Nakon teških pregovora, prekinuto bombardovanje Jugoslavije: Na današnji dan, u kasno veče, potpisan Kumanovski sporazum
Vojnotehnički sporazum u Kumanovu, kojim je prekinuta agresija NATO na Srbiju, odnosno Saveznu Republiku Jugoslaviju, potpisan je 9. juna 1999, pre 26 godina.
Do potpisivanja je došlo nakon mučnih petodnevnih pregovora, kasno noću 9. juna na vojnom aerodromu kod Kumanova.
Sutradan po potpisivanju Vojno-tehničkog sporazuma u Kumanovu, 10. juna 1999. ondašnji generalni sekretar NATO Havijer Solana izdao je naredbu o prekidu agresije na Saveznu Republiku Jugoslaviju.
Određen rok od 11 dana za povlačenje
Potpisnik Kumanovskog sporazuma sa jedne strane je bio Majkl Džekson (1944 - 2024) britanski general, potonji komandant KFOR, međunarodnih snaga na Kosovu i Metohiji, kao NATO.
Sa druge, potpisnici su bili Svetozar Marjanović (1944 - 2022) general Vojske Jugoslavije i Obrad Stevanović (1953 - 2025) general Policije Srbije, kao predstavnici Savezne Republike Jugoslavije.
Na današnji dan
1999. Međunarodne sigurnosne snage (KFOR) i vlada SR Jugoslavije i🇷🇸, potpisale su Kumanovski sporazum. To je rezultiralo završenjem agresije🇷🇸na🇽🇰i povlačenjem srpskih snaga s🇽🇰.Isto tako, usvojena je Rezolucija 1244 kojom se dovode snage KFORa kao čuvare mira. pic.twitter.com/rR3qUZn3VX
— 🇺🇦KarloMorosin (čitaj: Moroźin)🇺🇦🇹🇼🇬🇪 (@KingDalmatia) June 9, 2024
Vojno tehničkim sporazumom određen je rok od 11 dana za povlačenje snaga Vojske Jugoslavije i Policije Srbije sa prostora Kosova i Metohije.
Na Kosovo i Metohiju ušle su potom trupe KFOR, većinom iz zemalja članica NATO.
Sutradan po potpisivanju Vojno tehničkog sporazuma u Kumanovu, agresija NATO na Srbiju, odnosno Saveznu Republiku Jugoslaviju, u stvarnosti je obustavljena, pošto su poslednji projektili NATO pali na tlo Srbije, odnosno SRJ, 10. juna 1999, u zoni sela Kololeč, kod Kosovske Kamenice, u 13.30. i na kasarnu u Uroševcu u 19.35.
Iako je agresija NATO na SRJ započela 24. marta 1999. bez odobrenja Saveta bezbednosti Organizacije Ujedinjenih Nacija, Savet bezbednosti OUN usvojio je 10. juna 1999. Rezoluciju 1244, kada je agresija okončana.
Preduslov predstavnika Savezne Republike Jugoslavije bio je da međunarodno bezbednosno prisustvo na Kosovu i Metohiji mora biti isključivo pod okriljem Organizacije Ujedinjenih nacija, kako je predviđala prethodno donesena odluka Narodne skupštine Srbije, kao i odgovarajuća izjava Vlade SRJ.
Zbog iskustva sa albanskom organizacijom OVK, predstavnici Savezne Republike Jugoslavije tokom pregovora posebno su insistirali da povlačenje snaga Vojske Jugoslavije i policije Srbije treba uskladiti, vremenski, sa predstojećim dolaskom međunarodnih bezbednosnih snaga na prostor Kosova i Metohije, kako bi bio, koliko je moguće, izbegnut takozvani bezbednosni vakuum.
"Izraz nade"
Bio je to izraz nade da će se tim putem obezbediti elementarna sigurnost za sve građane Kosova i Metohije.
Vojno tehnički sporazum postignut u Kumanovu, temeljio se na političkom dokumentu od 10 tačaka koji je usvojen tokom pregovora u Beogradu između Slobodana Miloševića (1941 - 2006), predsednika Savezne Republike Jugoslavije, i predstavnika međunarodne zajednice Martija Ahtisarija (1937 - 2023), tada predsednika Finske, i Viktora Černomirdina (1938 - 2010), ruskog diplomate, prethodno predsednika Vlade te zemlje, inače ličnog izaslanika predsednika Rusije Borisa Jeljcina.
Predlog mirovnog plana SAD, Evropske unije i Rusije o dolasku međunarodnih snaga pod mandatom Ujedinjenih nacija, na Kosovo i Metohiju, u Beograd je tada doneo Marti Ahtisari, u svojstvu zastupnika Evropske Unije i generalnog sekretara Organizacije Ujedinjenih Nacija. Prihvatanje ovog dokumenta bilo je preduslov da se prekine agresija NATO na SRJ.
Foto: Srđan Ilić
Suočen sa pretnjama još razornije agresije NATO, Slobodan Milošević je 3. juna te 1999. prihvatio mirovni predlog, dokument od 10 tačaka.
Skupština Srbije usvojila je istog dana, 3. juna, tokom vanrednog zasedanja, mirovni plan, koji je potom odobrila i Vlada tadašnje Savezne Republike Jugoslavije.
Vojno tehnički sporazum potpisan kod Kumanova 9. juna 1999. sadržao je:
- Prekid neprijateljstava između NATO i snaga SRJ, odnosno Vojske Jugoslavije i Policije Srbije.
- Povlačenje snaga Savezne Republike Jugoslavije sa prostora Kosova i Metohije u roku od 11 dana.
- Određeno je uspostavljenje Zone bezbednosti uz administrativnu granicu sa Kosovom i Metohijom, unutar centralne Srbije i Crne Gore, pri čemu je predviđena vazdušna dubina Zone bezbednosti 25 kilometara i kopnena dubina Zone bezbednosti pet kilometara.
- KFOR se obavezao na razoružanje OVK.
- Međunarodne snage su "ovlašćene da preduzimaju sve neophodne mere s ciljem uspostavljanja i održavanja bezbednog okruženja za sve građane".
Sporazumom su takođe precizirani neophodni tehnički detalji neophodni za ostvarenje potpisanog.
Povlačenje vojno-policijskih snaga Srbije odnosno SRJ, započelo je 12. juna 1999.
Vojsku Srbije na Kosovu zamenio KFOR
Vojsku SRJ i Policiju Srbije zamenili su na Kosovu i Metohiji pripadnici međunarodnih snaga pod okriljem OUN, KFOR, tada 37.200 vojnika, iz 36 zemalja.
Na KiM je tada ušla i jedna nevelika ruska formacija, prethodno stacionirana na prostoru BiH, u sklopu SFOR, zaposevši u prvom trenutku aerodrom smešten podno Goleša kod Prištine.
General policije u penziji Obrad Stevanović preminuo je u 72. godini, saznaje RTS. Bio je jedan od potpisnika Kumanovskog sporazuma, kojim je okončana NATO agresija na SR Jugoslaviju.
Na današnji dan 1999. godine, Protivvazdušna odbrana Vojske Jugoslavije oborila je američki lovac bombarder F-117A, takozvani "nevidljivi" avion, koji je pao u ataru sremskog sela Buđanovci, nadomak Rume.
Pretrpeli smo gubitke, ali je NATO posle rata priznao da nisu bili sigurni da je naša protivvazdušna odbrana (PVO) eliminisana i da mogu potpuno bezbedno da lete. To je bilo veliko priznanje našoj PVO, rekao je pukovnik u penziji Đorđe Aničić za Newsmax Balkans.
Njihova pozicija na KiM, u sklopu KFOR, legalizovana je sporazumom u Helsinkiju, 18. juna 1999. Raspoređeni su, 86 pripadnika, jula te godine u Kosovskoj Kamenici.
Po nalogu predsednika Rusije Vladimira Putina, ruski mirovni kontigent, njih ukupno pedesetak, povučen je sa KiM tokom juna/jula 2003. godine.
Obaveza KFOR na KiM određena je kao obezbeđenje mira, stabilnosti, bezbednosti za sve građane, kao i siguran povratak izbeglih.
Nasuprot obećanjima, po povlačenju snaga Srbije i SRJ sa Kosova i Metohije, Srbi na KiM, njihova imovina, duhovno i kulturno nasleđe, bili su meta čestih napada, zločina, pogroma.
Na Kosovu i Metohiji je odlukom Saveta ministara EU iz februara 2008. prisutna i civilna misija EU, EULEKS, počev od decembra te godine, koja je trebalo da sprovede nužne mere usmerene na obezbeđenje vladavine prava.
Povratak vojske SRJ u Kopnenu zonu bezbednosti omogućen je 2001. godine, a vazdušna zona bezbednosti ukinuta je 2015. godine.
U Prištini je Skupština Kosova u februaru 2008. jednostrano proglasila nezavisnost Kosova, što su brzo prihvatile ključne zemlje Zapada, učesnice u agresiji na Srbiju/SRJ 1999. godine, i prethodno pomagači OVK.
Rezolucija Saveta bezbednosti 1244. predviđala je povratak određenog broja pripadnika osoblja SRJ i Srbije, što se nikada nije ostvarilo.
Prema Rezoluciji 1244 Saveta bezbednosti OUN, donetoj 10. juna 1999. Kosovo je sastavni deo Savezne republike Jugoslavije, čiji je isključivi pravni naslednik Srbija.
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
17:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
18:00
PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
19:30
STAV REGIONA PODGORICA
Teme koje su u fokusu javnosti iz više uglova. Sučeljavamo mišljenja, a aktuelne goste pitamo sve što zanima građane.
specijal
20:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Veliki šumski požar koji je izbio u sredu uveče u šumovitom području Glikadija na severnom egejskom ostrvu Tasos nastavio je da gori i u četvrtak, a situacija, prema izveštajima, opisana kao teška.
Iza protesta u Srbiji stoji Evropska unija. Iz njihovih centara se finansira sve što se dešava. Cilj je destabilizacija Srbije čime se pod kontrolu stavljaju i ostali srpski prostori. Destabilizacija u BiH je koordinisana usko sa svim što se dešava kod nas, izjavio je advokat Goran Petronijević.
Plenum studenata u blokadi Fakulteta političkih nauka izglasao je prekid totalne blokade zgrade fakulteta, što znači da profesori i drugi zaposleni mogu ponovo da ulaze u tu visokoškolsku ustanovu, saznaje Newsmax Balkans.
U teškoj saobraćajnoj nesreći, koja se dogodila oko pet sati na magistralnom putu u Bijeloj, u blizini hotela Park, stradao je mladić, potvrdilI su iz Službe zaštite i spašavanja.
Ana Ilić (33) iz Vatrogasno-spasilačke jedinice iz Niša osvojila je prvo mesto među ženama na takmičenju "Najjači vatrogasac-spasilac" održanom u Sankt Peterburgu. Ana je za Newsmax Balkans govorila kako je postala prva žena vatrogasac u Nišu i kako je vatrogastvo od hobija postalo njeno zanimanje.
Potpredsednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić predsedavao je vanrednoj sednici Republičkog štaba za vanredne situacije povodom velikog broja požara koji je zadesio Srbiju, kojoj je prisustvovao i predsednik Vlade Republike Srbije prof. dr Đuro Macut.
Ministarstvo pravde Srbije saopštilo je da je od 4. jula meta hakerskih napada, koji su kulminirali napadom hakera na Data centar, zbog čega je isključen kompletan mrežni pristup tom centru.
Jasmina Mitrović Marić postavljena je na dužnost izvanrednog i opunomoćenog ambasadora Republike Srbije u Kraljevini Norveškoj, objavljeno je u Službenom glasniku.
Urbanističke inspektorke izvršile su inspekcijski nadzor i utvrdile nepravilnosti u tehničkoj dokumentaciji na osnovu koje je izdata građevinska dozvola za gradilište u Ulici kneza Miloša broj 42, potvrđeno je za Newsmax Balkans.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu otkrili su laboratoriju za veštački uzgoj marihuane i uhapsili Novosađanina M. D. (63), zbog postojanja osnova sumnje da je učinio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Dr Momir Paunović iz Instituta za biološka istraživanja "Siniša Stanković" rekao je za Newsmax Balkans da Srbija i dalje nema funkcionalne prečišćivače otpadnih voda i istakao značaj međunarodnog projekta "Zajedničko istraživanje Dunava".
Komentari (0)