Kralj Aleksandar Karađorđević ubijen pre 90 godina: Ujedinitelj i ratni zapovednik ovenčan slavom
Kralj Aleksandar Karađorđević Ujedinitelj, vladar koji je predvodio Srbiju u pobedonosnim borbama od 1912. do 1918. u oba balkanska i Prvom svetskom ratu, čija je kruna bilo stvaranje Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca, odnosno Jugoslavije, ubijen je 9. oktobra 1934. pre 90 godina.
Izvor: Tanjug
09.10.2024. 12:01
Foto: Ministarstvo odbraneKralj Aleksandar Karađorđević
Iz Prvog svetskog rata Aleksandar Karađorđević, tada regent prestolonaslednik, izašao je kao ratni zapovednik ovenčan slavom.
Kao rezultat ratnih pobeda, 1. decembra 1918. regent Aleksandar je u Beogradu, u palati Krsmanović, na Terazijama, proglasio stvaranje Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca. Vidovdanskim Ustavom 1921. korišćen je naziv Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, da bi 1929. zemlja bila preimenovana u Kraljevina Jugoslavija.
Aleksandar Karađorđević rođen je 16. decembra 1888. godine, gledano po gregorijanskom kalendaru, kao drugorođeni sin kneza Petra I Karađorđevića, potonjeg kralja, i Ljubice, Zorke, rođene Petrović. Sin kneza Aleksandra koji je vladao Srbijom od 1842. do 1858, unuk vožda Karađorđa, knez Petar, iako rođen u Beogradu 1844. godine, od 1858. do Majskog prevrata 1903, nalazio se u emigraciji. Srbijom je vladala dinastija Obrenović.
Majski prevrat i suštinske promene
Pošto su kralj Aleksandar Obrenović i kraljica Draga ubijeni u Majskom prevratu, maja/juna 1903. na presto Srbije doveden je knez Petar Karađorđević, krunisan za kralja septembra 1904.
Taj događaj označio je suštinsku promenu, ne samo u unutrašnjoj politici Srbije. Pokazaće se vremenom da je to bio i početni momenat nove orjentacije zemlje. Isto tako, stil vladavine je potpuno promenjen.
Foto: Ministarstvo odbrane
Kralj Petar I Karađorđević bio je narodski vladar, skroman, štedljiv, sasvim nepretenciozan. Manirima je više ličio na vojnika nego na ondašnje vladare. Imao je troje dece, Jelenu, Đorđa i Aleksandra, potonjeg kralja.
Stariji sin Đorđe bio je prestolonaslednik od 1903. do marta 1909, kada je bio primoran da se povuče. Postojala je na tu temu takoreći opšta saglasnost, zbog njegovog samovoljnog i neobuzdanog ponašanja.
Tih, oprezan, promišljen
Prestolonaslednik je potom postao mlađi brat Aleksandar, koji se u to vreme nalazio na školovanju u Sankt Peterburgu, u Paževskom korpusu, pod okriljem Nikolaja II Romanova. Negovao je bitno drugačije manire od starijeg brata. Bio je tih, oprezan, promišljen, odgovoran, poput oca, najviše je ličio na vojnika.
Prestolonaslednik Aleksandar vešto je vodio Prvu srpsku armiju u Prvom balkanskom ratu 1912. godine, u veličanstvenim pobedama na Kumanovu i Bitolju, ključnim porazima Turaka u tom ratu.
Foto: Ministarstvo odbrane
Srbi su potom, napadnuti od Bugara, odneli pobedu na Bregalnici 1913. Pobedama u balkanskim ratovima Kraljevina Srbija odigrala je ključnu ulogu u odstranjivanju Turske iz Evrope, izuzev manjeg dela istorijskeTrakije sa Carigradom.
Atentat na Franca Ferdinanda
Prestolonaslednik Aleksandar 1914. postaje regent. Krajem tog meseca dogodio se atentat u Sarajevu koji će poslužiti kao izgovor da Srbija bude uvučena u novi rat. Na Vidovdan, nacionalni revolucionar Gavrilo Princip, usmrtio je nadvojvodu Franca Ferdinanda, naslednika prestola Austrougarske. Ova tragedija biće iskorišćena kao opravdanje za napad na Srbiju, čime je izazvan Prvi svetski rat.
Regent Aleksandar predvodio je srpsku vojsku tokom Prvog svetskog rata. Uspesi Srbije iznenadili su tada svet, posle velikih pobeda na Ceru i Kolubari 1914. U jesen 1915. Austrougarskoj se na frontu protiv Srbije priključuju Nemci, a zatim i Bugari sa istoka.
Foto: Ministarstvo odbrane
Napadnuta sa severa, zapada i istoka, srpska vojska primorana je na povlačenje. Posle tragične epopeje odstupanja preko planinskih vrleti od Kosova, odnosno Metohije, put obala Jadrana, u zimskim danima 1915/1916, srpska vojska je, nakon oporavka na Krfu, prebačena aprila/maja 1916. u zaleđe Soluna. Britanci i Francuzi su na tom potezu posle poraza na Galipolju postupno stvarali Solunski, ili po drugima, Makedonski front.
Prve ozbiljne pobede, uz teške žrtve, Srbi će postići na Kajmakčalanu, tada granici Kraljevine Srbije, septembra 1916. kada je oslobađan i Bitolj.
Prelom je usledio sredinom septembra 1918. probojem Solunskog fronta. Srpska vojska iznela je težišni deo napora koji je doveo da raspada fronta i odmah potom daljeg proboja na sever. Ubrzo zatim Bugarska je istupila iz rata, potpisala je kapitulaciju. Slediće raspad Austrougarske, pa kapitulacija Nemačke 11. novembra, čime je Prvi svetski rat okončan.
Foto: Ministarstvo odbrane
Razume se da su tadašnje pobede srpske vojske bile rezultat ne samo rukovođenja u čemu je poslednju reč imao regent, odnosno od 1921. kralj Aleksandar, nego i kvaliteta oficirskog kadra onovremene Srbije.
Beograd je oslobođen 1. novembra 1918. Ujedinjenje je regent Aleksandar proglasio 1. decembra 1918. u Beogradu, čime su, verovalo se, konačno ostvareni nacionalni ciljevi.
Ubistvo u Marselju
Kralj Aleksandar Karađorđević ubijen je 9. oktobra 1934. u Marselju, prilikom zvaniče posete Francuskoj.
Neposredni izvršilac bio je Bugarin. Organizator je bio ustaški zlikovac Eugen Dido Kvaternik. Sovjetska istoriografija potencirala je da iza ubistva stoji Berlin, odnosno nacistička Nemačka, sa druge strane, pojedini autori iz okvira ruske bele emigracije tvrdili su da se u dalekoj pozadini ubistva kralja Aleksandra nalaze sovjetske tajne službe.
Alžirska borba za nezavisnost bila je podržana od Tita. Francuska je Alžir smatrala svojom teritorijom i nije želela tako lako da je se odrekne. Dolazi do jednog od najvećih ratova u kojem je SFRJ odigrala ključnu ulogu. Alžirski borci su snabdevani oružjem, ranjenici su lečeni u Beogradu, a neki od boraca su bili čak i studenti u Jugoslaviji. Ratni zločini u ratu i značaj te borbe postao je poznat u svetu zahvaljujući jugoslovenskim novinarima i snimateljima koji su prenosili pravu sliku tog sukoba.
dokumentarni
11:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS (R)
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Ekipe Beogradskog vodovoda i kanalizacije izvodiće radove na redovnom ispiranju vodovodne mreže na opštinama Novi Beograd, Zemun i Surčin, od ponedeljka, 3. novembra, do subote, 8. novembra, saopštilo je to javno komunalno preduzeće.
Građani iz mnogih delova Srbije okupili su se u Novom Sadu, gde je održan komemorativni skup nakon godinu dana od pada nadstrešnice na Železničkoj stanici, kada je poginulo 14 osoba, nakon čega je još dvoje povređenih umrlo u bolnici, a povređeno je više od 40 ljudi.
Mladić je vrištao i čupao kosu, nedaleko od njega čovek je u stanju šoka govorio: "Deca su tamo". Mami sam u programu uživo uspela samo da otkucam poruku "Nisam bila na Ž". Ovako naša novinarka iz Novog Sada opisuje 1. novembar prošle godine, dan kada je pala nadstrešnica na Železničkoj stanici.
Cipele su njegov život, četka alat, a ulica pozornica. Već 40 godina po kiši, vetru, snegu, suncu, uz vešte pokrete pravog majstora svog zanata i poslednjeg čistača obuće u Beogradu Mustafe Mehmedovića Muje, cipele postaju ogledala.
Svetske agencije i mediji javljaju o desetinama hiljada ljudi iz Srbije koji su se okupili u Novom Sadu da bi obeležili godišnjicu pada nadstrešnice na železničkoj stanici i pogibije 16 osoba, ocenjujući da je taj skup ujedno i masovni izraz ključalog nezadovoljstva vladavinom predsednika Vučića.
Osnovni sud u Novom Sadu odredio je kućni pritvor S. S, vozaču kombija, koji je sleteo s puta i upao u kanal 29. oktobra, kada je poginuo maloletnik (16), a još sedam maloletnika je povređeno.
Više javno tužilaštvo u Beogradu saopštilo je da je bivši košarkaš Vladimir Štimac uhapšen zbog sumnje da je, na Trgu Nikole Pašića, pozivao na nasilnu promenu ustavnog uređenja i napad na učesnike drugog skupa u Pionirskom parku.
Ispred Skupštine Srbije, nakon tenzija koje je prošle noći izazvala grupa učesnika skupa organizovanog kako da bi pružili podršku Dijani Hrki, koja strajkuje glađu, a koji su u jednom momentu probili policijski kordon i pokušali da preko ograde uđe u Pionirski park, jutro je mirno.
Na uglu ulice Omladinskih brigada i Bulevara Zorana Đinđića, u nedelju oko 22 časa, dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj je 19-godišnji mladić teško povređen, a 19-godišnja devojka je zadobila lakše povrede, iz Hitne pomoći.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova identifikovali su i u službene prostorije doveli 37 osoba, koje su učestvovale u narušavanju javnog reda i mira i izazivanju incidenata tokom neprijavljenog javnog okupljanja, prethodne večeri, ispred Narodne skupštine Republike Srbije.
U Srbiji se ujutro i pre podne na severu i zapadu, a posle podne i uveče i u ostalim krajevima očekuje naoblačenje sa kišom i lokalnim pljuskovima sa grmljavinom, uz pad temperature, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova identifikovali su i uhapsili S. P. (36) koji je, na raskrsnici ulica Takovska i Bulevar kralja Aleksandra, nepristojnim ponašanjem remetio javni red i mir, saopšteno je iz MUP.
Ministarstvo unutrašnjih poslova i Bezbednosno-informativna agencija najoštrije su osudili večerašnje incidente u neposrednoj blizini zgrade Narodne skupštine Republike Srbije u centru Beograda.
Komentari (0)