(VIDEO) Blaže kazne i laka manipulacija: Psiholog o motivu kriminalaca da angažuju maloletnike za ubistva
Prednji deo mozga je važan za donošenje odluka i planiranje budućnosti, a on još nije u potpunoj meri razvijen kod mladog čoveka, kaže za Newsmax Balkans psiholog Zoran Crnjin, objašnjavajući motive kriminalaca da angažuju maloletne osobe za likvidacije svojih protivnika.
Izboden mladić u Rakovici i ubistvo u centru Beograda - dva su tragična događaja u samo nekoliko dana koja ponovo otvaraju pitanje brutalnog nasilja među mladima.
Sve je više tinejdžera koji postaju deo kriminalnih obračuna, bilo kao žrtve, bilo kao izvršioci.
Koja je poruka sve većeg brutalnog nasilja i koliko se tinejdžeri ponovo koriste u kriminalnim obračunima?
Nasilje među maloletnicima nije incident, nego postaje obrazac. Sve češće se sukobi ne rešavaju rečima, već noževima, pištoljima i grupnim napadima.
Roditelji često ne umeju da prepoznaju i kako da reaguju u ovim situacijama. Škole nemaju dovoljno mehanizama da nekako spreče, a institucije reaguju tek kada bude kasno.
Porast brutalnog nasilja među mladima za Presek objašnjava psiholog Zoran Crnjin.
"Porast brutalnog nasilja među mladima je rezultat više međusobnih faktora koji utiču jedan na drugi. Pored nekih sredinskih porodičnih faktora i faktora ličnosti, ono što bih istakao je jedna normalizacija nasilja. Izloženi smo nasilju i putem medija, filmova i igrica uz koje ta deca odrastaju. Pogledajte samo situaciju u našoj državi, u našem regionu. Nekako stiče se utisak da je nasilje prihvatljiv oblik komunikacije i način rešavanja problema. Kroz tu normalizaciju nasilja zapravo mi to ćemo internalizovati i češće će se događati ovakvi incidenti", navodi psiholog.
On je i odgovorio na pitanje zbog čega tinejdžeri postaju alati u rukama kriminalnih grupa.
"Period rane mladosti je period kada smo mi inače podložni, kada ne donosimo adekvatne odluke ili donosimo odluke na osnovu vrlo malo informacija, jer je jako snažan socijalni pritisak da se uklopimo. Mladi tragaju za identitetom. Sve to kriminalne grupe nude moć, laku zaradu, novac i osećaj pripadnosti. Pritom, mladi su populacija koja ne podnosi sankcije na isti način na koji podnose punoletni građani, pa su onda oni laka meta", kaže Crnjin.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Policijska uprava za grad Beograd, uhapsili su N. B. (20) i B. R. (16) zbog sumnje da su izvršili krivično delo teško ubistvo koje se dogodilo u Beogradu, u Ulici Gavrila Principa na Savskom vencu, saopšteno je iz MUP-a.
Na Novom Beogradu, u naselju West 65, 22. aprila desio se još jedan pokušaj likvidacije izvršen u maniru koji postaje sve učestaliji u kriminalnim krugovima, a napadač maskiran u dostavljača pobegao je sa mesta događaja na električnom trotinetu.
Osvrnuo se i na potencijalnu krizu identiteta kod mladih i mogući poremećaj vrednosti.
"Ovaj vek je vek jednog sveopšteg poremećaja identiteta, jer nekako te tradicionalne vrednosti uz koje su naši roditelji odrastali, doživele su jednu eroziju. Mi zauzimamo više nekih životnih uloga tokom 24 sata. Nekako svi sad imamo multiple identitete. Mladi su tu posebno zbunjeni, jer oni u jednom takvom periodu prosto nemaju alata kako da se sa tim adekvatno nose i upravo tragaju za pripadnošću i za nekim doživljajem celovitosti svog identiteta", objašnjava naš sagovornik.
Kada roditelji primete da im je dete krenulo lošim putem, psihologa smo upitali šta je ono što treba da uraditi u ovim situacijama.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Na nasilje ne treba odgovoriti nasiljem, jer time ćemo to nasilje podkrepiti. To je ono gde roditelji često greše, kroz fizičko kažnjavanje. Mislim da to nije baš najbolji put. Mislim da je važno razumeti kontekst u kome se to nasilje javilo, razgovarati sa decom, važno ih je uputiti na institucije ili na profesionalnu pomoć. Dosta psihologa se bavi poremećajem ponašanja u privatnoj praksi ili pri našim institucijama. Prosto, ako ništa drugo, valja otići bar po procenu i po savet", ukazuje Crnjin.
Na kraju, šta bi bio motiv kriminalaca kada angažuju mlade za ovakve slučaje.
"Tu su manje kazne, a i lakše ih je pridobiti za kriminalne grupe. Zbog svega ovoga što smo ranije naveli, naš mozak se još uvek formira. Ovaj predfrontalni korteks, ovaj prednji deo mozga je deo koji je važan za donošenje odluka i planiranje budućnosti. Tu su naše egzekutivne funkcije. To još nije u potpunoj meri razvijeno kod mladog čoveka. S tim on donosi pogrešne odluke, nedovoljno informisane. Oni su lako podložni", zaključuje Crnjin.
Naplatna rampa "Preljina" kojom se uključivalo i isključivalo na auto-put "Miloš Veliki" od osam časova nije u funkciji i neće biti sve do 20. decembra.
Prema poslednjim zvaničnim informacijama, ukupno 12 osoba je smrtno stradalo u požaru koji je u utorak zahvatio deo zgrade Doma penzionera u Tuzli, dok je 35 osoba zatražilo lekarsku pomoć u Univerzitetskom kliničkom centru u Tuzli.
Saobraćaj na uglu Takovske ulice i Bulevara kralja Aleksandra je blokiran, pošto su se građani okupili da pruže podršku Dijani Hrki, koja od nedelje štrajkuje glađu. Istovremeno, na prostoru ispred Skupštine Srbije dočekani su Srbi koji su pešačili sa Kosova i Metohije.
Dvojica muškaraca ubijena su u selu Golubac kod Mališeva, saopštila je Kosovska policija. Kako navode, osumnjičeni za dvostruko ubistvo je iz Glogovca i on je zet ubijenih, a policija i dalje traga za njim.
Karavan zdravlja, akcija koju sprovodi Ministarstvo zdravlja u saradnji sa Institutom za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" i lokalnim zdravstvenim centrima, obišao je više od 50 gradova i opština. Na njegovoj mapi našli su se tokom dana Trstenik i Vrnjačka Banja.
Srbija između Istoka i Zapada, između obećanja i pritisaka. Iz Pekinga stižu krediti, Brisel šalje uslove, Moskva energiju, a iz Vašingtona upozoravaju. Sagovornici Newsmax Balkans saglasni su da je sve manje prostora za manevrisanje, i da bi uskoro moglo da dođe do toga da se bira strana.
Koliko vere, snage i ljubavi stane u korake od Beograda do Hilandara? Kako izgleda kada se humanost meri kilometrima? Šta pokreće ljude u misije dobrote?
U društvu koje se i dalje suočava sa posledicama najtežih tragedija, priče roditelja koji su izgubili decu ostaju bolne, ali duboko važne za razumevanje onoga kroz šta prolaze. Među njima je i Anđelko Aćimović, otac Angeline, jedne od žrtava masovnog ubistva u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar".
Ministarstvo prosvete uputilo je dopis direktorima gimnazija u Beogradu u kome ukazuje na zakonske obaveze povodom ostvarivanja redovnog procesa obrazovno-vaspitnog rada u srednjim školama.
U Specijalnom sudu u Beogradu je odloženo suđenje pripadnicima grupe Veljka Belivuka, optuženim za sedam ubistava, trgovinu drogom, držanje i nošenje oružja, otmice i silovanje, jer je većina optuženih rekla da nisu sposobni da prate suđenje.
Vlada Srbije usvojila je Uredbu o proglašenju Specijalnog rezervata prirode "Zlatar", koji se prostire na oko 8.000 hektara bogatih šumskih ekosistema - šume smrče, jele i bukve, sa brojnim endemičnim vrstama i vrednim staništima.
Komentari (0)