Aleksandar uprkos povredi vratnih pršljenova osvaja medalje u paraatletici: "Sve je moguće kad se ne odustaje od snova"
Printscreen: Newsmax Balkans
Aleksandar Radišić iz Čajetine, sportista je koji je, uprkos teškoj povredi kičme, uspeo da izradi novu sportsku karijeru, osvoji svetsko zlato u bacanju čunja i postane primer snage, upornosti i inkluzije za celu naciju.
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Njegov životni put vodi od fudbalskih i skijaških staza preko paraolimpijskih stonih tenisa do svetskog šampiona u paraatletici.
Pre povrede koju je zadobio 2005. godine, Radišić je bio uspešan sportista, fudbaler i skijaš, a nakon povrede postao je trener deci plivačkog kluba Čigota.
Slavka Kanjevac Pašti, žena je koja je pomerala granice mnogo pre nego što je to postalo tema društvenih rasprava. Prva srpska fudbalerka, mašina za golove, sportistkinja koja je pre pola veka pokazala da ženski fudbal nije egzotika ni prolazni hir, već ozbiljan sport koji zaslužuje poštovanje.
Pavle Mirović (19) je jedini mladić u Evropi koji sa dijagnozom autizma istrči polumaraton i maraton i osvaja medalje i u regularnoj konkurenciji. Pavlova majka Dragana Mirović u ispovesti za Newsmax Balkans govorila je o Pavlovoj dijagnozi, ali i nepobedivoj volji i spartanskom duhu koji ga vodi.
Dušan Knežević (18) iz Vršca primer je da je sve moguće ako veruješ u sebe. Uprkos deformitetu stopala, atletikom se bavi odmalena. Do sada je osvojio nekoliko medalja na državnim takmičenjima, a poslednji uspeh ostvario je na seniorskom Svetskom prvenstvu u paraatletici, kada je zauzeo 4. mesto.
Sport ga je održao, a izbor da se opredeli za stoni tenis odveo ga je na neko vreme u Novi Sad, sedište tog paraolimpijskog sporta u Srbiji.
"Povredio sam se 2005. godine, skokom u vodu u Crnoj Gori u Igalu, gde sam slomio vratne pršljene, peti, šesti i sedmi. Tada sam već shvatio da je to malo ozbiljnija povreda. Nakon tog početnog oporavka i početnog stresa, razmišljao sam koji bih sport mogao da nastavim, zato što sam i pre povrede bio sportista, bio sam fudbaler i skijaš, tako da to mi je dosta pomoglo da izađem iz tog prvobitnog stanja i da nastavim dalje. Tražio sam sport koji mogu da nastavim i izbor je pao na stoni tenis zato što mi je drug u tom trenutku rekao da i osobe koje koriste invalidska kolica mogu da igraju stoni tenis", ispričao je za Newsmax Balkans Aleksandar Radišić.
Printscreen: Newsmax Balkans
Zbog porodice i posla vratio se iz Novog Sada na Zlatibor, posvetio se atletici i bacanju čunja.
Njegov prvi turnir, odnosno veće takmičenje je bio Svetski kup u Klužu, u Rumuniji, i to je njegova prva medalja.
"Tad sam osvojio bronzanu medalju. Ne mogu da vam opišem tu sreću, kada se ponovo vraća taj osećaj, takmičarski duh i sve to što proživljavate kao sportista i sve što sport nosi", naveo je naš sagovornik.
Zbog stonog tenisa boravio je u Novom Sadu.
"Odlazio sam na po 10 dana u Novi Sad, da budem u tom mini kampu, a onda se vraćam na Zlatibor i treniram, naravno. Počeo sam da osvajam svetske kupove i neko prvo moje ozbiljnije takmičenje je bilo Evropsko prvenstvo u Italiji 2013. godine. U ekipnom delu sa mojim partnerom Goranom Perlićem i Vladom Petkovićem osvajam bronzanu medalju i to je bio stvarno veliki uspeh. U tom trenutku, za mene je to bilo veliko Evropsko prvenstvo", ispričao je Radišić u emisiji "Prozori Balkana".
Aleksandar Radišić ostvario je, kaže, svoj san kada je na nedavnom Svetskom prvenstvu u paraatletici u Nju Delhiju osvojio zlatnu medalju u bacanju čunja - disciplini kojoj se posvetio nakon što je odlučio da prestane sa treniranjem stonog tenisa, vrati se na Zlatibor i osnuje porodicu.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Život mi je sport, izvukao me je i pomogao da lakše prebrodim povredu. Lakše sam se navikao na život u kolicima baš iz tih sportskih razloga. Zlatna medalja je bila dokaz da je svaki trud isplativ i da je sve moguće kad se ne odustaje od svojih snova", napomenuo je naš sagovornik.
Radišić je i predsednik čajetinskog udruženja "Inkluzija" osoba sa invaliditetom.
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
02:30
TRAŽIM REČ (R)
Poremećaj pažnje i koncentracije - ADHD - koliko olako deci pripisujemo ovu dijagnozu? Da li je ADHD zaista u porastu ili je postalo popularno koristiti ga za dete koje reaguje burno? Kako razlikovati „živahno dete“ od deteta sa ADHD-om i koliko je opasno kada se ADHD pogrešno tumači kao neposlušnost ili „loše vaspitanje“? Za emisiju „Tražim reč” govore logoped Neda Milošević Dedakin, psihoterapeut Jugoslava Zajić, ali i stručnjaci iz različitih oblasti koji rade direktno sa decom Zona Simić, Tamara Skrlatović, klovn Cvrcko i Mihajlo Anđelović.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Zašto je rokenrol više od muzike? Kako se rok rađao u Beogradu? Zbog čega jugoslovenski rok nije bio puka imitacija zapadnih uzora? Zašto je rok eruptivni izraz unutrašnje potrebe za autentičnošću i uspostavljanjem novog jezika? Odgovore tražimo od legendarnog rokera Vlade Jankovića Džeta.
specijal
05:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-ISTORIJA NACIZMA I DEO (R)
Kako je iz haosa nastala ideologija zla? Od posleratnog očaja do uspona. Otkrivamo šest stubova nacizma. Društvo u rasulu, propaganda, droga i slepa poslušnost bez savesti. Kako je običan čovek postao deo najmračnijeg sistema u istoriji?
dokumentarni
06:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Kako se piše, ali i kaže - Uskrs ili Vaskrs i da li se čestita sa "Hristos vaskrse" ili "Hristos voskrse". Večito pitanje uoči jednog od najvećih praznika kod pravoslavnih hrišćana jeste - slavimo li Uskrs ili Vaskrs?
Stranka Tisa Petera Mađara osvojila je 138 poslaničkih mesta, Fides Viktora Orbana 55, a Naša domovina Lasla Torockaja šest, pokazuju preliminarni rezultati parlamentarnih izbora u Mađarskoj na osnovu 98,42 odsto obrađenih glasova.
Tinejžerka (18) je poginula, a tri osobe su povređene u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u jutarnjim satima u selu Donji Adrovac kod Aleksinca, potvrđeno je portalu Newsmax Balkans iz Policijske uprave Niš.
Navršava se 27 godina otkako su piloti NATO, usred dana, projektilima pogodili međunarodni putnički voz Beograd–Solun dok je prelazio most preko Južne Morave kod Grdelice.
Ko je odgovoran za zaštitu spomenika kulture na Kosovu i Metohiji? Da li je pitanje kulturne baštine postalo sredstvo političkog pritiska u pregovorima Beograda i Prištine?
Hirurzi Klinike za grudnu hirurgiju Univerzitetskog kliničkog centra Srbije napravili su poduhvat prvom transplantacijom pluća u našoj zemlji, a četrdesetdvogodišnji pacijent se dobro oporavlja.
Patrijarh srpski Porfirije služio je na Vaskrs Svetu arhijerejsku liturgiju u Pećkoj patrijaršiji, kojoj je prisustvovao veliki broj vernika iz svih krajeva Kosova i Metohije.
Praznici su vreme kada mnogi putuju i obilaze Srbiju. Oni koje put nanese u Timočku Krajinu neće se pokajati jer je tamo priroda bila veoma darežljiva, a kulturno nasleđe je impozantno. Zato je iz godine u godinu gostiju je sve više pa čak i onih koje zanima takozvani verski turizam.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić čestitao je najveći hrišćanski praznik, Vaskrs, uz poruku da je porodični sto mesto gde se okupljaju generacije i gde svi razgovaraju.
Komentari (0)