(VIDEO) Profesor Samardžić u Sintezi: Vreme dijaloga je davno prošlo, jedan od ključnih trenutaka bio je 15. mart
Profesor FPN u penziji Slobodan Samardžić smatra da je dijalog u Srbiji odavno mrtav, jer vlast zasnovana na ličnoj moći ne trpi slabost ni kritiku. "Protesti nisu plaćeni projekat, već posledica unutrašnjih slabosti koje vlast koristi da dodatno uguši svaki pokušaj dijaloga", poručio je u Sintezi.
Da li smo se kao narod odužili onima koji su ginuli za slavnu srpsku istoriju? Da li znamo gde smo danas i kako da učimo iz onoga što je bilo? O ulozi studentskih protesta, unutrašnjim problemima Srbije i mnogim drugim aktuelnim temama razgovarali smo u emisiji Sinteza sa penzionisanim profesorom Fakulteta političkih nauka i bivšim ministrom Slobodanom Samardžićem.
"To su bili junaci koji su zadužili generacije koje dolaze. Njihova žrtva i ideali nisu zaboravljeni, ali, iskreno mislim da im potomci nisu vratili dug. Mnogi ratni veterani Prvog svetskog rata živeli su u teškim uslovima, iako su nosili teret slobode. Imali su neke sitne privilegije, ali mnogi od njih su završili kao prosjaci. To nije bilo dostojno njihove žrtve", rekao je profesor Samardžić na početku razgovora za Newsmax Balkans.
Govoreći o duhu tog vremena, on ističe da je odnos prema državi bio daleko prisniji nego danas.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Država se tada doživljavala kao kuća, kao porodica. Ljudi su ginuli za ideal državnosti, za zajednicu istog jezika i kulture. To je bio krajnje emotivan, gotovo intiman odnos prema državi. Takav odnos je bio rezultat višedecenijske borbe za nezavisnost tokom 19. veka. Srbija, tada još uvek pretežno seljačka zemlja, gradila je državu od temelja, sa velikim osloncem na narod. Taj kontinuitet postoji, iako je bio prekinut na više vekova. Početkom 19. veka kao da je duh državnosti samo nastavio tamo gde je stao u srednjem veku, što je fascinantno. To pokazuje koliko je ta ideja bila živa u kolektivnoj svesti naroda", tumači sagovornik autora i voditelja Zorana Trifunovića.
Pitanje srpskog identiteta
Ulaskom u 20. vek i stvaranjem jugoslovenske države, taj duh je, kako kaže, počeo da se razvodnjava. Posebno ukazuje na razliku u doživljaju Jugoslavije među narodima koji su je činili.
"Srbi su Jugoslaviju doživljavali kao svoju državu. Za Hrvate i Slovence to je često izgledalo kao ofanzivna politika stvaranja 'velike Srbije'. Taj raskorak u percepciji bio je dubok i dugotrajan. Komunistički sistem bio je monolit vlasti, bez istinske ideje ustavnosti. Bio je to legalan, ali duboko nelegitiman monopol vlasti, i to je trajalo decenijama", navodi Samardžić.
Premijer Srbije Đuro Macut poručio je na obeležavanju Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave i jubileja 150 godina od "Nevesinjske puške" u Beogradu, da snaga srpskog naroda uvek mora da počiva na jedinstvu i slozi, kao i na jasnom cilju i idealu kome se mora stremiti.
Popularnost francuskog predsednika Emanuela Makrona dostigla je najniži nivo od dolaska na vlast 2017. godine, sa samo 17 odsto ispitanika koji favorizuju šefa države, prema anketi Ipsosa.
Pitanje srpskog identiteta, smatra on, potisnuto je u tom sistemu zarad ideje bratstva i jedinstva. Taj ideološki okvir, dodaje, nije prepoznavao nacionalnu specifičnost.
"Srbi su, po kominternovskoj logici, označeni kao hegemon, dok su drugi narodi imali pravo na svoje simbole i identitete. Najveći gubitnici tog sistema su, bez sumnje, bili Srbi", tvrdi profesor FPN u penziji.
"Ključni problemi su iznutra"
Iako se čini da Srbija ne izlazi iz fokusa velikih sila, naš sagovornik smatra da su ključni problemi uvek iznutra – u slabostima koje omogućavaju spoljne udare.
"Ovde se često događaju krize. Zadatak obaveštajnih službi i propagandnih agencija jeste da uđu u te poremećaje i izvuku neku sopstvenu korist. Ali to nije uzrok, uzrok je u nama", kaže on, ističući da se taj obrazac stalno ponavlja.
Samardžić odbacuje teorije o "obojenim revolucijama" i plaćenim protestima.
Printscreen: Newsmax Balkans
"To je toliko besmisleno. Ovo nisu samo studenti, tu su i advokati, poljoprivrednici, nastavnici. Ko bi mogao sve njih da organizuje protiv režima?", pita se profesor.
"Vlast ne ostavlja prostor za kompromis"
Na pitanje postoji li danas neko ko može da kaže istinu tako da obe strane poveruju, Samardžić odgovara negativno.
Stavovi su, kaže, toliko isključivi da je svaki pokušaj dijaloga osuđen na propast.
"Vreme dijaloga je davno, davno prošlo. Kada imate apsolutističku strukturu vlasti koja pati od bolesti lične moći, ona ne može da vodi dijalog koji bi mogao da joj ugrozi opstanak. Ta vrsta vlasti ne trpi slabost, ne priznaje krivicu i ne ostavlja prostor za kompromis", objašnjava Samardžić.
Za njega, jedan od ključnih trenutaka bio je 15. mart, kada su u Beogradu "mirni protesti prekinuti nasiljem" koje, kako tvrdi, "nije moglo da se dogodi bez znanja vrha vlasti".
Ibrahimović: Tuđi interesi lome se preko naših leđa
U emisiju se uključio i Ibro Ibrahimović iz SPS, koji se, između ostalog osvrnuo na politiku devedesetih, za koju kaže da nije isključivo odgovorna za izostanak srpskog jedinstva.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Nismo bili jedinstveni ni u Drugom svetskom ratu. Devedesetih smo se našli na geopolitičkoj raskrsnici, a karte su delili drugi. Mi možda nismo prepoznali momenat. Bilo je grešaka, ali su i okolnosti bile složene, uz veliki spoljni pritisak. Spoljnopolitički faktori su imali ogromnu ulogu. Velika Britanija, SAD, Rusija, Turska - svi oni su imali svoje interese na ovim prostorima. Nažalost, često su se prelamali baš preko leđa Srbije", kaže Ibrahimović.
Gostovanje profesora Slobodana Samardžića pogledajte u videu:
Kada dete ide u školu bez straha, kada se igra bez opasnosti, kada se čuje, razume i zaštiti – tada društvo pokazuje svoju zrelost. Bezbednost dece nije tema – to je temelj - jer bezbedna deca znače bezbednu budućnost. Gosti u studiju: Ivan Miletić, predsednik organizacije “Zaustavljači zločina”, Dejan Milutinović, predsednik Strukovnog udruženja sektora bezbednosti i dr Milica Mladenović - "Globalna bezbednost"
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
GrađaНИН (R)
GrađaНИН sa Aleksandrom Timofejevim je emisija informativnog karaktera u kojoj autor, inače glavni i odgovorni urednik NIN-a, razgovara sa kolegama i gostima o aktuelnim temama kojim se već punih 90 godina bavi ugledni NIN, najstariji nedeljnik na Balkanu i šesti po „krštenici“ u Evropi. Gosti dolaze iz različitih sfera interesovanja publike i autora. Nema tabu tema i što je možda najvažnije u ovim vremenima velike podeljenosti u Srbiji, emisija prati uredjivačku politiku NIN-a, a to je da ima sagovornike sa svih strana kako iz politike tako i svega ostalog iz zemlje, regiona i sveta važnog za život gradjana Srbije. GrađaНИН је еmisija koja prati život, postavlja pitanja, dobronamerno kritikuje i trudi se da nam svako danas bude bar malo bolje nego juče, a svako sutra bolje nego danas.
specijal
17:00
STAV REGIONA
Incidenti u Podgorici - privedeno 45 stranih državljana, reagovao i državni vrh. Da li je rešenje ukidanje bezviznog režima za državljane Turske? Sa aerodroma u Skoplju kreću letovi ka 11 novih destinacija, povećanje kapaciteta za dodatnih 550.000 mesta u putničkom saobraćaju. Mlekari u BIH najavili poskupljenje mleka.
Na raskrsnici Bulevara heroja sa Košara, Nikole Dobrovića i Omladinskih brigada, kod kule "Vest" na Novom Beogradu, u noći između subote i nedelje u 00.51 čas dogodila se teška saobraćajna nesreća u kojoj su poginule tri osobe, a dve su zadobile teške povrede, navode u Hitnoj pomoći.
Incident koji se dogodio pre dva dana u medicinskoj školi na Zvezdari kada je učenik te škole prebijen i to od strane nepoznatih lica, otvara iznova pitanje bezbednosti u školama.
U Vranju postoji spomen-soba posvećena čuvenom učitelju Aleksandru Popoviću Krampusu. Sećanje na njega i posle više decenija čuvaju njegovi učenici. Ovaj učitelj iz bivše Jugoslavije odlikovao se inovativnošću u radu, velikom ljubavlju prema deci i didaktičkim sredstvima koja je pravio sam.
Pavle Mirović (19) je jedini mladić u Evropi koji sa dijagnozom autizma istrči polumaraton i maraton i osvaja medalje i u regularnoj konkurenciji. Pavlova majka Dragana Mirović u ispovesti za Newsmax Balkans govorila je o Pavlovoj dijagnozi, ali i nepobedivoj volji i spartanskom duhu koji ga vodi.
Više javno tužilaštvo (VJT) u Beogradu dostavilo je Javnom tužilaštvu za organizovani kriminal na ocenu nadležnosti slučaj protiv Vladana A. (70), koji je 22. oktobra u šatoru ispred Doma narodne skupštine hicima iz pištolja ranio M. B.
Četiri sudije, koje su izabrane odlukom Visokog saveta sudstva o izboru na sudijsku funkciju, položile su zakletvu pred predsednicom Narodne skupštine Anom Brnabić i predsednicom Vrhovnog suda Jasminom Vasović u Skupštini Srbije.
Zvaničan početak ski sezone na Kopaoniku zakazan je za 4. decembar, kada tradicionalno počinje i popularni Ski Opening, koji će trajati do 7. decembra, a za sve skijaše i bordere, prvi dan biće besplatan.
Srpska pravoslavna crkva (SPC) slavi praznik posvećen Prepodobnoj mati Paraskevi, poznatoj kao Sveta Petka, koja je jedna od najpoštovanijih pravoslavnih svetiteljki. Na Kalemegdanskoj tvrđavi se i ove godine okupljaju brojni vernici.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Staroj Pazovi uhapsili su D. G. (46), zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Tokom izvođenja radova na redovnom održavanju u Bulevaru vojvode Mišića, od 27. oktobra do 31. oktobra doći će do promena u radu linija javnog prevoza, saopšteno je iz Sekretarijata za javni prevoz.
U Srbiji će ujutru i prepodne biti umereno do potpuno oblačno, na jugozapadu, jugu i jugoistoku mestimično sa kišom, a tokom dana suvo uz kratkotrajno razvedravanje, pa se u većini mesta očekuju i duži sunčani intervali, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).
Komentari (0)