Prva pomoć - čin spasavanja i odraz humanosti: "Najviše možemo da pomognemo u prvih deset minuta od nastanka nesreće"
Prva pomoć je čin spasavanja života, ali je takođe odraz humanosti i osećaja za potrebe drugih ljudi. U Crvenom krstu u Srbiji svake godine više od 30.000 građana nauči osnovne veštine prve pomoći. Poslednjeg dana maja održalo se Gradsko takmičenje ekipa prve pomoći Crvenog krsta Beograd.
Ukoliko se osoba nalazi bez svesti i vitalnih funkcija (kao što su puls i disanje) započinje se reanimacija kao deo ukazivanja prve pomoći. U startu je neophodno udaljiti ostale osobe koje su se našle na mestu nesreće i pozvati hitnu pomoć.
Iako se pravila o prvoj pomoći uče u školi, mnogi zaborave korake i time nisu u mogućnosti pomoći nekom kome je pomoć neophodna.
Postavlja se pitanje koliko života bi bilo spaseno da se prva pomoć ukazala na vreme.
Miroslava Stevanović iz Čačka je najstarija volonterka u Narodnoj kuhinji Crvenog krsta, a za Newsmax Balkans kaže da je volontiranje ispunjava i da će to raditi "dokle bude mogla".
Volonter Vuk Vujošević i članovi tima Crveni krst Beograd spasili su život muškarcu na Beogradskom maratonu održanom 6. aprila, koji je tokom trke doživeo srčani udar.
Dečak iz toskanskog grada Areco, star 10 godina, spasio je svoju 70-godišnju baku, koja je imala epileptični napad, koristeći tehnike koje je naučio na časovima prve pomoći u školi.
"Ne bih da govorim o statistici jer ljudski životi nisu broj, svaki život je nemerljiv i ne treba ga gledati kroz statistiku, ali jeste suština da u prvih deset minuta od nastanka nesreće najviše možemo da pomognemo. Jedna od vrsta pomoći je i da pozovemo službe koje mogu da pomognu. Potrebno je da imamo tu svest kada vidimo nekog u stanju potrebe", rekao je za Newsmax Balkans sekretar Crvenog krsta Nikola Prica.
Značaj povezanog delovanja svih učesnika u pružanju pomoći
Pri pružanju prve pomoći povređenoj ili naglo oboleloj osobi cilj je spasavanje života, sprečavanje nastanka trajnih posledica, skraćivanje lečenja i brz oporavak unesrećenog.
Ostvarivanje ovog cilja uspešnije je ukoliko postoji povezano delovanje svih učesnika u pružanju pomoći.
"Uglavnom pružamo prvu pomoć onima koje najviše volimo, ta rečenica je u stvari najveći aktivator za sve da prođete obuku ako je niste prošli ili ako niste imali dovoljno koncentracije na nekom kursu koji ste pohađali, da se ipak skoncentrišete. Idemo u susret letnjim mesecima, kolapsi su najčešće stvari koje će se dešavati na ulici, zastoj srčanog mišića... To su stvari koje možete do dolaska kola hitne pomoći kao građanin da zbrinete i uradite ono što je u širini i domenu vašeg znanja", istakao je za našu televiziju Bojan Čolić iz Crvenog krsta Beograd.
Dodao je i da zakon kaže da smo u obavezi da u saobraćaju pružimo prvu pomoć.
"Osoba koja je u situaciji da nekome pruži prvu pomoć, a nije u stanju to da uradi, ne može da joj pomogne, uspaniči se, dovoljno je da zove hitnu jer kolektivna odgovornost je najgora vrsta odgovornosti u kojoj bi prolaznici prolazili, a neko ima situaciju gde su mu minuti u pitanju da li će preživeti ili ne", napomenuo je naš sagovornik.
Nikada se ne zna u kojoj situaciji nekome može zatrebati prva pomoć. Moramo znati da reagujemo na vreme pre nego što bude kasno.
Ulazimo u srž najvažnijih svetskih događaja kroz prizmu kompleksnih političkih odnosa, diplomatije i mišljenja koja pomeraju granice. Pridružite nam se u otkrivanju priča iza naslovnica i kako ti događaji oblikuju naš svakodnevni život. Puls planete s Ikom Ferrer Gotić.
specijal
22:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DRŽAVA JUŽNIH SLOVENA
Serijal prati političke, društvene i kulturne događaje koji su oblikovali zajednički život naroda na Balkanu, osvetljavajući ključne ličnosti, sporazume i konflikte koji su obeležili ovaj period. Kroz svedočanstva istoričara, analize događaja i bogate arhivske snimke, Država Južnih Slovena pruža gledaocima dublje razumevanje jugoslovenske ideje, njenog uticaja na generacije i razloga za njen neizbežan kraj. Ovaj serijal poziva publiku da sagleda složene odnose i nasleđe države koja je bila simbol zajedništva, ali i epicentar političkih previranja.
dokumentarni
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Policijska uprava u Nišu saopštila je da postoji sumnja da su dvojica radnika Elektrodistribucije Srbije - Ogranak Niš, prevarili više osoba, tražeći od njih novac.
Grčki koncesionari nisu ispunili sve tehničke preduslove, zbog čega zajednička elektronska naplata putarine između Srbije i Grčke, putem taga, nije zaživela 1. jula, kada je to bilo predviđeno, objašnjava za Newsmax Balkans ambasador Srbije u Atini Nikola Nedeljković.
Hale Beogradskog sajma i ove godine će biti mesto na kojem će neke visokoškolske ustanove Univerziteta u Beogradu od 24. jula organizovati prijemne ispite, a neki čak i probne prijemne ispite, za upis brucoša na prvu godinu školske 2025/2026, saopštio je Sajam.
Srbija ima drugog najboljeg naučnika u svetu u oblasti mezenhimskih matičnih ćelija. Radovi profesora doktora Vladislava Volarevica citirani su više od sedam hiljada puta, što ga čini našim najcitiranijim naučnikom.
U Ulici vajara Živojina Lukića na Novom Beogradu došlo je do incidenta kada je policajac pucao u psa rase kane korso koji je bez nadzora napao dvoje građana i nasrtao na prolaznike.
Vest da je petnaestogodišnjak koji se izgubio u Vrčinu pronađen i to zahvaljujući Gorskoj službi spasavanja obradovala je sve. Spasioci su brzom intervencijom pronašli dečaka. Kako je sezona godišnjih odmora, mnogi slobodne dane provode van grada i zato je neophodan oprez, ali i odgovarajuća oprema.
U 2024. godini 14,3 miliona dece širom sveta nije primilo nijednu vakcinu, što je neznatno manje nego 2022. godine. Iako su ovi brojevi u blagom padu, oni su i dalje veći nego pre pandemije kovida-19, kada je globalni zdravstveni sistem bio stabilniji.
Predlogom Zakona o izmenama i dopunama Zakona o udžbenicima, koji je stigao u skupštinsku proceduru, kao najvažnije novine, uvode se udžbenici od nacionalnog značaja i od posebnog značaja za nacionalnu manjinu, određuje se preporučena masa udžbenika i način utvrđivanja njihove maloprodajne cene.
Na 66. Međunarodnoj matematičkoj olimpijadi (IMO), najprestižnijem međunarodnom takmičenju iz matematike za učenike do 19 godina u svetu, koja se održava od 10. do 20. jula 2025. godine u Australiji, reprezentativci Srbije osvojili su dve srebrne i dve bronzane medalje, kao i dve pohvale.
Komentari (0)