(VIDEO) Psiholog i istoričar: "Decu ne treba voditi da gledaju vojnu paradu, time ih učimo da je rat nešto normalno"
Decu nikada ne bi trebalo da vodimo na vojnu paradu, jer ih time učimo da su rat i oružje nešto normalno, rekli su za emisiju "Otvori oči" psiholog Snežana Anđelić i istoričar Milovan Pisari.
Povodom vojne parade koja će se 20. septembra održati na Novom Beogradu, ispred Palate Srbija, sagovornici naše televizije su analizirali poruku parade, kako ona utiče kod dece, kao i da li to patriotizam.
"Vojska je nužno zlo, ali nije nešto čime se paradira", navela je Anđelić, i tom prilikom istakla da vojna parada šalje samo jednu poruku – prikazivanje moći i oružja.
Foto: Newsmax Balkans/Dragana Simić
"Ne paradiraju ljudi tu sa nekim humanitarnim akcijama, sa ljubavlju, oni paradiraju sa oružjem. Čemu služi oružje? Ono služi za ubijanje nekih drugih ljudi. Po meni je vojska nužno zlo, ali nije nešto čime se paradira", rekla je ona.
Dodala je da sigurnost ne treba tražiti u naoružanju, već u odnosima među ljudima i nenasilnom vaspitanju dece.
"Decu treba učiti toleranciji, prijateljstvu, a ne pokazivanju moći. Sigurnost se ne stiče oružjem", navela je Anđelić.
Printscreen: Newsmax BalkansSnežana Anđelić
Govoreći iz ličnog iskustva života u Izraelu, kazala je da je oružje u svakodnevici izazivalo strah, a ne osećaj sigurnosti.
"Četiri godine živela sam u Jerusalimu i to je za mene bilo mučenje. Teško sam objašnjavala svom detetu zašto civil nosi pištolj i da li će ga upotrebiti", rekla je psihološkinja.
Istorijski pogled na parade u Jugoslaviji
Milovan Pisari osvrnuo se na istoriju vojnih parada u Jugoslaviji.
Podsetio je da su one neposredno nakon Drugog svetskog rata imale simboliku pobede.
"Prva velika vojna parada održana je 1. maja 1945. godine, dok je rat još trajao. To je bila pobednička poruka, pokazivanje da su partizanske jedinice uspele da naprave veliku vojsku", kazao je Pisari.
Printscreen: Newsmax BalkansMilovan Pisari
Narednih decenija, parade su bile vezane za 1. maj i Dan pobede nad fašizmom, ali su s vremenom izgubile simboliku oslobođenja i dobile novu poruku - predstavljanje Jugoslavije kao vojne sile u Evropi. „U sedamdesetim i osamdesetim godinama slala se poruka da je Jugoslavija moćna i stabilna, iako je unutrašnja situacija govorila suprotno", naglasio je istoričar.
Parada danas - poruke za inostranstvo i domaću javnost
Govoreći o savremenom trenutku, Pisari smatra da ovogodišnja parada ima dvostruku funkciju.
"Prvo, poruka se šalje u inostranstvo - da je Srbija stabilna, jaka i moćna. Drugo, ona je namenjena domaćoj javnosti, posebno posle 10-11 meseci komplikovane društvene situacije. Poruka je da je država tu, spremna i da na taj način interveniše", rekao je Pisari.
Fascinacija ili strah kod dece
Govoreći o tome kako roditelji treba da objašnjavaju deci prizore sa parade, Anđelić je naglasila da najmlađe treba zadržati na nivou fascinacije.
"Za malu decu to je kao kada na Kalemegdanu vide tenkove - zanimljivo im je da se popnu, fascinantno im izgleda. Ali ako krenemo da objašnjavamo čemu oružje služi, odmah se postavlja pitanje da li smo ugroženi i da li postoji mogućnost rata. Deca vrlo brzo to povežu sa vestima koje čuju o Ukrajini ili Gazi i uplaše se", objasnila je Anđelić.
Preporuka roditeljima, dodala je, jeste da deci predstave paradu kao igru i da ne ulaze preduboko u objašnjenja, jer to može izazvati nesigurnost i strah.
Foto: Newsmax Balkans/Dragana Simić
Na pitanje da li se patriota rađa ili postaje, Anđelić je odgovorila da se patriotizam uči i gradi kroz odgovornost prema društvu.
"Patriotizam nije pokazivanje vojne moći, već osećaj lične odgovornosti da učinimo društvo boljim. To se uči kroz male akcije, kroz volontiranje, pomaganje zajednici. Ovo je naša država, naš grad, i patriotizam je dati doprinos da sutra svima bude bolje", istakla je psihološkinja.
Istorijski značaj vojnih parada
Pisari je podsetio da su vojne parade nekada imale važnu ulogu u jačanju nacionalnog jedinstva.
"Posle Drugog svetskog rata, a i nakon Prvog, parade su imale smisao – pokazivale su da je tragedija završena i da narod može ponovo da se ujedini. To je bila poruka oslobođenja i zajedništva", rekao je istoričar.
Gosti Stava dana advokati Jovana Zečević i Aleksandar Radivojević govorili su o tome kakva je procedura nakon podizanja optužnice protiv 13 osoba zbog pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra prošle godine.
Trojica američkih policajaca su ubijena, a dvojica teško ranjena u malom gradu u Pensilvaniji u sukobu sa naoružanim napadačem. Osumnjičeni za pucnjavu je likvidiran, a policija je došla na imanje u tom mestu po prijavi za porodično nasilje, pišu američki mediji.
Demonstracije u Francuskoj govore o velikoj političkoj krizi u društvu, ali ne predstavljaju organizovanu silu koja bi mogla da dovede do nekih radikalnih promena i siguran sam da do njih neće doći van pravnog, ustavnog i parlamentarnog sistema Francuske, rekao je istoričar Stanislav Sretenović.
"Sada bi svog sina teško poveo na paradu, jer decu od malih nogu učimo da je oružje nešto lepo i normalno. To je pogrešna i opasna poruka – šaljemo im ideju da je rat privlačan", dodaje Pisari.
Vojska kao nužnost, a ne ponos
Sagovornici su se složili da je postojanje vojske neophodno, ali da ona ne treba da bude sredstvo demonstracije moći.
"Vojska služi za odbranu, ali odbrana uvek znači ubijanje drugog. Puška nije nakit, ona služi da uništi neprijatelja. Pogledajte rat u Ukrajini, ili ono što se dešava u Gazi - vojska ne obavlja humanitarne zadatke, već uništava. Zato, iako je vojska potrebna, nije nešto čime treba paradirati", zaključila je Anđelić.
Razgovor sa Snežanom Anđelić i Milovanom Pisarijem pogledajte u videu:
Dok je nama ovakvih psihologa propašćemo kao nacija. Da, vojska služi za rat, ne za odbranu od globalnog zagrevanja. Parada je poruka, politička ali ima još značenja.
Ne rat nije potreban nikome, ali treba se znati braniti i odbraniti.
I da treba vratiti vojni rok minimum na 9 meseci. Al prvo poslati te psihologije koji trabunjaju po medijima... I da nauče šta je i čemu služi vojska
GrađaНИН sa Aleksandrom Timofejevim je emisija informativnog karaktera u kojoj autor, inače glavni i odgovorni urednik NIN-a, razgovara sa kolegama i gostima o aktuelnim temama kojim se već punih 90 godina bavi ugledni NIN, najstariji nedeljnik na Balkanu i šesti po „krštenici“ u Evropi. Gosti dolaze iz različitih sfera interesovanja publike i autora. Nema tabu tema i što je možda najvažnije u ovim vremenima velike podeljenosti u Srbiji, emisija prati uredjivačku politiku NIN-a, a to je da ima sagovornike sa svih strana kako iz politike tako i svega ostalog iz zemlje, regiona i sveta važnog za život gradjana Srbije. GrađaНИН је еmisija koja prati život, postavlja pitanja, dobronamerno kritikuje i trudi se da nam svako danas bude bar malo bolje nego juče, a svako sutra bolje nego danas.
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PORTAL (R)
"Portal" - emisija koja vas uvodi u planetarna zbivanja. Ne propustite analize, intervjue i događaje koji oblikuju tok istorije. "Portal" je vaš prolaz u svet.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
08:45
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA (R)
U drugoj epizodi serijala Put znanja vraćamo se na sam početak domaće inovatorske priče. U Muzeju nauke i tehnike obeleženo je 100 godina od prvog srpskog patenta – simbola vremena kada su ideje počele da dobijaju pravnu i društvenu vrednost. Autori izložbe, Dušan Petrović i Saša Šepec, predstavili su značaj ovog jubileja kroz priču o tome kako je sve počelo. Nakon toga odlazimo u Savez pronalazača Srbije, gde nam je predsednik Saveza, Željko Zdravković, predstavio ulogu Saveza, značaj pronalazaštva danas i načine na koje se neguje tradicija srpskih pronalazača. Na ovaj način povezujemo prošlost i sadašnjost, pokazujući da je pronalazaštvo i dalje deo našeg kulturnog i naučnog identiteta.
Javno preduzeće "Srbijagas" Novi Sad saopštio je da će kupcima prirodnog gasa u Zemunu i na Bežinjskoj kosi kratkotrajno biti prekinuta isporuka prirodnog gasa u petak, 10. oktobra.
Beogradska policija uhapsila je D. M. (82) na teritoriji opštine Zvezdara, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivična dela nasilje u porodici i nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija.
U sredu u podne iz Subotice je krenuo prvi brzi voz "Soko" ka Beogradu. Obnovljena linija deo je modernizovane pruge na severu zemlje, a put od Subotice do Beograda traje 79 minuta. Voz staje u Bačkoj Topoli, Vrbasu, na Petrovaradinu i Novom Beogradu.
Profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu Slobodan Marković u emisiji GrađaNIN na Newsmax Balkans, objasnio je da je transfer evropske kulture počeo još nakon Prvog srpskog ustanka, a da je evropeizacija dosegla svoj vrhunac između dva svetska rata.
Policija u Beogradu rasvetlila je događaj od 28. septembra kada je u blizini splavova kod Kule Nebojše naneta ubodna rana osamnaestogodišnjem mladiću u predelu stomaka koji je zadobio tešku telesnu povredu opasnu po život.
Policija u Mitrovici saopštila je da radi na rasvetljavanju pokušaja otmice maloletne devojčice srpske nacionalnosti u naselju Mali Zvečan. Tim povodom oglasila se Srpska lista koja zahteva "najhitniju reakciju uspavanih međunarodnih predstavnika".
Iako je Srbija ukinula smrtnu kaznu pre više od dve decenije, nova istraživanja pokazuju da podrška njenom vraćanju među građanima ponovo raste. Struka je, međutim, gotovo jednoglasna u stavu da smrtna kazna ne sme da bude deo savremenog pravosuđa.
Beogradska policija u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu uhapsila je M. K. (51), zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija.
Sekretarijat Grada Beograda za javni prevoz saopštio je da će zbog druge faze radova na redovnom održavanju Bulevara Mihajla Pupina, na delu od zone raskrsnice sa ulicom Španskih boraca do kružnog toka kod opštine Novi Beograd, od 11. do 18. oktobra biti promenjene trase linija javnog prevoza.
U nedelju, 12. oktobra, biće održani lokalni izbori na Kosovu i Metohiji. Ekipa Newsmax Balkans televizije uputila se na KiM, uz uredne novinarske akreditacije. Međutim, zbog više nego rigorozne kontrole na administrativnom prelazu Jarinje, naša ekipa doživela je neprijatnosti.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Požegi rasvetlili su dva krivična dela razbojništvo i uhapsili B. Č. (20) iz Požege, koji se sumnjiči da je izvršio ova krivična dela, saopšteno je večeras iz Policijske uprave u Užicu.
Centralna izborna komisija (CIK) u Prištini odobrila je akreditacije 28 medija za praćenje lokalnih izbora u nedelju, 12. oktobra, među kojima i medijima na srpskom jeziku.
Komentari (1)
Petar
Dok je nama ovakvih psihologa propašćemo kao nacija. Da, vojska služi za rat, ne za odbranu od globalnog zagrevanja. Parada je poruka, politička ali ima još značenja. Ne rat nije potreban nikome, ali treba se znati braniti i odbraniti. I da treba vratiti vojni rok minimum na 9 meseci. Al prvo poslati te psihologije koji trabunjaju po medijima... I da nauče šta je i čemu služi vojska
pre 3 nedelje
0 0 Odgovori