Srbija četvrta u svetu po kasnom odlasku dece od roditelja: Zašto se mladi iz regiona osamostaljuju sa 30 i više godina
Mladi iz regiona u proseku su stariji od dece iz svih ostalih država u svetu u trenutku kada odlaze iz svog porodičnog gnezda, pokazuje statistika. Zbog čega se to dešava u Srbiji, da li je to stvar mentaliteta, niskog životnog standarda ili nečeg trećeg?
Na Iks nalogu Svet statistike (World of statistics) objavljeni su egzaktni podaci istraživanja o prosečnoj starosti mladih osoba koje napuštaju roditeljsko domaćinstvo.
Ubedljivo prva na ovoj listi je Hrvatska, sa prosečnom starosti od 33,4 godine. Mladi Hrvati su, dakle, već dobrano zašli u četvrtu deceniju života kad se upuste u osamostaljivanje.
Estimated average age of young people leaving the parental household:
Odmah za njima su Crnogorci – moglo bi se reći da dele prvo mesto sa Hrvatima, s obzirom na to da je razlika od svega 0,1 – 33,3.
Treća na listi je Severna Makedonija, u kojoj se mladi sa 32,1 godine odlučuju za započinjanje samostalnog života.
Srbija se nalazi na četvrtom mestu, ali se i kod nas taj prosek vezuje za četvrtu deceniju, te mladi Srbi prosečno imaju 31,4 godine kada roditeljima saopšte da je vreme za fizički razlaz.
U top 10 su i Slovačka (30,8), Grčka (30,7), Bugarska (30,3), Španija (30,3), Malta (30,1) i Italija (30,0).
Emilija i Đorđe Ivanišević prevazilaze lošu demografsku sliku Srbije i doprinose poboljšanju nataliteta. Kada su se venčali, Emilija je imala 21 godinu, a Đorđe 24. Sada imaju šestoro dece, dok je sedmo na putu.
U tradiciji dugoj više od devedeset godina, čak 60 odsto porodica u Miloševcu kod Velike Plane je u nekom periodu imalo iskustva sa hraniteljstvom. Među njima su i porodice Đuričić i Đurić, koji su za svoju humanost i posvećenost deci dobili zlatne medalje za zasluge i Sretenjsku povelju.
Na suprotnoj strani ove statistike, na samom začelju liste nalaze se SAD, gde od roditeljskog doma odlaze jedva punoletne osobe, s obzirom na to da je prosečna starost kod osamostaljivanja u Americi svega 19 godina.
Mesto iznad SAD su mladi Rusi – 19,8 godina, a Australijanci sa 20,4 godine su prvi "netinejdžeri" koji svoj život kompletno uzimaju u svoje ruke, bez roditeljskog nadzora, ali i finansijske pomoći.
Kombinacija više faktora
Šta je to što Srbe na ovoj statistici drži na tako visokoj četvrtoj poziciji, ali i zemlje iz okruženja koje suvereno zauzimaju prva tri mesta, sa prosekom od 30 i više godina, pitali smo školskog psihologa iz Centra za prava deteta Biljanu Lajović.
Foto: Milena Đorđević
"U pitanju je kombinacija više faktora. Donekle je stvar tradicionalne porodice i njene organizacije, ali ne smemo da prenebregnemo ekonomski momenat u kome dete, ako završi školu i ako ne može da nađe posao, ne može da živi samostalno i onda je vrlo ozbiljan problem. Kod Amerikanaca postoji tradicija ranog osamostaljivanja, gde, s moje tačke gledišta, prerano deca odlaze iz roditeljskog doma, a sa druge strane kod nas i u regionu dešava se takoreći produženo i definjstvo i mladost kao jedna vrsta faktičke finansijske zavisnosti, jer kod nas ima mnogo porodica u kojima roditelji finansiraju svoj život i život svoje dece", istakla je Lajović.
Vaspitni i ekonomski stil
Ona je uverena da bi se dosta toga promenilo kada bi se promenile finansijske okolnosti u kojima živi prosečna srpska porodica.
Foto: Envato
"Ekonomski faktori su ovde zaista odlučujući, jer dete može da izađe iz svog vaspitnog stila, ali iz ekonomskog ne može ako nema uslova. Ekonomski stil ne može da ima neki svoj rezervni plan, jer jednostavno rečeno nemoguće je živeti sam i ne zarađivati za održavanje. Optimalna starost deteta kada bi već moglo da samo zarađuje za sopstvene izdatke je relativna, ali bi ona svakako trebalo da bude povezana sa završavanjem škole i zapošljavanjem. To su, dakle, prve godine treće decenije života", zaključila je psihološkinja.
DOKUMENTARNI PROGRAM-NA IZVORU ZDRAVLJA-BUKOVICKA BANJA (R)
Otkrijte prirodnu moć srpskih banja – mesto gde telo ozdravljuje, a duša se odmara. Na izvoru zdravlja je serijal o banjama sa lekovitim svojstvima. Upoznajte banje iz drugog ugla i otkrijte njihove dobrobiti. Prezenterka: Jovana Ljubisavljević
dokumentarni
23:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT USPEHA
„Put uspeha“ je dokumentarni serijal koji otvara vrata sveta domaće privrede i preduzetništva, kroz lične i profesionalne priče ljudi koji su svojim radom, upornošću i idejama oblikovali poslovni pejzaž Srbije. Fokusiran na autentične sagovornike, osnivače kompanija, direktore, menadžere i ključne zaposlene. Serijal pruža uvid u mehanizme uspeha, izazove koji prate svaki korak na tom putu i vrednosti koje se ne menjaju uprkos tržišnim turbulencijama.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
U Urgentni centar oko 6.30 sati primljena je 29-godišnja devojka sa povredama, koje joj je naneo nevenčani suprug. Pripadnici MUP nakon nekoliko sati uhapsili su osumnjičenog V. M. (39).
Na platou ispred Skupštine Srbije u 10.17 sati došlo je do požara u jednom od šatora na Trgu Nikole Pašića. Vatra je nakon nekog vremena lokalizovana, te su vatrogasne ekipe i dalje na terenu, nezvanično saznaje Newsmax Balkans.
Pripadnik 63. padobranske brigade Vojske Srbije desetar Luka Stojanović (21) poginuo je prilikom realizacije redovnih trenažnih skokova na vojnom aerodromu "Narednik-pilot Mihajlo Petrović" u Nišu, saopštilo je Ministarstvo odbrane.
Streljanje civila u Kragujevcu 21. oktobra 1941. godine predstavlja jedan od najvećih zločina nemačke vojske u Drugom svetskom ratu. Tog dana je u znak odmazde, prema utvrđenim podacima, streljano oko 3.000 građana, među kojima je bilo i 300 đaka i profesora Prve kragujevačke gimnazije.
Policija u Beogradu je, u saradnji sa Prvim osnovnim javnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsila je I. Z. (22) iz Rume, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivična dela nedozvoljene polne radnje i razbojništvo.
Na početku svake školske godine, razredne starešine oforme vajber grupe, da bi se olakšala komunikacija. Međutim, nešto što počne kao praktičan način da se roditelji dogovore o izletu, poklonima, podele informacije o domaćim zadacima, može da postane nešto sasvim drugo - arena za rasprave.
Premijer Srbije prof. dr Đuro Macut izjavio je da je diskusija na plenarnoj sesiji samita u okviru Berlinskog procesa bila vrlo dinamična i fokusirana na nekoliko tema, među kojima je akcenat stavljen na bezbednost u vezi migracija na evropskom kontinentu i ekonomiju.
Ispred Skupštine Srbije okupili su se građani kako bi pružili podršku Milanu Bogdanoviću, koji je upucan ispred Skupštine Srbije. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pridružio se građanima.
Sednica Skupštine Novog Sada završena je posle više od sedam sati diskusije, a usvojeno je više od 70 tačaka, među kojima je najznačajnija novi rebalans budžeta.
Predsednica Narodne Skupštine Ana Brnabić sastala se u Briselu sa generalnim direktorom Generalnog direktorata Evropske komisije za proširenje i istočno susedstvo Gertom Janom Kopmanom, a posle sastanka je izjavila da je razgovor bio veoma važan, pogotovo nakon rezolucije Evropskog parlamenta.
U selu Dobrotin kod Lipljana na više elektronskih stubova u neposrednoj blizini škole, dečjeg obdaništa i igrališta ispisani su grafiti "UČK" (Oslobodilačka vojska Kosova - OVK).
Niš je jedan od gradova sa najviše nelegalnih objekata u Srbiji. Prema popisu, ima ih oko 60.000, a u poslednjim akcijama legalizacije, odziv i nije bio kako se očekivalo.
Komentari (0)