Srbija četvrta u svetu po kasnom odlasku dece od roditelja: Zašto se mladi iz regiona osamostaljuju sa 30 i više godina
Mladi iz regiona u proseku su stariji od dece iz svih ostalih država u svetu u trenutku kada odlaze iz svog porodičnog gnezda, pokazuje statistika. Zbog čega se to dešava u Srbiji, da li je to stvar mentaliteta, niskog životnog standarda ili nečeg trećeg?
Na Iks nalogu Svet statistike (World of statistics) objavljeni su egzaktni podaci istraživanja o prosečnoj starosti mladih osoba koje napuštaju roditeljsko domaćinstvo.
Ubedljivo prva na ovoj listi je Hrvatska, sa prosečnom starosti od 33,4 godine. Mladi Hrvati su, dakle, već dobrano zašli u četvrtu deceniju života kad se upuste u osamostaljivanje.
Estimated average age of young people leaving the parental household:
Odmah za njima su Crnogorci – moglo bi se reći da dele prvo mesto sa Hrvatima, s obzirom na to da je razlika od svega 0,1 – 33,3.
Treća na listi je Severna Makedonija, u kojoj se mladi sa 32,1 godine odlučuju za započinjanje samostalnog života.
Srbija se nalazi na četvrtom mestu, ali se i kod nas taj prosek vezuje za četvrtu deceniju, te mladi Srbi prosečno imaju 31,4 godine kada roditeljima saopšte da je vreme za fizički razlaz.
U top 10 su i Slovačka (30,8), Grčka (30,7), Bugarska (30,3), Španija (30,3), Malta (30,1) i Italija (30,0).
Emilija i Đorđe Ivanišević prevazilaze lošu demografsku sliku Srbije i doprinose poboljšanju nataliteta. Kada su se venčali, Emilija je imala 21 godinu, a Đorđe 24. Sada imaju šestoro dece, dok je sedmo na putu.
U tradiciji dugoj više od devedeset godina, čak 60 odsto porodica u Miloševcu kod Velike Plane je u nekom periodu imalo iskustva sa hraniteljstvom. Među njima su i porodice Đuričić i Đurić, koji su za svoju humanost i posvećenost deci dobili zlatne medalje za zasluge i Sretenjsku povelju.
Na suprotnoj strani ove statistike, na samom začelju liste nalaze se SAD, gde od roditeljskog doma odlaze jedva punoletne osobe, s obzirom na to da je prosečna starost kod osamostaljivanja u Americi svega 19 godina.
Mesto iznad SAD su mladi Rusi – 19,8 godina, a Australijanci sa 20,4 godine su prvi "netinejdžeri" koji svoj život kompletno uzimaju u svoje ruke, bez roditeljskog nadzora, ali i finansijske pomoći.
Kombinacija više faktora
Šta je to što Srbe na ovoj statistici drži na tako visokoj četvrtoj poziciji, ali i zemlje iz okruženja koje suvereno zauzimaju prva tri mesta, sa prosekom od 30 i više godina, pitali smo školskog psihologa iz Centra za prava deteta Biljanu Lajović.
Foto: Milena Đorđević
"U pitanju je kombinacija više faktora. Donekle je stvar tradicionalne porodice i njene organizacije, ali ne smemo da prenebregnemo ekonomski momenat u kome dete, ako završi školu i ako ne može da nađe posao, ne može da živi samostalno i onda je vrlo ozbiljan problem. Kod Amerikanaca postoji tradicija ranog osamostaljivanja, gde, s moje tačke gledišta, prerano deca odlaze iz roditeljskog doma, a sa druge strane kod nas i u regionu dešava se takoreći produženo i definjstvo i mladost kao jedna vrsta faktičke finansijske zavisnosti, jer kod nas ima mnogo porodica u kojima roditelji finansiraju svoj život i život svoje dece", istakla je Lajović.
Vaspitni i ekonomski stil
Ona je uverena da bi se dosta toga promenilo kada bi se promenile finansijske okolnosti u kojima živi prosečna srpska porodica.
Foto: Envato
"Ekonomski faktori su ovde zaista odlučujući, jer dete može da izađe iz svog vaspitnog stila, ali iz ekonomskog ne može ako nema uslova. Ekonomski stil ne može da ima neki svoj rezervni plan, jer jednostavno rečeno nemoguće je živeti sam i ne zarađivati za održavanje. Optimalna starost deteta kada bi već moglo da samo zarađuje za sopstvene izdatke je relativna, ali bi ona svakako trebalo da bude povezana sa završavanjem škole i zapošljavanjem. To su, dakle, prve godine treće decenije života", zaključila je psihološkinja.
Građani Brčkog dižu glas, traže zakon o građanskim inicijativama, poručujući jasno: Vrijeme je da i naše mišljenje postane zakon.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Posle Vidovdana, društvena i politička kriza u Srbiji kao da gubi na intenzitetu. Da li su reke studenata i građana nezadovoljnih vlašću sa ulica sklonile paklene vrućine koju su prelazile 40 podeok, na asfaltu i preko 50 ili je ovo samo neka vrsta "velikog odmora"? Gosti Stava dana Milan Petričković sa Fakulteta političkih nauka i Stefan Jovanović iz Centra za međunarodnu saradnju i održivi razvoj.
specijal
19:30
STAV REGIONA PODGORICA
Gost Stava regiona Andrija Klikovac, šef odborničkog kluba DPS u Skupštini Podgorice. Tema, razvija li se Podgorica očekivanom dinamikom, hoće li biti vanrednih izbora u Glavnom gradu Crne Gore.
specijal
20:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Jedna osoba je poginula, a više stotina je evakuisano kada su jake padavine, snažan vetar i bujice pogodile Rumuniju, saopštio je rumunski Generalni inspektorat za vanredne situacije (IGSU).
Iako je Srbija među najvećim izvoznicima maline na svetu, ovogodišnja suša, mraz i loš rod smanjili su prinose, dok su otkupne i maloprodajne cene malina i kupina znatno porasle. Uvoznici beleže dobit, proizvođači gubitke.
Građani, studenti, bajkeri i ratni veterani su u Rumi održali protestnu šetnju, odali poštu stradalima u padu nadstrešnice i potom se okupili ispred prostorija Srpske napredne stranke.
Član jedne organizovane kriminalne grupe Radule Božović (43) predat je Crnoj Gori po međunarodnoj poternici koju je za njim raspisao NCB Interpol Podgorica, saopštila je crnogorska Uprava policije.
Pripadnici Kosovske bezbednosnih snaga pronašli su telo nestale osobe u jezeru Gazivode u akciji pretrage sprovedenoj u saradnji sa Kosovskom policijom, Kforom i Agencijom za vanredne situacije, saopšteno je iz KBS-a.
Pripadnici Policijske uprave u Novom Pazaru noćas su, na poziv uprave Državnog univerziteta u Novom Pazaru (DUNP), došli ispred ovog univerziteta u cilju očuvanja javnog reda i mira, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP).
Više javno tužilaštvo u Beogradu (VJT) saslušalo je Aleksu V. (23) zbog sumnje da je 20. jula ispred ugostiteljskog objekta na Dorćolu pokušao da ubije dvojicu državljana Esvatinija i predložilo da mu se odredi pritvor, saopštilo je to tužilaštvo.
Nekada sinonim za industrijski napredak i globalni ekonomski rast, svetska autoindustrija se suočava s jednom od najozbiljnijih kriza u poslednjim decenijama. Najveći proizvođači, poput Folksvagena, Stellantisa i Tesle, beleže osetan pad prodaje, dok se istovremeno sve češće najavljuju otpuštanja.
Preduzeće EXPO 2027 podsetilo je na pronalaske koji su predstavljeni na EXPO izložbama, među kojima su dizel-motor, mašina za šivenje, kosilica za travu i termoplastika.
Kako "diše" Novi Sad nepunih devet meseci od tragedije na železničkoj stanici? Zbog čega se u prva 24 sata gotovo svako postignuto primirje prekrši? Koliko je realno priznanje Palestine kao države?
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušana su trojica muškaraca zbog sumnje da su 27. jula u naselju Kaluđerica silom odveli i zadržali oštećenog državljanina Sirije A. M. u nameri da od njega iznude novac.
Komentari (0)