(VIDEO) Izazovi stanara u starim zgradama Beograda koje su pod zaštitom države: Ko je odgovoran za njihovo održavanje
Printscreen: Newsmax Balkans
Starije zgrade, kao one sa kojih je otpala fasada u centru Beograda, često imaju problem da utvrde ko je zapravo dužan da vodi računa o njima. Neretko su pod zaštitom države, kao pojedinačni spomenici kulture ili u okviru prostorno kulturno-istorijske celine.
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Održavanje je izazov za stanare, ali je ipak njihova dužnost.
Područje uz Ulicu Kneza Miloša u Beogradu prostor je koji je počeo da se razvija u vreme vladavine kneza Miloša Obrenovića. Danas je prostorno kulturno-istorijska celina.
Kuće podizane u ovoj ulici predstavljale su reprezentativne vile, najčešće u akademskom stilu. Svoj pečat su krajem 19. i početkom 20. veka ostavila najznačajnija imena beogradske graditeljske scene.
Gradske i republičke inspekcijske službe zatvorile su prolaz ispod objekta u Knez Mihailovoj 10 ispred parfimerije "Jasmin", a ekipa Javnog komunalog preduzeća "Beograd-put" uklonilo je plafonske obloge, saopštio je Sekretarijat za inspekciju, nadzor i komunikaciju.
Prema izmenama Zakona o planiranju i izgradnji, koje su usvojene 2023. godine, uklanjanje spoljnih jedinica klima-uređaja sa fasada postaje zakonska obaveza u Srbiji. Cilj ovih izmena je unapređenje estetskog izgleda urbanih sredina i povećanje energetske efikasnosti objekata.
Veliki deo fasade obrušio se sa plafona u dečjem vrtiću "Pčelica" u Kozarskoj Dubici, nakon čega je troje mališana preventivno prevezano u Dom zdravlja, gde je utvrđeno da nemaju povreda.
Anđelka Đukić živi baš u jednoj takvoj zgradi koja nosi duh uzdizanja Beograda, ali osim lepote, današnjim stanarima predstavlja i dodatnu odgovornost.
"Ne idu stvari brzo. Sećam se kada smo krenuli u celu priču oko sređivanja zgrade, a i dalje traje, sigurno smo godinu, dve radili. I jedan deo smo uradili i preko Infostana pošto su nam to preporučili. Postoje i projekti za sređivanje fasada, ne samo zaštićenih, već i drugih zgrada. Međutim tu postoje trikovi. Taj projekat podrazumeva samo sređivanje spoljašnjeg dela fasade, to je jedna strana. Ne cele fasade. Često su druge strane kritičnije. Takođe, stanari treba da plate 10 odsto od celog projekta, a procena projekta je od strane države ili opštine. Ali, pokušavamo da se borimo i da uživamo u lepoti arhitekture", izjavila je Đukić za Newsmax Balkans.
Printscreen: Newsmax Balkans
Zavod za zaštitu spomenika kulture Grada Beograda vrši izdavanje rešenja o utvrđivanju uslova za izradu projektne dokumentacije za izvođenje radova na restauraciji i sanaciji fasada objekata.
Zavod na osnovu dokumentacije vrši konzervatorski nadzor, odnosno uvid u izvođenje radova.
"Prema Zakonu o kulturnom nasleđu sopstvenik kulturnog dobra je dužan da čuva i održava kulturno dobro i sprovodi utvrđene mere zaštite. Takođe, staranje o objektu i izdvajanje sredstava za održavanje prema Zakonu o stanovanju i održavanju zgrada, obezbeđuju vlasnici, odnosno korisnici stambenih jedinica. U zavisnosti od finansijskih mogućnosti vlasnika stanova u okviru objekta radovi na restauraciji fasada zgrada mogu se izvesti u celokupnom finansijskom angažovanju stanara ili apliciranjem kod nadležnih organa, za dobijanje potrebnih iznosa (JP Gradsko stambeno ili Gradskim opštinama)", rečeno je iz Zavoda.
Posebna procedura za zgrade pod zaštitom Zavoda za zaštitu spomenika
Ukoliko je Stambena zajednica u sistemu JP "Gradsko stambeno" potrebno je da ona aplicira kod navedenog preduzeća, koje će po adekvatnim finansijskim uslovima sklopiti ugovor sa Stambenom zajednicom i izvršiti realizaciju neophodnih radova.
Sva ova pravila komplikuju održavanje, ali i rad upravnika zgrade.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Mi, profesionalni upravnici se, kada su u pitanju zgrade koje su pod zaštitom Zavoda za zaštitu spomenika, obraćamo njima. Moramo da popunimo administrativne zahteve, a i takođe da donesemo projekte - projekat fasade gde je tačno definisano šta se radi na fasadi, da li se radi termoizolacija, da li se traži energetski pasoš ili je samo estetski, da se prekreči fasada. Na osnovu onoga što predamo, Zavod za zaštitu spomenika izdaje rešenje ili nam daje neke smernice kako treba da uradimo i na šta da obratimo pažnju. Proces u odnosu na komercijalne, klasične zgrade je dosta komplikovaniji", objasnio nam je profesionalni upravnik Ljubiša Banovački.
Za sve popravke koje se odnose na spoljašnjost zgrade postoje posebne procedure koje su stanari dužni da poštuju. Nepokretna kulturna dobra - spomenici kulture, čuvari su istorije, svedočanstvo ekonomskog razvoja i uspona grada, ali i brige generacija koje su ih nasledile.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS (R)
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
02:30
TRAŽIM REČ (R)
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Kakav je značaj 250. godišnjice osnivanja SAD? Da li Amerika 2026. godine stoji pred zadatkom koji njeni osnivači nisu mogli predvideti? Odgovore tražimo od profesora Stevana Nedeljkovića.
Evropa na ivici rata. Velike sile u trci za moć – Balkan u plamenu. Sarajevo 1914. Jedan pucanj menja svet. Počinje Veliki rat. Dok se vojske sudaraju na Ceru, Kolubari i Drini, hrabri brane otadžbinu, a narod plaća najvišu cenu. Istinita priča o herojstvu i stradanju.
dokumentarni
06:00
STAV NEDELJE (R)
Klasična forma intervjua sa ključnim akterima iz sveta politike, biznisa i društva. Otkrivamo manje poznate aspekte aktuelnih događaja i donosimo dublji uvid u najvažnije izazove i prilike današnjice. “Stav nedelje” postavlja prava pitanja i insistira na odgovorima koje nećete čuti nigde drugde.
Devojčica (15), koja je nestala u Novom Sadu, pronađena je oko 20.40 sati, a sa njom je, kako je saopštio MUP, bio njen vršnjak, čiji je nestanak takođe prijavljen u toku dana.
Devojčica (15) nestala je u Novom Sadu, a sa njom i dečak (16). Oboje su učenici Škole za osnovno i srednje obrazovanje "Dr Milan Petrović". Direktor Centra za nestalu i zlostavljanu decu Igor Jurić rekao je da je slučaj izuzetno kompleksan.
Telekom Srbija je jedina kompanija na Zapadnom Balkanu koja je na berzi, na tržištu kapitala, sa vrednošću od oko sedam milijardi evra. Takođe, neto profit kompanije biće 200 miliona evra 2026. godine, rekao je generalni direktor Telekom Srbija Vladimir Lučić za Newsmax Balkans.
Prošle su tri godine od jedne od najtežih tragedija u novijoj istoriji Srbije. U Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" u Beogradu, 3. maja 2023. godine, učenik sedmog razreda K. K. upotrebio je očev pištolj i počinio masovno ubistvo u školi na Vračaru.
Kondukterka "Srbijavoza" prepoznala je u vozu devojčicu (15) za kojom je bila raspisana potraga putem sistema "Pronađi me" i odmah obavestila policiju. Devojčica je pronađena i bezbedno zbrinuta zahvaljujući brzoj reakciji.
Otac devojčice ubijene u masakru u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", Anđelko Aćimović, rekao je da ga i dalje prati misao o tome da li je postojala šansa da njegova ćerka preživi, kao i da je važno da se deca stradala 3. maja 2023. godine ne zaborave i da se o njima govori s poštovanjem.
Ekipa hitne pomoći je u Urgentni centar prevezla muškarca starog 43 godine koji je zadobio povrede u incidentu koji se oko 18 sati dogodio u beogradskom naselju Umka, saznaje Tanjug.
Saobraćaj na auto-putevima u Srbiji pojačan je ovog popodneva, naročito u smeru ka Beogradu, zbog povratka građana sa mini-odmora povodom prvomajskih praznika, a iz Puteva Srbije očekuju da će do kraja dana kroz naplatnu stanicu "Beograd" proći više od 62.000 vozila u oba smera.
Psiholog i veštak Radoslav Svičević rekao je za Newsmax Balkans da masovno ubistvo 3. maja 2023. u OŠ "Vladislav Ribnikar" predstavlja dubok potres za društvo, ističući da na formiranje ponašanja kod mladih utiču savremeno informatičko okruženje, porodično vaspitanje, ali i širi društveni faktori.
Saobraćajna policija je oko 16 časova na teritoriji opštine Bujanovac zaustavila državljanina Grčke (35) koji se vozilom "audi", švajcarskih registarskih oznaka, kretao brzinom od 236 kilometara na čas, na delu auto-puta gde je ograničenje brzine 130.
U nastavku akcije borbe protiv korupcije, pripadnici MUP, UKP, Odeljenja za borbu protiv korupcije, po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, uhapsili su kineskog državljanina Y. B. (59) zbog sumnje da je izvršio krivično delo davanja mita.
Direktor Centra za zlostavljanu i nestalu decu Igor Jurić je izjavio da se sistem "Pronađi me" u slučaju deteta iz Novog Sada nije aktiviran zbog razloga lične prirode, kao i da je osnovni kriterijum za svako pokretanje sistema to da policija sumnja da se nestalo dete nalazi u životnoj opasnost.
U saobraćajnog nesreći na Novom Beogradu rano jutros povređene su dve osobe kada je vozač automobila prošao kroz crveno svetlo i direktno udario u prednji deo autobusa GSP "Beograd", saopštio je Sindikat Centar GSP Beograd.
Komentari (0)