Istoričar iz Pariza o protestima u Francuskoj: Društvo u velikoj krizi, Makronu se zamera "cezarističko" ponašanje

Demonstracije u Francuskoj govore o velikoj političkoj krizi u društvu, ali ne predstavljaju organizovanu silu koja bi mogla da dovede do nekih radikalnih promena i siguran sam da do njih neće doći van pravnog, ustavnog i parlamentarnog sistema Francuske, rekao je istoričar Stanislav Sretenović.

Autor:

N. B.

18.09.2025. 19:04

Istoričar iz Pariza o protestima u Francuskoj: Društvo u velikoj krizi, Makronu se zamera "cezarističko" ponašanje

Masovni protesti održavaju se širom Francuske. Do sada je uhapšeno najmanje 140 osoba, od kojih 15 u regionu Pariza, a 33 osobe su zadržane u pritvoru.

Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da je zabeleženo 476 akcija, uključujući 341 na javnim putevima i 135 blokada, a da je zabeleženo i 20 požara na javnim putevima. 

Govoreći o tome ko su Francuzi koji protestuju i zašto su izašli na ulice, istoričar je istakao da su to nezadovoljni. 

"Prema zvaničnim procenama reč je o 500 do 800.000 nezadovoljnih ljudi. Nezvanične procene idu i do milion ljudi u čitavoj Francuskoj, što, u odnosu na zemlju od 60 miliona ljudi, nije mnogo. Problem je u tome što ovi protesti znače da je francusko društvo u velikoj političkoj krizi", ukazao je Sretenović.

"Ne vidi se kako nestabilne vlade mogu da reše nagomilane probleme"

Istoričar je pojasnio zašto je do te krize došlo.

"Tri politička bloka koja nemaju apsolutno većinu u parlamentu ne mogu da reše ovu situaciju i izvedu Francusku na put prosperiteta. Običan građanin ima utisak da mora mnogo da radi, a mnogo manje da zarađuje. Za običnog Francuza je najvažnije koliko zarađuje, kolike su takse i cene goriva. Sve to sa nestabilnim vladama predstavlja problem jer se ne vidi kako nestabilne vlade na čelu sa novom Vladom Sebastijana Lekornua mogu da reše nagomilane političke i ekonomske probleme", napomenuo je sagovornik Newsmax Balkans.

Foto: Tanjug/AP/Thibault Camus

Istoričar je istakao da nema zvaničnih organizatora kada je reč o demonstrantima.

"Ove demonstracije je trebalo da budu spontane i podržane od pojedinih sindikata. Današnji protest je podržao jedan od najvećih sindikata CGT koji je snažan i organizovan, kao i neke političke partije, među kojima su najviše krajnje levičarske, ali niko nije predstavio jasno rukovodstvo za demonstracije", rekao je naš sagovornik iz Pariza.

"Demonstranti najviše zameraju Makronu 'cezarističko' ponašanje"

Dodao je da one govore o krizi, ali ne predstavljaju organizovanu silu koja bi mogla da dovede do nekih radikalnih promena.

"Siguran sam da do promena neće doći van pravnog, ustavnog i parlamentarnog sistema Francuske. Mislim da će sva tri politička bloka na čelu sa Makronom tražiti rešenja do 2027. godine, kada će moći da se raspišu izbori na svim nivoima", naveo je on.

Printscreen: Newsmax Balkans

Komentarišući zahtev demonstranata za ostavkom predsednika Francuske Emanuela Makrona, istoričar je rekao da je taj zahtev najradikalniji.

"Kao i zahtev da se novi predsednik Vlade spreči da pokuša da izvede Francusku iz krize. Demonstranti žele da izvrše pritisak na predsednika i Vladu i najviše zameraju Makronu ponašanje koje je, kako kažu, 'cezarističko', odnosno, kao da koncentriše svu vlast u svojim rukama", pojasnio je Sretenović.

"Problem da ovakvi, upozoravajući protesti, ne skliznu u ekstremističko nasilje"

Istakao je da je najveći problem što ovakve proteste pokušavaju da iskoriste ekstremističke grupe za svoje ciljeve.

"Jedna se zove Crni blok i skreće smisao u političke formulisane zahteve. Veliki je problem da ovakvi, upozoravajući protesti ne skliznu u ekstremističko nasilje i da male grupe to ne iskoriste", zaključio je istoričar.

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)