnosno ako učini da grad postane i pozornica i scenario, to može radikalno pojačati njegov uticaj na grad i zemlju domaćina", istakao je Rati.
Govoreći o izložbi Ekspo 2015. u Milanu, Rati je naveo da se nasleđe te izložbe može sagledati iz više različitih uglova.
"Prvi je onaj koji možemo nazvati nasleđem sadržaja. Sa svojom centralnom temom 'Nahranimo planetu, energija za život', izložba je pokrenula nacionalnu diskusiju o prehrambenim sistemima, inovacijama i održivosti. Njen uticaj je i dalje uočljiv - od pojave startapova usmerenih ka prehrambenoj industriji do inicijativa kao što je 'Grand Tour' u Bolonji, koji nastavljaju da istražuju kulturnu i ekološku sferu prehrambene industrije", rekao je Rati.
Izložba u Milanu
Dodao je da postoji i infrastrukturno nasleđe izložbe u Milanu 2015. godine. "Lokalitet Ro-Pero, prvobitno zamišljen kao privremena bina, postao je poligon za urbanu rekonstrukciju.
Danas predstavlja sedište naučnog centra 'MIND - Milan Innovation District' - gde se naučno istraživanje, gradski život i poljoprivreda prepliću na nove načine. Karlo Rati asocijacija (CRA) imala je tu privilegiju da projektuje prvobitan master plan za ovakvu transformaciju", rekao je Rati.
Kazao je da postoji i ličnije nasleđe, jer Ekspo 2015 Milano nastavlja da govori na koji način njegov atelje pristupa konstrukciji globalnih događaja. "To je bio trenutak koji je preoblikovao naš način razmišljanja.
Ove teme jasno prožimaju naš trenutni rad, bilo da je reč o kustoskom vođenju Venecijanskog bijenala arhitekture 2025. godine, koji je otvoren 10. maja, ili doprinosu izložbi EXPO 2025 u Osaki.
"Zajedno sa kompanijom 'Coldefy', tamo smo razvili paviljon Francuske kao prostor za dijalog i transformaciju - arhitekture koja sluša koliko i govori. U najboljem slučaju, Ekspo-i ne samo da izlažu - oni stvaraju budućnost", zaključio je Rati.
Koliko su porodica, solidarnost i obični ljudi zapravo najveća inspiracija? Da li su iskrenost i toplina postale nova snaga interneta i zašto male životne priče imaju moć da menjaju pogled na svet? Kako je jedna baka postala simbol ljubavi i poštovanja i kako je jedna pijaca postala mesto koje vraća ljudskost? Za emisiju „Tražim reč” govore Ivana Stanković autorka Instagram platforme @malipijac i influenser Marko Marijokovi'.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Šta se događa u Iranu nakon ubistva ajatolaha Ali Hamneija? Kakve bi geopolitičke posledice rat koji su pokrenule Sjedinjene Američke Države i Izrael mogao imati na čitav Bliski istok? Odgovore tražimo od nekadašnjeg ambasadora Srbije u Egiptu Radojka Bogojevića.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Odžacima uhapsili su S. K. (70) iz ovog mesta, zbog sumnje da je nožem izbo dve žene, a jednu od njih polio benzinom.
Neumoljivi iranski napadi na brodski saobraćaj i energetsku infrastrukturu podigli su cenu nafte iznad 100 dolara po barelu u četvrtak, dok američke i izraelske snaga gađaju Islamsku Republiku bez ikakvih znakova da će kraj rata doći.
Navršavaju se 23 godine od ubistva premijera Zorana Đinđića. Njegovi saradnici ubistvo lidera ocenjuju kao trajno izmeštanje Srbije sa reformskog koloseka. Tadašnji naslednik na čelu Vlade Zoran Živković priseća se za Newsmax Balkans prijateljstva, angažovanja i nasilnog okončanja života Đinđića.
Poljoprivrednik i aktivista Udruženja "Ne damo Jadar" Zlatko Kokanović pušten je iz Kazneno-popravnog zavoda u Šapcu da se brani sa slobode, izjavio je advokat Dušan Filipović za portal Newsmax Balkans, dodajući da je ta odluka usledila nakon inicijative koja je podneta sudiji za prethodni postupak.
Mobilni mamograf čiji rad organizuje i sprovodi Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut", uz podršku Ministarstva zdravlja i u saradnji sa Zdravstvenim centrom Knjaževac, postavljen je danas na parkingu Zdravstvenog centra Knjaževac.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Staroj Pazovi, podneće krivičnu prijavu protiv M. K. (45) iz Stare Pazove, zbog sumnje da je pribavio i držao akciznu robu bez dozvola, oštetivši na taj način budžet Srbije za oko 14,5 miliona dinara.
U narednih sedam dana litar benzina koštaće 186 dinara, dok će cena evrodizela biti 208 dinara, saopštilo je Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine.
Najprestižniju regionalnu nagradu u medicini, Međunarodnu Medis nagradu za medicinska istraživanja, ove godine je iz Srbije osvojila prof. dr Milica Bajčetić sa Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, za prvu inovativnu mini tabletu namenjenu bebama.
U saradnji Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu i Uprave kriminalističke policije Odeljenja za borbu protiv korupcije, uhapšena je R. Ž, bivša direktorka Centra za socijalni rad (CSR) opštine Stara Pazova, pod sumnjom da je zloupotrebom oštetila budžet Srbije za više od 1,5 miliona dinara.
Vojni helikopter Mi-17 srušio se 13. marta 2015. godine na njivi kod Surčina, kada je poginulo sedam osoba, među kojima je bila i beba iz porodice Ademović, a do sadaniko nije odgovarao za tu tragediju.
Mladić i devojka stari 19 godina poginuli su u saobraćajnoj nesreći kada je njihov automobil sleteo s puta u kanal u naselju Busije kod Batajnice, rečeno je Tanjugu u Hitnoj pomoći.
Brojni faktori utiču na to kolika je prosečna starost stanovnika, a među najbitnijim su prosečan životni vek stanovništva, natalitet, migracije, životni standard.
Komentari (0)