Priroda kao najbolja "aplikacija" za oči - kako sprečiti kratkovidost kod dece
Sve više dece u Evropi postaje kratkovido. Procenjuje se da će do 2050. godine čak 70 odsto mališana imati miopiju, a glavni krivci su telefoni, tableti i računari. Suve i umorne oči, peckanje, glavobolje, sve slabiji vid, posledice su prekomernog gledanja u ekran.
Izvor: RTS
15.09.2025. 20:44
Foto: Envato
Kako je navela oftalmolog dr Marija Trifunović, koja tokom cele godine radi sistematske preglede za upis dece u prvi razred osnovne škole, većina dece ima stopostotnu vidnu oštrinu.
"Ono što je primećeno u Evropi je da sve veći procenat dece ima miopiju, odnosno nosi minus dioptriju. Međutim, veliki je porast miopije i u azijskim zemljama kao i u Americi. Dosta dece gleda u ekran, ne trepćući", rekla je doktorka za RTS.
Pošto je skoro 32.000 građana podržalo inicijativu Narodne stranke za skupštinsku raspravu o radu Zagorke Dolovac, lider te partije, advokat Vladimir Gajić, kaže za Newsmax Balkans da je ona retka tema oko koje su svi saglasni - i vlast i opozicija i neutralni građani, kao i studenti.
Poslanici crnogorskog parlamenta nisu na vanrednoj sednici raspravljali o predlogu za izbor Mirjane Vučinić za sutkinju Ustavnog suda, jer nije usvojen dnevni red.
Bibliobus ili biblioteka na točkovima već 15 godina učestvuje u misiji razvoja kulture čitanja, obilazeći 12 udaljenih naselja u Kladovu i podstičući ljubav prema čitanju kod dece uzrasta od šest do 15 godina.
"Zato što kapci ne samo da štite naše oči, već ih hidriraju pomoću suznog filma", naglašava dr Trifunović.
Kada gledamo previše u ekrane, povijemo se, a samim tim je i naša postura lošija i vid je lošiji, objašnjava oftalmolog, i dodaje da se tada oči brže suše i umaraju.
Kako da predupredimo probleme?
"Deca uzrasta od druge do pete godine života treba da se ograniče na sat vremena dnevno, školski uzrast na dva sata, a kasnije, kako smo stariji, sami da nivelišemo to vreme", savetuje dr Trifunović govoreći o vremenu koje provodimo uz ekrane.
Međutim, kako dodaje, to je u današnje vreme nemoguće, zato je dobro decu angažovati na neki drugi način - sportom, a važno je i da što više vremena provode napolju.
"Iz mog iskustva, roditelji su nas bukvalno molili da uđemo u kuću, a sada molimo decu da izađu napolje. Dakle, što više igre, slobode, sporta i što više boravka u prirodi", naglašava doktorka.
Najbolja "aplikacija" za naše oči je priroda
Priroda, dvorište, park, igralište, zelenilo, plavetnilo, sve to utiče na odmor naših očiju.
Naše očne mišiće relaksira kada gledamo više u daljinu.
"Nismo stvoreni da provedemo 24 sata izolovani u zatvorenim prostorijama", naglašava doktorka Trifunović.
Foto: Envato
Postoji više studija koje kažu da i preko dva sata provođenja u prirodi svakodnevno može da anulira negativne efekte.
Preporuka SZO je da na svakih 20 minuta rada na blizinu, ne samo gledanja u ekran, već sve koji rade na blizinu, da 20 sekundi pogledaju u daljinu kroz prozor, i da bi bilo dobro da to bude plavetnilo, zelenilo...“, navodi gošća Jutarnjeg programa.
Redovna poseta oftalmologu
Čak i u periodu od rođenja do šestog meseca deteta, pedijatar ili roditelj mogu da prepoznaju da li postoji neki problem sa vidom deteta.
"Može da se vidi, recimo, ukoliko postoji, skretanje oka ka unutra, ka spolja, ukoliko postoji neki drugi ozbiljniji problem. Kasnije, tokom starijeg uzrasta, kada dete ima tri do četiri godine, možemo da vidimo da li preterano žmirka ispred ekrana, ili da se previše udubi u ekran", objašnjava dr Trifunović.
Foto: Envato
Kako doktorka kaže, koliko se previše udaljava ili previše približava, previše žmirka ili previše trlja oči, to takođe treba da bude signal roditeljima da ipak dete odvedu kod dečjeg oftalmologa.
"Kada postoji genetska predispozicija, ipak treba dete da odvedemo kod oftalmologa. To nije pregled koji traje ceo dan. I apel je da uvek kada roditelji primete bilo šta kod deteta, neka se slobodno odmah obrate dečjem oftalmologu", naglašava dr Marija Trifunović za RTS.
Kako je prošao prvi dan ključne nedelje za rešenje energetske situacije u Srbiji? Zašto se 1. novembar doživljava kao dan D na srpskoj političkoj sceni? Da li su izbori na lokalu opipavanje pulsa birača pred parlamentarne izbore?
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
special
10:30
PROZORI BALKANA (R)
„Prozori Balkana“ je emisija koja otvara pogled ka regionu – kroz ljude, događaje i priče koje oblikuju svakodnevicu Balkana. Donosi aktuelne teme, kulturne i društvene fenomene, kao i inspirativne sagovornike koji otkrivaju različita lica ovog prostora. Dinamična, informativna i emotivna, emisija povezuje zemlje i ljude Balkana kroz zajedničke vrednosti, izazove i strasti.
specijal
11:00
PERSPEKTIVA (R)
Analiziramo aktuelne događaje, komentarišemo teme koje su ispod radara, posmatramo iz svih uglova. Različita mišljenja, jedno mesto za razgovor. Autor i voditelj Dragan Milosavljević.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Umrla je u trenutku kada je želela da učini nešto dobro za svoje telo. Tragedija u teretani otvorila je pitanje – koliko zaista poznajemo granice svog srca? Vežbanje jača telo, ali može li – ako pogrešimo – da ga izda? O vežbanju, srcu i granicama zdravlja ali I pravilima koja ili ne postoje ili se ne primenjuju u „Tražim reč“ govoriće: Prof dr Arsen Ristić, kardiolog Nenad Trunić, dekan Fakulteta za fizičku kulturu i menadžment u sportu
Na raskrsnici Bulevara heroja sa Košara, Nikole Dobrovića i Omladinskih brigada, kod kule "Vest" na Novom Beogradu, u noći između subote i nedelje u 00.51 čas dogodila se teška saobraćajna nesreća u kojoj su poginule tri osobe, a dve su zadobile teške povrede, navode u Hitnoj pomoći.
Mladić (23) je teško povređen na parkingu u beogradskom naselju Voždovac kada su ga napala trojica muškaraca, koji su ga, prema sopstvenoj izjavi policiji, brutalno pretukli, a zatim pobegli sa mesta događaja.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Staroj Pazovi uhapsili su D. G. (46), zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Svake godine se za čišćenje divljih deponija u Nišu izdvaja između 15 i 20 miliona dinara, a one, ipak, iznova niču i to na istim lokacijama. Na teritoriji grada ima ih 90, a u toku je čišćenje na 16 lokacija i to od novca koje je dalo Ministarstvo za zaštitu životne.
Autobuske linije 15, 45, 81, 81L i 85 saobraćaju izmenjenom trasom zbog pucanja vodovodne cevi u Vrtlarskoj ulici kod KBC Zemun, rečeno je Tanjugu u Gradskom saobraćajnom preduzeću (GSP).
EES sistem na graničnom prelazu Tompa - Kelebija od 28. oktobra u osam sati uvodi obavezno uzimanje otisaka prstiju i fotografisanje za putnike iz Srbije. Primena novog ulazno-izlaznog sistema Evropske unije (EES) od 4. novembra biće uvedena i na ostalim prelazima između Srbije i Mađarske.
U Srbiji se u utorak, 28. oktobra, očekuje kiša ujutro i pre podne na jugu i jugoistoku Srbije, dok se na visokim planinama predviđa sneg, a tokom dana u svim krajevima suvo uz razvedravanje, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod.
Policija je zaplenila više od 55,5 kilograma biljne materije za koju se sumnja da je marihuana i uhapsili A. M. (22) zbog sumnje da je izvršio krivična dela neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga i falsifikovanje isprave.
Pripadnici Uprave saobraćajne policije su oko 11.20 časova presretačem zaustavili i isključili iz saobraćaja N. P. (59) koji je na državnom putu Kovin-Pančevo upravljao vozilom "BMW" brzinom od 181,8 kilometra na čas, na delu puta gde je ograničenje brzine 80.
Neophodna je promena ponašanja svih učesnika u saobraćaju. Za to nije dovoljno samo polaganje vozačkog ispita, povremene kampanje i medijski nastupi posle tragedija, izjavio je stručnjak za bezbednost saobraćaja Milan Božović, gostujući u emisiji Presek.
Komentari (0)