(VIDEO) Slučajevi nestalih beba: Potresna ispovest majke koja decenijama kasnije ne prestaje da traga za sinom
Vikend izdanje emisije Tražim reč posvećena je temi nestalih beba iz porodilišta u Srbiji, fenomenu koji i danas, decenijama kasnije, izaziva duboku uznemirenost javnosti i ostaje bez odgovora nadležnih institucija.
Gošća emisije bila je Vera Vukomanović iz Kragujevca, koja je podelila svoje potresno svedočenje o porođaju iz 1987. godine, za koji veruje da je bio deo šire mreže prikrivanja istine o sudbini novorođene dece.
Pored nje, u emisiji Tražim reč su govorili i Radiša Pavlović, jedan od vodećih aktivista u oblasti rasvetljavanja slučajeva nestalih beba i predsednik komisije Vlade Srbije za slučajeve nestalih beba, i Milanka Momčilović, majka i članica udruženja roditelja koji godinama tragaju za svojom decom - "Za istinu i pravdu o bebama".
Dve suprotne priče
Ispovest Vere Vukomanović počinje događajima od pre 37 godina, u jednoj kragujevačkoj bolnici, gde su zvanične informacije i lično iskustvo postale dve potpuno suprotne priče.
"Porodila sam se 12. maja 1987. godine u Kragujevcu. Osmog maja sam otišla na redovnu kontrolu, doktor me je primio na ultrazvuk i do tada je sve bilo u redu. Kada je pogledao ekran, rekao je: 'Rad srca minus', pitala sam ga šta to znači, a on je odgovorio: 'Dete je mrtvo'", prisetila se Vera.
Ubrzo je u prostoriju ušao drugi lekar, koji je odmah primetio da rad srca deteta postoji, što je dovelo do njihove prepirke, koja se, kako kaže, lomila na njoj.
Jedan lekar ju je ubeđivao da ostane u bolnici, dok je drugi smatrao da bi trebalo da ide kući i sačeka porođajne bolove. Kao mlada i neiskusna dvadesetjednogodišnjakinja, odlučila je da ostane.
Plač novorođenčeta
Tokom boravka u bolnici narednih dana, osećala je pokrete deteta i više puta pokušavala da to saopšti lekarima, ali su njeni apeli ignorisani.
"Prvi put sam rekla, pa drugi, pa treći… a onda mi je lekar samo rekao: 'Ma, idi ženo! To su ti živci!' i vratio me u sobu", navodi ona.
Na dan porođaja, 12. maja, u porođajnoj sali su bile tri žene, medicinske radnice. Nakon što se porodila, čula je jasan plač novorođenčeta, kao i da su rekli da je beba teška "dva kilograma i osamsto grama".
"Sve se brzo odvijalo. Samo su ga izmerili, nisam videla da li su ga okupali. Kada su žene odnele dete, pokušala sam da isključim indukciju i da ustanem da vidim gde su ga odveli", kaže naša sagovornica.
Porast sajber nasilja u Srbiji pratio je razvoj društvenih mreža, a posebno zabrinjava činjenica da se takvo nasilje dešava i putem aplikacija koje svakodnevno koristimo.
U vremenu kada smo svi povezani više nego ikada preko društvenih mreža, aplikacija za upoznavanje i bezbrojnih digitalnih kanala, paradoksalno je da je ljudska bliskost sve ređa, a pronalazak srodne duše sve teži zadatak.
Antidoping agencija Republike Srbije (ADAS) i "Medijska mreža" sa portalom Sportissimo potpisali su memorandum o saradnji u okviru nacionalne kampanje "Reci NE dopingu".
Dete je odmah odneto, a Vera, iako pri svesti, nije imala uvid u dalji tok događaja. Tada se, kaže, pojavila jedna od žena i upitala je gde je pošla.
Kada je Vera rekla da želi da vidi svoje dete, usledila je neobična i ponižavajuća scena: "Pitala me je čija je to spavaćica na meni. Rekla sam da je moja, a ona mi je drsko rekla da je skinem. Skinula me je jer nisam mogla sama, gurnula me na ležaj, prekrila zelenim mantilom i otišla", priseća se ona.
Po izlasku iz porodilišta, niko joj nije dao nikakvu informaciju. "Doktor koji je tvrdio da se ne čuju otkucaji srca mog deteta kasnije je podneo tužbu protiv mene, i to - za klevetu", ističe Vera.
Novi šok kada je otišla po telo deteta
Nakon nekoliko dana provedenih u bolnici, zajedno sa suprugom i svekrvom otišla je da preuzme telo deteta, kako bi ga sahranili. Međutim, usledio je novi šok.
"Dočekao nas je doktor koji je tvrdio da upravo on radi obdukciju mog deteta. Pokazao je na vrata i rekao: 'Tu je dete'. Pitala sam da li mogu da ga vidim, a on je rekao: 'Ne možete'. Kao razlog je naveo da je dete isečeno. Pala sam na kolena i molila ga da mi dozvoli da ga vidim", priča Vera.
Nakon njene molbe, lekar ju je, kaže, podigao za ruke i rekao rečenicu koju pamti i danas: "Šta je tu je, dete je spaljeno i otišlo je u kanalizaciju."
Vera i svekrva su iz bolnice izašle plačući. Na izlazu su ponovo srele istog lekara, za kojim je potrčala. "Bežao je, ali sam ga sustigla na stepenicama. Pogledao me i ponovio: 'Šta je tu je. Sledeću trudnoću ću ja da ti vodim'", navodi reči lekara naša sagovornica.
Šta je pisalo u otpusnoj listi
Godine 2002. u medijima je pročitala ispovest bračnog para koji je tvrdio da im je u otpusnoj listi ukucano: prvo živo, pa mrtvo dete.
"Tako je izgledala i moja otpusna lista. Krila sam je od sebe same, jer sam plakala svaki put kada bih je pogledala", kaže ona.
Od suza, koje bi same navirale u tim mometnima, nikada zapravo nije čitala šta piše na otpusnoj listi, sve do te 2002. godine. Tada uviđa da se poklapa kilaža koju je čula tokom porođaja: "dva kilograma i osamsto grama", kao i da je i njoj takođe napisano prvo da je dete živo, a zatim precrtano i - mrtvo.
Nakon pokretanja postupka i dobijanja obdukcionog nalaza i sprovodnice, otišla je po dodatnu dokumentaciju. Imala je samo otpusnu listu i sa patologije izveštaj da je posteljica "u redu".
Slučaj preuzeo javni tužilac
Njen slučaj preuzima javni tužilac koji ubro poziva porodicu Vukomanović na kućni telefon.
"Jednog dana tužilac je pozvao na fiksni, javio se moj muž. Čula sam ga kako govori: 'Kako to mislite, šta tražimo? Pa tražimo dete!', što je bilo okidač za razvoj rasprave, čije sam delove samo načula. Nakon razgovora, suprug mi je rekao da je tužilac izjavio da sam se 'odrekla deteta' i da mi je 'naknadno proradio majčinski instinkt'", kaže Vera.
Nakon toga, Vera je sama otišla u tužilaštvo. "Uveo me je u kancelariju, izvadio fasciklu i pokazao papir koji potvrđuje da sam se navodno odrekla deteta. Na papiru je bio i moj potpis. Pokušala sam da uzmem kopiju, ali mi je dokument istrgnut iz ruku", priseća se.
I danas, decenijama kasnije, Vera ne prestaje da traži istinu. Svakodnevno se nada da će telefon zazvoniti i da će sa druge strane biti njen sin.
Emisiju Tražim reč možete gledati svakog radnog dana od 13 časova, a vikendom od 15:30 sati.
Ukoliko želite da i za vas tražimo reč, pišite nam: trazimrec@newsmaxtv.rs
Filmovi « Zastava filma » obuhvataju teme koje su najvećim delom vezane za događaje u kojima je vojska, kroz motiv odbrane zemlje, požrtvovanosti i hrabrosti, simbol jedne države i njenog istorijskog nasleđa. U tom pogledu dokumentarni filmovi obrađuju kako događaje pre Drugog svetskog rata, tako najvećim delom one priče koji su vezani za posledice ratnih godina ili i za same životne sudbine onih koji su bili deo njih. Svojim izborom tema filmovi « Zastava filma » su ceo svoj serijal posvetili i istoriji Jugoslovenske narodne armije koju su činili građani na odsluženju vojnog roka, njihovim pričama i dogodovštinama, ali i onim temama koje su deo razvoja moderne srpske vojske, a posebno njenom zadatku odbrane državnih granica. Duga filmska tradicija « Zastave filma » tako doprinosi rasvetljavanju jedne od najvažnijih tema za opstanak jednog društva i otvara brojne teme i dileme vezane za uspon i očuvanje teritorijalnih vrednosti srpske države
dokumentarni
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Studenti u blokadi okupili su se na Trgu Slavija zahtevajući raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora i prekid skupa u Pionirskom parku, gde je u organizaciji Studenata 2.0 održano književno veče. Nakon završetka protesta bačene su baklje i suzavac i intervenisala je Žandarmerija.
Građani i studenti okupili su se ispred Višeg javnog tužilaštva (VJT) u Beogradu u 20 sati zbog hapšenja više studenata. Okupljeni ispred Palate pravde u Savskoj ulici viču "Pustite ih sve". Građani u više gradova blokiraju raskrsnice u znak građanske neposlušnosti zbog hapšenja studenata.
Srednja zanatska škola na Kanarevom brdu čitav je kompleks radionica i učionica prilagođen učenicima sa smetnjama u razvoju, koji odiše atmosferom zajedništva i topline. Devet obrazovnih profila koje škola nudi, devet je društveno korisnih zanata kojima se učenici osposobljavaju za samostalan život.
Građani i studenti okupili su se ispred Višeg javnog tužilaštva (VJT) u Beogradu u 20 sati zbog hapšenja više studenata. Okupljeni ispred Palate pravde u Savskoj ulici viču "Pustite ih sve". Građani u više gradova blokiraju raskrsnice u znak građanske neposlušnosti zbog hapšenja studenata.
Preduzeće za prevoz putnika u železničkom saobraćaju "Srbijavoz" saopštilo je da se od 18:18 časova postepeno normalizuje saobraćaj vozova za prevoz putnika.
Studenti u blokadi saopštili su da su njihove kolege, uhapšene u Beogradu, "odvedene od strane paradržavnih struktura", a Ministarstvo pravde demantovalo je te navode, nazivajući ih zlonamernim.
Studenti u blokadi okupili su se ispred Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu, nakon što je objavljena informacija da je privedeno dvoje njihovih studenata.
Na gradskoj deponiji u Loznici izbio je požar u subotu oko 12.20 sati i od tog trenutka su sve nadležne službe bile na terenu. Gradski štab za vanredne situacije proglasio je vanrednu situaciju na području MZ "4. juli".
Trima osobama određeno je zadržavanje u trajanju od 48 sati zbog krivičnog dela Napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti, a povodom incidenata koji su usledili nakon protesta koji je organizovan na Trgu Slavija u Beogradu pod nazivom "Vidimo se na Vidovdan".
Koje su poruke poslate sa vidovdanskog protesta i ko su ljudi koji su nakon protesta ostali na ulicama? Zbog čega nemački kancelar ne želi ponovno funkcionisanje Severnog toka 2? Kako predsednik Tramp planira da zaustavi sukobe u Gazi za 7 dana?
Komentari (0)