Pupina slavi i Amerika: Kako je slavni naučnik postavio temelje srpsko-američkog prijateljstva
Mihajlo Pupin je uradio najviše od svih Srba na polju nauke i humanosti, ali i na postavljanju snažnih temelja srpsko-američkih odnosa, kaže za Newsmax Balkans patentni inženjer Milan Božić, koji je svoj radni vek posvetio inovacijama i proučavanju dela naučnika iz Idvora.
Foto: Milena ĐorđevićIzložba o Mihajlu Pupinu u Istorijskom muzeju Srbije 2015. “Pupin – od fizičke do duhovne realnosti”
Pored nemerljivog doprinosa nauci, Mihajlo Pupin (1854-1935) bio je značajna ličnost i u razvoju srpsko-američkih odnosa.
"Pupin se kao ugledni naučnik, jedan od osnivača NASA, prvi predsednik Njujorške akademije nauka i profesor na američkom Univerzitetu Kolumbija, veoma angažovao u diplomatiji tokom i nakon Balkanskog, kao i Prvog svetskog rata, lobirajući za interese Srbije", kaže Božić, autor više knjiga o Pupinu.
Foto: Vesna ŠtrbacMilan Božić, patentni inženjer
Najnovija Božićeva knjiga “Pupinovi patenti, njegova filozofija“ privlači veliku pažnju čitalaca, a među popularnim Božićevim knjigama je i "Mihajlo Pupin, najveći hrišćanin među naučnicima", za koju priprema treće izdanje.
Pupin organizovao humanitarnu pomoć SAD za Srbe
U vreme Prvog svetskog rata, u zimu 1914-15. godine u Srbiji je izbila velika epidemija tifusa. Tada je Pupin uradio najviše što je mogao za srpski narod, smatra Božić. U to vreme bio je počasni konzul Srbije i osnovao je svoju humanitarnu organizaciju na Univerzitetu Kolumbija.
Foto: NASAPrvi sastanak Nacionalnog savetodavnog komiteta za aeronautiku (NACA) 23. aprila 1915. godine
Pupin je u Americi formirao ekipe koje su prekookeanskim brodovima, sa nekoliko tona humanitarne pomoći, mnogobrojnim ljudstvom, lekarima i medicinskim sestrama, poslate u Srbiju.
"Na čelu prve ekipe koja je otišla za Beograd bio je doktor Edvard Rajan. On je bio upravnik Vojne bolnice i kasnije upravnik svih bolnica na teritoriji Beograda i Srbije. Doktor Rajan je naložio da se na svim bolnicama postave američke zastave, u nameri da ih zaštiti od bombardovanja Austrougarske vojske. Američke zastave su tako sačuvale brojne živote Srba, ali i institucije", naglašava Božić.
Drugu ekipu, na čijem je čelu bio Daglas Dold, Pupin je poslao za Niš.
"Dold je bio šef američke delegacije Crvenog krsta u Srbiji za vreme Prvog svetskog rata i ono što je za nas važno, bio je najbolji prijatelj Džona Rokfelera, američkog milijardera. Prijateljstvo njih dvojice sa Pupinom dovelo je do toga da je Rokfeler lično, na Pupinovu molbu, obezbedio brodove iz Amerike za Srbiju, kao i još 25 automobila koji su po Srbiji razvozili tu medicinsku pomoć", ističe Božić.
Foto: NASA2. aprila 1915. Predsednik Vudro Vilson imenovao je prvih 12 članova Nacionalnog savetodavnog komiteta za aeronautiku (NACA)
Dold je kasnije pisao o brojnim Amerikancima koji su pritekli u pomoć Srbiji kada joj je bila potrebna, iako, kako je naveo, nisu imali nikakve veze sa tom zemljom. Bili su to ljudi poput dr Ričarda Stronga, koji je aprila 1915. predvodio mešovitu medicinsku misiju u organizaciji Rokfeler Fondacije i Američkog crvenog krsta, a čak i bivši predsednik Teodor Ruzvelt priložio deo novca od svoje Nobelove nagrade za pomoć srpskom narodu.
Božić kaže da je doktor Dold, lečeći srpski narod od pegavog tifusa i vaški, koristio prah od kojeg je oslepeo, pa se slep vratio u Ameriku.
Foto: Milena ĐorđevićIzložba o Mihajlu Pupinu u Istorijskom muzeju Srbije 2015. “Pupin – od fizičke do duhovne realnosti”
Treća ekipa američke humanitarne pomoći 1915. godine poslata je za Ohrid. Za taj deo Stare Srbije zadužen je bio još jedan američki milijarder Džon Frotingam.
"Veliki dobrotvor u Velikom ratu postao je tako što se u Americi družio sa našim iseljenicima i obožavao da sluša balkansku etno muziku. Frotingam je osnivač više domova za ratnu siročad i napuštenu decu i sve do svoje smrti 1935. godine izdvajao je novac za njihovo školovanje i lečenje", ističe Božić.
Pupin je često govorio o nasušnoj potrebi za obrazovanjem i smatrao da, ako neka zemlja želi da napreduje, mora da obezbedi dobro obrazovanje za svoje građane.
"Uzimajući u obzir sve navedeno, mislim da Mihajla Pupina najbolje odslikavaju reči patrijarha Pavla: Ne da budemo važni i slavni, već da budemo dorasli vremenu u kome smo i mestu na kome smo", citira Božić.
U Americi ga zvali "Mihajlo Srbin"
Pored naučnog rada, Pupin je bio jedan od osnivača Srpskog narodnog saveza u Americi, organizacije koja je pomagala srpskim emigrantima i podržavala Srbiju tokom teških vremena.
"Mihajlo Srbin" bio mu je nadimak koji su mu bliski prijatelji dali zbog njegovog patriotizma.
Foto: Milena ĐorđevićIzložba o Mihajlu Pupinu u Istorijskom muzeju Srbije 2015. “Pupin – od fizičke do duhovne realnosti”
Pupin je uvek isticao srpske nazore i objašnjavao Amerikancima njihov značaj: "A ti moji srpski pojmovi, to su moja majka, moje rodno mesto, moja srpska pravoslavna vera, moj srpski jezik i svet koji tim jezikom govori. Ko očekuje da ja napustim moje srpske nazore, taj traži da ispustim svoj poslednji dah", napisao je Pupin.
Foto: Milena Đorđević
Upravo takav, Pupin je postao idol mnogih generacija mladih Amerikanaca u vreme kada su srpsko-američki odnosi bili na vrhuncu.
Sagovornik Newsmax Balkans ocenjuje da je Pupin najzaslužniji za postavljanje srpske zastave na Beloj kući, 28. jula 1918. godine. Na taj način je, kako kaže, odata počast Srbiji kao zemlji pobednici u Prvom svetskom ratu i iskazana zahvalnost i poštovanje za ogromno stradanje Srba.
Srpska zastava na Beloj kući
Američki predsednik Vudro Vilson je povodom podizanja srpske zastave na Beloj kući i drugim institucijama širom SAD uputio snažnu poruku američkoj javnosti.
"Narodu Sjedinjenih Država:
U nedelju 28. jula navršava se četvrta godišnjica od dana kada je odvažni srpski narod, pre nego da se izloži lukavom i nedostojnom progonu pripremljenog neprijatelja, objavom rata Austrougarske bio pozvan da brani svoju zemlju i svoja ognjišta od neprijatelja rešenog da ga uništi. Plemeniti je taj narod odgovorio. Tako čvrsto i hrabro oduprli su se vojnim snagama zemlje deset puta veće po broju stanovništva i vojnoj moći, i tek kada su tri puta proterali Austrijance i nakon što su Nemačka i Bugarska pritekle u pomoć Austriji, bili su primorani da se povuku preko Albanije. Iako je njihova zemlja bila opustošena i njihovi domovi razoreni, duh srpskog naroda nije bio slomljen. Mada nadjačani nadmoćnijim silama, njihova ljubav prema slobodi ostala je neumanjena. Brutalna sila nije uticala na njihovu snažnu odluku da žrtvuju sve za slobodu i nezavisnost."
Srbija je takvu reputaciju imala zahvaljujući vezama koje je Pupin, kao ugledni član Republikanske stranke, imao sa američkim predsednicima kao što su Teodor Ruzvelt, Herbert Huver, Voren Harding, Kelvin Kulidž, ali i sa poslovnim ljudima poput Edisona, Karnegija, Simensa…
Mirovna konferencija u Parizu
Pupin je aktivno učestvovao na Pariskoj mirovnoj konferenciji 1919. godine, gde su se okupile zemlje pobednice u Prvom svetskom ratu.
On je na poziv Nikole Pašića, koji je u to vreme bio predsednik srpske Vlade i predstavljao našu delegaciju, pozvan da dođe na mirovnu konferenciju i lobira za Srbiju.
Foto: Smithsonian Institution
Pupin je došao u Pariz kao član američke delegacije koja je brojala više od 200 članova, a Božić kaže da je srpski naučnik bio toliko popularan i uticajan da su se svi utrkivali ko će da ga izvede na večeru.
Pupin se zalagao da Srbija kao pobednik u ratu definiše svoje granice sa izlaskom na more. Pupinov predlog podržale su Velike sile i Srbija je dobila izlaz na Jadransko more. Ostalo je samo da se s tim saglasi i kralj Aleksandar Karađorđević.
Prema pisanju Nikole Pašića, koji je zaključke Pariske konferencije preneo kralju, Aleksandar se na to samo nasmejao i rekao: "Svašta, pa celo Jadransko more biće moje kada formiram Jugoslaviju".
"Beograd duguje spomenik Pupinu"
Na osnovu svega što je Pupin učinio za srpski narod, Božić postavlja pitanje: A kako se srpski rod odužio Pupinu?
"Kada smo 2004. godine obeležavali 150 godina od Pupinovog rođenja počeli smo borbu za izgradnju spomenika. Fondacija 'Mladen Selak' i tadašnji predsednik Srpske akademije nauka i umetnosti Nikola Hajdin pokrenuli su inicijativu o izgradnji spomenika i tek 2013. godine je Skupština grada Beograda usvojila Odluku da se počne sa izgradnjom spomen obeležja Mihajlu Pupinu. U Beogradu je nedugo zatim došlo do promene vlasti i tada je sve stalo. Beogradska skupština je 30. avgusta 2021. ponovo donela odluku o izgradnji spomenika Pupinu, koji bi se nalazio ispred zgrade tehničkih fakulteta, pored spomenika Nikoli Tesli. Ta ideja, nažalost, još uvek nije realizovana", razočarano kaže Božić.
Formiran je i novi Odbor, uz prethodno dobijenu saglasnost Ministarstva za kulturu i informisanje, a na čelu Odbora za podizanje spomenika postavljen je profesor Branko Kovačević, bivši rektor Beogradskog univerziteta.
Foto: ATAImages/A.K.Profesor Branko Kovačević
"Mihajlo Pupin je od primenjene fizike napravio elektrotehniku, koju je prvi u svetu uveo u nastavu. I pomagao je Srbima, kao i Tesla. Ono što bih sad voleo da vidim to je da njih dvojica budu zajedno ispred ETF", rekao je profesor Branko Kovačević na Oktobarskim susretima u Idvoru, gde se svakog 9. oktobra, na Pupinov rođendan, okupljaju inovatori i mladi talenati i nagrađuju najbolji među njima.
Foto: Vesna ŠtrbacRodna kuća Mihajla Pupina u Idvoru
U Beogradu Pupinovo ime nosi naš najprestižniji Institut u informacionim i komunikacionim tehnologijama (ICT), koji je ujedno najveći i najstariji institut u jugoistočnoj Evropi, nekoliko osnovnih i srednjih škola, novobeogradski bulevar, kao i most koji preko Dunava spaja Srem s njegovim rodnim Banatom.
Predstavnik Udruženja prenzionera i profesor ekonomskih nauka u penziji Dragoljub Đukanović o protestima penzionera - da li im se neko obratio iz Vlade nakon dva protesta, koliko su njihovi zahtevi realni, kakva je budućnost Fonda PIO nakon rasta plata koje su finansirane ukidanjem dela doprinosa za plate? Zaposleni na Stomatološkom fakultetu u Sarajevu protestuju zbog neisplaćenih plata i problema sa ugovorima dok je dekan u zatvoru. Problemi su počeli kad se ustanova razdvojila na dve jedinice: fakultet i kliniku. Od tada nemaju odgovarajući pravni okvir. Senad Sadiković, predsednik Sindikata zdravstvenih radnika objašnjava kako funkcionišu u ovom vakuumu. Prošlo je 22 godine od avionske nesreće bivšeg makedonskog predsednika Borisa Trajkovskog. Posle toliko vremena, svetlo dana ugledeće dokumenti i fotografije iz istrage - biće objavljeni u monografiji istoričara Slavča Despodova.
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Kako zavisnost od kockanja menja čoveka i razara porodicu? Zašto su mladi posebno ugroženi? Kako prepoznati prve znake zavisnosti? Za emisiju „Tražim reč“ govore, specijalni pedagog Živka Rangelov, predsednik udruženja „Restart“ Boris Štrbac i psihijatar Davor Bodor.
specijal
04:30
SINTEZA (R)
Dok se Sjedinjene Države približavaju 250. godišnjici nezavisnosti, preispituju se temelji njihove spoljne politike, savezništva i vrednosti na kojima je Amerika izgrađena. Šta to znači za Evropu – i za svet? Odgovore tražimo od profesora Fakulteta političkih nauka Marka Dašića.
specijal
05:20
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Opštinsko državno tužilaštvo u Velikoj Gorici podiglo je optužnicu protiv 25-godišnje žene zbog krivičnog dela povrede detetovih prava, nakon što je u urinu njenog trogodišnjeg deteta pronađen kokain.
Kamion JKP "Gradska čistoća" naleteo je na ženu (80) koja je od zadobijenih povreda preminula na mestu nesreće na Novom Beogradu. "Gradska čistoća" saopštila je da će u potpunosti sarađivati sa nadležnim organima
Trudnica na bolovanju mora imati saglasnost lekara, a ponekad i odobrenje komisije RFZO za izlazak iz zemlje, upozorava advokatica Dušica Dukanac, dok sagovornica Jovana Ružičić iz Centra za mame podseća da nisu sve situacije iste, jedno je turističko putovanje, a drugo odlazak kod roditelja.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Nišu, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su M. K. (18) iz tog grada, zbog sumnje da je vozača autobusa, uz pretnje nožem, prinudio da se ne zaustavlja na stanicama.
Zbog radova na sanaciji stubova nadvožnjaka u zoni petlje Autokomanda, na moto-putu M-11 zauzeta je krajnja desna saobraćajna traka u smeru ka Novom Beogradu. Izmenjeni režim saobraćaja biće na snazi do 24. maja, sopštilo je JP "Putevi Srbije".
Kancelarija za informacione tehnologije i elektronsku upravu saopštila je da softversko rešenje "e-bolovanje-poslodavac" omogućava pristup podacima isključivo ovlašćenom korisniku poslodavcamm da državni organi nemaju pristup tim podacima i da nijednoj osobi nije uskraćeno kretanje zbog tog sistema.
"Značajno smo suzili otvorena pitanja, ali upravo na ona oko kojih je najteže postići saglasnost. Ipak, verujem da u narednim mesecima možemo očekivati prekid vatre", ocenjuje profesor Marko Dašić, dok svet ulazi u eru redefinisanja saveza i nove bezbednosne arhitekture.
Izborna komisija Gradske opštine Sevojno proglasila je izbornu listu "Ujedinjeni za Sevojno" za izbore za odbornike Skupštine Gradske opštine, raspisane za 29. mart, objavila je Republička izborna komisija.
Policija u Beogradu, po nalogu Višeg javnog tužilaštva za maloletnike u Beogradu, uhapsila je maloletnika zbog sumnje da je 9. februara u Braničevskoj ulici, oko četiri časa, bacio ručnu bombu na jedan ugostiteljski objekat.
Policija je uhapsila dva mladića S. M. (28) i D. M. (25) zbog sumnje da su namerno izazvali požar u prostorijama firmi u beogradskim opštinama Surčin i Voždovac, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).
Bolesti zavisnosti od kockanja u Srbiji poslednjih godina poprimaju razmere ozbiljnog društvenog problema, a stručnjaci upozoravaju da je granica između zabave i patologije sve tanja, naročito u vremenu digitalne dostupnosti igara na sreću.
Očekujem da potpišemo deset sporazuma sa predsednikom Kazahstana Kasimom Žormatom Tokajevim u petak, i to je pravljenje temelja na kojima ćemo da gradimo veliku kuću prijateljstva od interesa za obe zemlje, izjavio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić iz Astane gde boravi u dvodnevnoj poseti.
Komentari (1)
Maja
Predivan text. Treba vise takvih tekstova, da čitamo o pravim vrednostima nasih ljudi
pre 1 godinu
0 0 Odgovori