"Niko nas ne vidi": Život u invalidskim kolicima između rampe i ravnodušnosti društva
"Dok nisam oboleo od mišićne distrofije, nisam primećivao ljude u invalidskim kolicima i nisam znao sa kakvim problemima se suočavaju“, kaže Branko Jokić, predsednik Udruženja osoba sa invaliditetom "Feniks", čovek koji već dve decenije vodi borbu za dostojniji život osoba sa invaliditetom.
Prema njegovim rečima, osobe sa invaliditetom, kojih u Srbiji ima oko 15.000, nailaze na mnoge arhitektonske barijere, nemaju prevoz, na svakom koraku nailaze na nehumane ljude, a zdravi ljudi ih najčešće i ne primećuju.
Pre 15 godina, sa prijateljima osnovao je Udruženje "Feniks".
"Naš rad ima direktan i merljiv uticaj na svakodnevicu stotina pojedinaca, omogućavajući im veću samostalnost i dostojanstvo. Udruženje 'Feniks' čine ljudi koji se suočavaju sa mišićnom distrofijom i drugim oblicima invaliditeta. Pokušavamo zajedno da prevaziđemo probleme - od odlaska kod lekara, koji zavisi od toga da li će prevoz uopšte stići, do kupovine osnovnih higijenskih potrepština, koja zavisi od tuđe dobre volje. Ne samo naše udruženje, nego većina udruženja osoba s invaliditetom u Srbiji ima ogroman problem sa prevozom", govori Jokić.
Samo se čekalo da to neko izgovori: evropska automobilska industrija je pred kolapsom. Te reči direktora Mercedes-Benza Ole Kaleniusa zabrinule su ne samo 175 hiljada radnika te kompanije, već i kompletnu mrežu partnera i dilera koji su decenijama dobro profitirali prodaje i servisa ovog brenda.
U toku je javna rasprava o nacrtu novog Zakona o zaštiti potrošača. Izmena zakona pokrenula je žestoku raspravu na društvenim mrežama i u medijima, a udruženja potrošača tvrde da bi ovim aktom Ministarstvo trgovine ugasilo prava kupaca.
Na osnovu istraživanja do kojih je Newsmax Balkans došao, gorivo je jeftinije u Severnoj Makedoniji, meso i suhomesnati proizvodi u Crnoj Gori i Hrvatskoj, mleko u Bosni i Hercegovini, kućna hemija i kozmetika u većini evropskih zemalja. Postavlja se pitanje, šta "škripi" na domaćem tržištu.
Sagovornik Newsmax Balkansa dodaje da Grad Beograd ima kombi prevoz pri Gradskom saobraćajnom preduzeću, ali reč je o veoma malom broju vozila, nedovoljnih za potrebe svih nepokretnih osoba.
"Ako želite vožnju u subotu, morate da je zakažete već u sredu. U ostalim danima - dan ranije. Tek do 14 časova dobijete odgovor da li imate prevoz ili ga nemate", objašnjava Jokić.
Taj telefonski poziv, kaže on, često odlučuje da li će neko moći na terapiju, u državnu ustanovu, na posao ili će još jedan dan provesti zatvoren u četiri zida. Zato "Feniks" godinama apeluje na donatore da pomognu nabavku specijalizovanog kombija ili "van" automobila kojim bi osobe s invaliditetom mogle samostalno da upravljaju i prevoze jedni druge.
"Ta vozila moraju da imaju ekološki pogon, ručne komande, automatski menjač i platformu preko koje ljudi u kolicima mogu da uđu. Postoje modeli u koje se ulazi bez prepreka: sedište vozača se zarotira, iz kolica se prelazi na njega, isto i za suvozača, a u vozilu mogu da budu još dve osobe u kolicima i tri pokretne", objašnjava Jokić.
Takva vozila, međutim, ne proizvode se kod nas, naručuju se iz inostranstva i spadaju u "specijalizovana" - reč koja u realnosti znači: skupa.
"Cena je oko 100.000 evra za novo, a polovno, prilagođeno kombi vozilo, ovde košta oko 50.000 evra", dodaje naš sagovornik.
Koliko košta život sa invaliditetom
Prema Jokićevim rečima, njegovo i druga udruženja suočavaju se sa nestašicom novca, a problem je i Zakon o finansiranju udruženja.
"Ako ste član nekog saveza, sredstva se izdvajaju iz budžeta - ali se onda taj novac centralno deli i niko zapravo ne dobije dovoljno. 'Feniks' postoji petnaest godina i nismo želeli da ulazimo u te saveze. Za to vreme uspeli smo da postanemo članovi Svetske unije osoba s mobilitetom, sa sedištem u Istanbulu. Poražavajuće je da nas tim povodom niko iz državnih organa nije kontaktirao, da makar razume značaj da jedno udruženje iz Srbije učestvuje u toj organizaciji", dodaje Jokić, naglašavajući da "Feniks" ima oko sto članova.
Na pitanje koliko zapravo košta život sa invaliditetom, sagovornik našeg portala kaže:
"Ako želite ozbiljniji oporavak u banji koja ima toalet i lift za osobe sa invaliditetom, dnevni boravak košta između 50 i 60 hiljada dinara. Ja sam profesor književnosti na invalidskoj penziji - sa tuđom negom primam oko 50 hiljada mesečno. Među članovima su ljudi koji preživljavaju sa 20.000 dinara mesečno", kaže Jokić.
Foto: Newsmax Balkans/Milenko Kovačević
Sistem procenata invalidnosti dodatno ih birokratski lomi: neko ima više dijagnoza koje se ne "zbrajaju", pa ostane ispod praga za pomoć.
"Postoje i apsurdna pravila za vozačke dozvole - navodno, ako je oštećena ‘pogrešna’ ruka ili noga, nemate pravo na dozvolu. To su strašne i, nažalost, smešne stvari", kaže on.
Prevoz ključni problem
Prema Jokićevim rečima, prevoz postaje više od tehničke stavke - on je ulaznica u društvo.
"Bez prevoza ne možemo kod lekara, ne možemo da organizujemo izlete ni druženja", nabraja Jokić.
Kako navodi, kada postoji prevoz, postoji i mogućnost da biraju kako će provesti dan.
"Zalagao sam se više puta da sva gradska vozila u Srbiji imaju hidraulične platforme. Osobe koje koriste elektromotorna kolica ne mogu da čekaju hoće li im se putnici smilovati. Ako želimo inkluziju i samostalnost, logično je da vozač tramvaja, trolejbusa ili autobusa jednim dugmetom spusti rampu". kaže Jokić.
Tu, međutim, počinje apsurd. Po pravilnicima, vozač ne sme da napusti vozilo kako bi pomogao osobi sa invaliditetom.
"Na kraju zavisite od dobre volje putnika ili morate da imate pratioca. Mi neretko nosimo i šrafciger sa sobom - da ručno otkočimo mehanizam i spustimo rampu. Ovo je primer u jednoj slici šta znači 'biti nevidljiv'. U prepunom prevozu svi gledaju u svoja posla, a neko se bori sa metalnim bravicama da bi uopšte ušao u vozilo", navodi on.
Nevidiljivi za medije
Uprkos svemu, "Feniks" je uspeo da četiri puta organizuje Paradu osoba sa invaliditetom u Beogradu. Svake godine 3. decembra održavaju konferenciju za medije - Dan borbe za prava osoba sa invaliditetom.
"Udruženje novinara Srbije daje nam popust, ali i to je za nas veliki iznos. Moramo da skupimo bar deset hiljada dinara, pa i to nekad jedva sakupimo među sobom", kaže Jokić.
Najteže pada ravnodušnost.
"Prošlog 3. decembra došao je samo jedan novinar jedne radio-stanice", dodaje tiho.
"Mi ne tražimo sažaljenje"
Sto članova "Feniksa" deli isto iskustvo - da je svaki odlazak napolje mala ekspedicija, a svaka nova prepreka podsećanje da se sistem ne menja sam od sebe. Zato Jokić i danas ponavlja molbu koja je i poziv i plan: donirati vozilo znači pokloniti vreme, terapiju, prijateljstvo, posao, filmsku projekciju, rođendan. Znači vratiti samostalnost.
"Mi ne tražimo sažaljenje, tražimo uslove da živimo normalno", kaže on.
U razgovoru se vraća na ono elementarno - solidarnost. Pandemija je, kaže, prekinula mnoge lance pomoći. Donacije su presušile, a potrebe su porasle.
"Voleo bih da se konačno organizujemo kao društvo: da postoji, recimo, državni centralni račun sa kog bi se sredstva preusmeravala ka udruženjima i savezima po jasnim kriterijumima. Ljudi koji su u problemu treba da imaju makar normalan, prihvatljiv život", ističe Jokić.
"Novac postoji u sistemu, ali ne stiže do onih kojima je namenjen"
Svakodnevnica članova "Feniksa" izgleda kao stalni apel: za kolica, za lekove, za hranu.
"Imamo članove koji moraju da koriste specijalne formule i namirnice - uvoze se, skupe su. Jedne godine smo uspeli da kupimo 15 invalidskih kolica i upravo tu specijalnu hranu. Samo hrana je koštala oko deset hiljada evra", navodi Jokić.
Novac za takve stvari, ističe, postoji i u sistemu - samo ne stiže do onih kojima je namenjen.
"Po zakonu, deo prihoda lutrija i igara na sreću treba da ide u državni budžet i dalje u socijalne programe. Otkad su se namnožile privatne lutrije i kockarnice, taj tok je, blago rečeno, tanak. Ima primera da neka kladionica pomogne pojedinačno, ali to je daleko od onoga što bi moralo da bude pravilo, a ne izuzetak", zaključuje naš sagovornik.
I kada se dobiju sredstva - cene su neumoljive. Jokić nabraja katalog nužnih, a gotovo nedostižnih pomagala.
"Elektromotorna kolica koja se penju uz stepenice koštaju u Rusiji oko 10.000 evra, a u Evropskoj uniji i do 30.000. Za većinu porodica u Srbiji i tih deset hiljada je misaona imenica. Desi se da ispadnete iz kolica. Tada morate da molite da vas dvoje ili troje ljudi podigne. Postoje modeli sa džojstikom koji spušta sedište do poda. Nisam video da neko u Srbiji ima ta takva kolica. A to je razlika između sat vremena na pločicama i dostojanstva", zakjlučuje naš sagovornik.
„Prozori Balkana“ je emisija koja otvara pogled ka regionu – kroz ljude, događaje i priče koje oblikuju svakodnevicu Balkana. Donosi aktuelne teme, kulturne i društvene fenomene, kao i inspirativne sagovornike koji otkrivaju različita lica ovog prostora. Dinamična, informativna i emotivna, emisija povezuje zemlje i ljude Balkana kroz zajedničke vrednosti, izazove i strasti.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
08:45
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA (R)
U svakoj epizodi upoznajemo ljude koji svojim radom i idejama inspirišu, pokreću i dokazuju da se trud, radoznalost i posvećenost uvek isplate. Njihove priče pokazuju da znanje ima mnogo oblika: ono može biti naučno, umetničko, praktično ili iskustveno, ali uvek ima snagu da povezuje i otvara nove horizonte. Pratićemo uspehe i izazove, trenutke otkrića i trenutke borbe, i kroz sve njih shvatićemo da znanje zaista jeste putovanje koje nas oblikuje, čini jačima i povezuje sa drugima. Znanje je uvek u modi. Put znanja vas poziva da zajedno krenemo na ovo putovanje i otkrijemo priče koje inspirišu, podstiču razvoj i vraćaju veru u moć znanja.
dokumentarni
09:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-MONAŠKI KUVAR (R)
Dokumentarni serijal koji vas vodi iza kapija pravoslavnih manastira – tamo gde se vera, rad i molitva pretaču u svakodnevicu, a kuvanje postaje duhovni čin. Upoznajte monaški način života i ishrane, kako izgleda priprema posne i praznične trpeze. Govorimo o ukusima večnosti, skrivenim u svakodnevici monaškog života. „Monaški kuvar" donosi priče o jednostavnosti, smirenju i povratku suštini, kao i recepte kojima ćete nahraniti dušu.
dokumentarni
09:30
TRAŽIM REČ (R)
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
11:00
AVANTURA EVROPA (R)
Da li ste spremni za nastavak najveće avanture ikada? U četvrtoj epizodi emisije "Avantura Evropa sa Dušanom Radenkovićem" posle Palma de Majorke, Dušan vas vodi do najpoznatijeg letovališta u Evropi. Sledeća lokacija je Ibica! Ne propustite da vidite kojoj takmičarki je pozlilo zbog čega je morala da odustane od trke i ko je zalutao po ulicama starog grada Ibice...
Povodom hapšenja Srbina Živka Zagorca (79) u Poljskoj, predsednik "Veritasa" Savo Štrbac smatra da Hrvatska ni tri decenije nakon rata ne smanjuje intenzitet procesuiranja Srba, već da kroz stalne optužnice i hapšenja nastavlja politiku iz devedesetih.
Ni skoro tri decenije nakon atentata na direktora Beopetrola i visokog funkcionera Jugoslovenske levice (JUL) Zorana Todorovića Kundaka, država nije otkrila nalogodavce, a ubistvo je ostalo simbol nerasvetljenih zločina iz devedesetih.
U vremenu kada se mladi sve češće suočavaju sa izazovima prilikom ulaska na tržište rada, program poput AmChamps-a Američke privredne komore u Srbiji predstavlja primer kako obrazovne institucije i privreda mogu zajedno da grade buduće lidere.
Punih 40 godina Kadivka Kaća Vuković živi u Gerontološkom centru u Nišu. Suprotno ustaljenom mišljenju, niti je sama, a još manje usamljena. Nema proslave, rođendana ili godišnjice, na koju je ne pozove neko od brojne dece kojima je bila dadilja. Kažu da je upravo Kadivka ta koja ih drži na okupu.
Viši sud u Beogradu odredio je pritvor za deset osumnjičenih da su kao pripadnici grupe Vračarci i grupe bliske njima, koji su izvršili dva teška ubistva i tri pokušaja teškog ubistva.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Beogradu, PS Barajevo uhapsili su M. T. (75), zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivična dela nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija i ugrožavanje sigurnosti.
Trojica pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova koji su krenuli peške na put do manastira Hilandar na Svetoj gori kako bi sakupili novčana sredstva za lečenje i negu "dece leptira" stigla su na Hilandar, objavljeno je na Instagram nalogu MUP Srbije.
U periodu od januara do septembra 2025. zabeležen je pad broja živorođenih beba za tri odsto u odnosu na isti period prošle godine, saopštio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Nastavnica srpskog jezika i književnosti u Zemunskoj gimnaziji Sanja Štrbac istakla je za Newsmax Balkans da u toj školi nema nikakvih promena kada je reč o imenovanju novog direktora i da ne zna šta Ministarstvo prosvete sprečava da postavi nekoga.
Premijer Srbije prof. dr Đuro Macut sastao se danas sa prorektorima Univerziteta u Beogradu Zoricom Vujić i Dejanom Filipovićem i dekanima fakulteta čime su nastavljeni sastanci u cilju priprema za početak nove akademske godine, saopšteno je iz Vlade Srbije.
Pripadnici MUP u Subotici, u saradnji sa policijskim upravama u Kikindi i Somboru, uhapsili su D. K. (22) i S. A. (19) iz Subotice i B. V. H. (18) iz okoline ovog grada, dok će protiv 17-godišnjaka biti podneta krivična prijava, zbog sumnje da su izvršili seriju teških krađa.
Komentari (0)