Nastavnici i učenici uglavnom nemaju isti nivo digitalne pismenosti: Kako prevazići tehnološki jaz u učionicama?

Mlađe generacije koje su odrastale u virtuelnom, skoro koliko i u realnom svetu, bolje usvajaju nova znanja koja uključuju korišćenje digitalnih uređaja, interneta, aplikacija i drugih digitalnih alata. S druge strane, nastavnici, uglavnom starijih generacija često imaju otpor prema usvajanju novih.

01.10.2025. 07:07

Nastavnici i učenici uglavnom nemaju isti nivo digitalne pismenosti: Kako prevazići tehnološki jaz u učionicama?

To je digitalni jaz koji se odnosi na razliku u znanju i veštinama prilikom korišćenja novih tehnologija. Kako prevazići jaz u učionicama?

Razvoj digitalnih tehnologija i veštačke inteligencije dešava se svakodnevno već godinama.

Novi uređaji, aplikacije i digitalni alati uneli su promene, ne samo u živote svih nas već i u naše profesije.

Potreba da se obrazovni sistem okrene korišćenju novih metoda i digitalnih alata prepoznata je od strane svih aktera obrazovnog sistema.

"Prelazimo na metode gde učenici sami analiziraju"

Centar za robotiku i veštačku inteligenciju u obrazovanju kojim rukovodi dekan Fakulteta za obrazovanje učitelja i vaspitača, UNESCO je prepoznao kao Međunarodni centar za inovacije u visokom obrazovanju.

Fokus je na razvoju kompetencija i novih metoda koje će budući nastavnici koristiti.

Printscreen: Newsmax Balkans

Dekan Fakulteta za obrazovanje učitelja i vaspitača Danimir Mandić istakao je za Newsmax Balkans da su uspeli u inovacijama u skladu sa željenim kompetencijama 21. veka.

"Koncentracija dece više nije onolika kolika je bila pre 20 ili 30 godina. Sada, umesto jednosmerne informacije, prelazimo na metode gde učenici sami analiziraju, dolaze do zaključaka i praktično kroz aktivnost u toku nastave stiču željene kompetencije", rekao je dekan.

"Učenici spretni, ali bezidejni"

Tokom pandemije virusa korona digitalni jaz je bio najizraženiji.

Nastavnici i učenici uglavnom nemaju isti nivo digitalne pismenosti što može otežati proces učenja, komunikacije i nastave.

Ipak, naša država je definisala više od 20 digitalnih kompetencija kojima bi nastavnici trebalo da vladaju.

U Zakonu o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja navodi se da je jedan od ciljeva da učenici imaju određeni nivo digitalne kompetencije, a sa druge strane, navodi i da nastavnik, kao ekspert, može da odluči o tome kako će organizovati nastavu.    

Printscreen: Newsmax Balkans

Rukovodilac Centra za obrazovnu tehnologiju pri Zavodu za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja Katarina Aleksić rekla je da bi voleli da u okviru svih predmeta, učenici imaju zadatke koje mogu da realizuju uz pomoć računara.

"Ali tako da računar zaista donese neku dodatnu vrednost. Ne tek tako da bismo samo koristili, već da tačno znamo zbog čega i koju tehnologiju koristimo za rešavanje određenih zadataka. Tu je ta neverovatna diskrepanca ili jaz koji se dešava između nastavnika. Učenici su veoma spretni, ali bezidejni u smislu korišćenja tehnologije za učenje i školu. Sa druge strane, nastavnici to znaju, ali imaju određeni respekt prema tehnologiji, pa čak i bojazan", istakla je Aleksić za našu televiziju.

Iako je u Srbiji napravljen značajan korak u digitalizaciji obrazovanja, potrebno je raditi na primeni koja podrazumeva tehnologiju kao deo nastave, novu metodologiju u nastavi, inoviranje sadržaja, veću upotrebu digitalnih alata od strane nastavnika.

Za sve to potrebna je oprema i pre svega dodatna obuka.

Cilj promena nije zamena nastavnika, već stvaranje obrazovnog sistema za drugu polovinu 21. veka.  

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)