Nakon teških pregovora, prekinuto bombardovanje Jugoslavije: Na današnji dan, u kasno veče, potpisan Kumanovski sporazum
Vojnotehnički sporazum u Kumanovu, kojim je prekinuta agresija NATO na Srbiju, odnosno Saveznu Republiku Jugoslaviju, potpisan je 9. juna 1999, pre 26 godina.
Do potpisivanja je došlo nakon mučnih petodnevnih pregovora, kasno noću 9. juna na vojnom aerodromu kod Kumanova.
Sutradan po potpisivanju Vojno-tehničkog sporazuma u Kumanovu, 10. juna 1999. ondašnji generalni sekretar NATO Havijer Solana izdao je naredbu o prekidu agresije na Saveznu Republiku Jugoslaviju.
Određen rok od 11 dana za povlačenje
Potpisnik Kumanovskog sporazuma sa jedne strane je bio Majkl Džekson (1944 - 2024) britanski general, potonji komandant KFOR, međunarodnih snaga na Kosovu i Metohiji, kao NATO.
Sa druge, potpisnici su bili Svetozar Marjanović (1944 - 2022) general Vojske Jugoslavije i Obrad Stevanović (1953 - 2025) general Policije Srbije, kao predstavnici Savezne Republike Jugoslavije.
Na današnji dan
1999. Međunarodne sigurnosne snage (KFOR) i vlada SR Jugoslavije i🇷🇸, potpisale su Kumanovski sporazum. To je rezultiralo završenjem agresije🇷🇸na🇽🇰i povlačenjem srpskih snaga s🇽🇰.Isto tako, usvojena je Rezolucija 1244 kojom se dovode snage KFORa kao čuvare mira. pic.twitter.com/rR3qUZn3VX
— 🇺🇦KarloMorosin (čitaj: Moroźin)🇺🇦🇹🇼🇬🇪 (@KingDalmatia) June 9, 2024
Vojno tehničkim sporazumom određen je rok od 11 dana za povlačenje snaga Vojske Jugoslavije i Policije Srbije sa prostora Kosova i Metohije.
Na Kosovo i Metohiju ušle su potom trupe KFOR, većinom iz zemalja članica NATO.
Sutradan po potpisivanju Vojno tehničkog sporazuma u Kumanovu, agresija NATO na Srbiju, odnosno Saveznu Republiku Jugoslaviju, u stvarnosti je obustavljena, pošto su poslednji projektili NATO pali na tlo Srbije, odnosno SRJ, 10. juna 1999, u zoni sela Kololeč, kod Kosovske Kamenice, u 13.30. i na kasarnu u Uroševcu u 19.35.
Iako je agresija NATO na SRJ započela 24. marta 1999. bez odobrenja Saveta bezbednosti Organizacije Ujedinjenih Nacija, Savet bezbednosti OUN usvojio je 10. juna 1999. Rezoluciju 1244, kada je agresija okončana.
Preduslov predstavnika Savezne Republike Jugoslavije bio je da međunarodno bezbednosno prisustvo na Kosovu i Metohiji mora biti isključivo pod okriljem Organizacije Ujedinjenih nacija, kako je predviđala prethodno donesena odluka Narodne skupštine Srbije, kao i odgovarajuća izjava Vlade SRJ.
Zbog iskustva sa albanskom organizacijom OVK, predstavnici Savezne Republike Jugoslavije tokom pregovora posebno su insistirali da povlačenje snaga Vojske Jugoslavije i policije Srbije treba uskladiti, vremenski, sa predstojećim dolaskom međunarodnih bezbednosnih snaga na prostor Kosova i Metohije, kako bi bio, koliko je moguće, izbegnut takozvani bezbednosni vakuum.
"Izraz nade"
Bio je to izraz nade da će se tim putem obezbediti elementarna sigurnost za sve građane Kosova i Metohije.
Vojno tehnički sporazum postignut u Kumanovu, temeljio se na političkom dokumentu od 10 tačaka koji je usvojen tokom pregovora u Beogradu između Slobodana Miloševića (1941 - 2006), predsednika Savezne Republike Jugoslavije, i predstavnika međunarodne zajednice Martija Ahtisarija (1937 - 2023), tada predsednika Finske, i Viktora Černomirdina (1938 - 2010), ruskog diplomate, prethodno predsednika Vlade te zemlje, inače ličnog izaslanika predsednika Rusije Borisa Jeljcina.
Predlog mirovnog plana SAD, Evropske unije i Rusije o dolasku međunarodnih snaga pod mandatom Ujedinjenih nacija, na Kosovo i Metohiju, u Beograd je tada doneo Marti Ahtisari, u svojstvu zastupnika Evropske Unije i generalnog sekretara Organizacije Ujedinjenih Nacija. Prihvatanje ovog dokumenta bilo je preduslov da se prekine agresija NATO na SRJ.
Foto: Srđan Ilić
Suočen sa pretnjama još razornije agresije NATO, Slobodan Milošević je 3. juna te 1999. prihvatio mirovni predlog, dokument od 10 tačaka.
Skupština Srbije usvojila je istog dana, 3. juna, tokom vanrednog zasedanja, mirovni plan, koji je potom odobrila i Vlada tadašnje Savezne Republike Jugoslavije.
Vojno tehnički sporazum potpisan kod Kumanova 9. juna 1999. sadržao je:
- Prekid neprijateljstava između NATO i snaga SRJ, odnosno Vojske Jugoslavije i Policije Srbije.
- Povlačenje snaga Savezne Republike Jugoslavije sa prostora Kosova i Metohije u roku od 11 dana.
- Određeno je uspostavljenje Zone bezbednosti uz administrativnu granicu sa Kosovom i Metohijom, unutar centralne Srbije i Crne Gore, pri čemu je predviđena vazdušna dubina Zone bezbednosti 25 kilometara i kopnena dubina Zone bezbednosti pet kilometara.
- KFOR se obavezao na razoružanje OVK.
- Međunarodne snage su "ovlašćene da preduzimaju sve neophodne mere s ciljem uspostavljanja i održavanja bezbednog okruženja za sve građane".
Sporazumom su takođe precizirani neophodni tehnički detalji neophodni za ostvarenje potpisanog.
Povlačenje vojno-policijskih snaga Srbije odnosno SRJ, započelo je 12. juna 1999.
Vojsku Srbije na Kosovu zamenio KFOR
Vojsku SRJ i Policiju Srbije zamenili su na Kosovu i Metohiji pripadnici međunarodnih snaga pod okriljem OUN, KFOR, tada 37.200 vojnika, iz 36 zemalja.
Na KiM je tada ušla i jedna nevelika ruska formacija, prethodno stacionirana na prostoru BiH, u sklopu SFOR, zaposevši u prvom trenutku aerodrom smešten podno Goleša kod Prištine.
General policije u penziji Obrad Stevanović preminuo je u 72. godini, saznaje RTS. Bio je jedan od potpisnika Kumanovskog sporazuma, kojim je okončana NATO agresija na SR Jugoslaviju.
Na današnji dan 1999. godine, Protivvazdušna odbrana Vojske Jugoslavije oborila je američki lovac bombarder F-117A, takozvani "nevidljivi" avion, koji je pao u ataru sremskog sela Buđanovci, nadomak Rume.
Pretrpeli smo gubitke, ali je NATO posle rata priznao da nisu bili sigurni da je naša protivvazdušna odbrana (PVO) eliminisana i da mogu potpuno bezbedno da lete. To je bilo veliko priznanje našoj PVO, rekao je pukovnik u penziji Đorđe Aničić za Newsmax Balkans.
Njihova pozicija na KiM, u sklopu KFOR, legalizovana je sporazumom u Helsinkiju, 18. juna 1999. Raspoređeni su, 86 pripadnika, jula te godine u Kosovskoj Kamenici.
Po nalogu predsednika Rusije Vladimira Putina, ruski mirovni kontigent, njih ukupno pedesetak, povučen je sa KiM tokom juna/jula 2003. godine.
Obaveza KFOR na KiM određena je kao obezbeđenje mira, stabilnosti, bezbednosti za sve građane, kao i siguran povratak izbeglih.
Nasuprot obećanjima, po povlačenju snaga Srbije i SRJ sa Kosova i Metohije, Srbi na KiM, njihova imovina, duhovno i kulturno nasleđe, bili su meta čestih napada, zločina, pogroma.
Na Kosovu i Metohiji je odlukom Saveta ministara EU iz februara 2008. prisutna i civilna misija EU, EULEKS, počev od decembra te godine, koja je trebalo da sprovede nužne mere usmerene na obezbeđenje vladavine prava.
Povratak vojske SRJ u Kopnenu zonu bezbednosti omogućen je 2001. godine, a vazdušna zona bezbednosti ukinuta je 2015. godine.
U Prištini je Skupština Kosova u februaru 2008. jednostrano proglasila nezavisnost Kosova, što su brzo prihvatile ključne zemlje Zapada, učesnice u agresiji na Srbiju/SRJ 1999. godine, i prethodno pomagači OVK.
Rezolucija Saveta bezbednosti 1244. predviđala je povratak određenog broja pripadnika osoblja SRJ i Srbije, što se nikada nije ostvarilo.
Prema Rezoluciji 1244 Saveta bezbednosti OUN, donetoj 10. juna 1999. Kosovo je sastavni deo Savezne republike Jugoslavije, čiji je isključivi pravni naslednik Srbija.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
02:00
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
02:30
TRAŽIM REČ (R)
Diskretni heroji Srbije. Gosti: Nemanja Crnatović, Đorđe Isailović i Jovica Spajić.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Srbi su narod koji u odlučnim, istorijskim momentima brzo reaguje, te je tako i vojni puč 27. marta 1941. bio veličanstven, ali ne i mudar potez. Najveće žrtve u Drugom svetskom ratu bili su Srbi na kojima su činjeni najmostruozniji ustaški zločini, rekao je u emisiji Sinteza istoričar Predrag Marković. Da li su Englezi finansirali 27. mart 1941? Kako su Srbi od dva zla izabrali oba? Na ova pitanja u emisiji Sinteza odgovara istoričar Predrag Marković.
specijal
05:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DRŽAVA JUŽNIH SLOVENA ( R )
Serijal prati političke, društvene i kulturne događaje koji su oblikovali zajednički život naroda na Balkanu, osvetljavajući ključne ličnosti, sporazume i konflikte koji su obeležili ovaj period. Kroz svedočanstva istoričara, analize događaja i bogate arhivske snimke, Država Južnih Slovena pruža gledaocima dublje razumevanje jugoslovenske ideje, njenog uticaja na generacije i razloga za njen neizbežan kraj. Ovaj serijal poziva publiku da sagleda složene odnose i nasleđe države koja je bila simbol zajedništva, ali i epicentar političkih previranja.
dokumentarni
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Užicu uhapsili su P. L. (41), M. B. (34) i N. S. (52) iz Užica, kao i P. DŽ. (51), državljanina Crne Gore, zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo ubistvo u pokušaju.
Viši sud u Beogradu doneo je presudu kojom su roditelji dečaka koji je počinio masovno ubistvo u školi "Vladislav Ribnikar" i sama škola obavezani da solidarno isplate 3,1 milion dinara ranjenom učeniku J. D, zbog pretrpljene nematerijalne štete.
Posle širenja dopisničke mreže van granica Srbije i otvaranja studija u Sarajevu i Podgorici, Newsmax Balkans je nedavno uspostavio i dopisnički centar u Skoplju.
Dve 22-godišnje devojke iz Lazarevca preminule su od povreda zadobijenih u sudaru putničkog i teretnog vozila u mestu Čepelica na magistralnom putu Bileća-Trebinje.
Propala su još dva pokušaja konstituisanja Skupštine u Prištini je propao pa kandidatkinja Aljbuljena Hadžiju nije izabrana za predsednicu Skupštine. U ponoć ističe rok od 30 dana koji je dao Ustavni sud da se formira to telo, a pritisak na Prištinu stiže iz zapadnih prestonica.
Predsednik Srpske napredne stranke i savetnik predsednika Srbije za regionalna pitanja Miloš Vučević izjavio je da će se zemlja "dugo oporavljati od posledica obojene revolucije", a da u prilog tome ide i broj upisanih brucoša na državne fakultete u Srbiji za 2025/26. godinu.
Na Trgu svetog Save u Kraljevu, nešto posle 19 časova, održan je protest pod nazivom "Srbija traži pravdu", povodom optužnice protiv šestorice osumnjičenih za navodno planiranje nasilne promene vlasti.
Budući brucoši Fakulteta političkih nauka borili su se za indeks na jednom od četiri smera - međunarodni odnosi, politikologija, novinarstvo ili socijalni rad. Prijemni ispit trajao je dva sata, a kandidati su odgovarali na ukupno 60 pitanja.
U čačanskom naselju Preljina oko 14 časova došlo je do požara na otvorenom koji je zahvatio nisko rastinje kao i jedan voćnjak, a vatrogasci su intervenisali sa jednim terenskim i jednim vatrogasnim vozilom, te su na vreme uspeli da lokalizuju požar i spreče njegovo širenje na obližnju šumu.
Na teritoriji Srbije trenutno je aktivno više od 100 požara na otvorenom prostoru, a najugroženije lokacije beleže se u okolini Niša, Vranja, Kragujevca, Prijepolja, Malog Zvornika, Užica i Kruševca, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP).
Ambicije roditelja i želje dece često nisu u istom pravcu, ali se u savremenom društvu sve češće preslikavaju jedni na druge. Roditelji ulažu, sanjaju, projektuju, očekuju, često zaboravljajući da su njihova deca samostalne osobe u razvoju, a ne produžeci njihovih neostvarenih težnji.
Veliki požar zahvatio je područje u okolini sela Mečkovac, nadomak Vranja, a vatrena stihija, potpomognuta jakim vetrom i visokim temperaturama, opasno se približava kućama i poljoprivrednim imanjima.
Koje su posledice višemesečnih blokada u zemlji? Kako se Srpska napredna stranka nosi sa teškim izazovima? Da li je na pomolu rešavanje kosovskog problema?
Komentari (0)