Vučević: Jajinci nisu samo mesto smrti, već i zaveta koji obavezuje na jedinstvo i slogu
Izaslanik i savetnik predsednika Republike Srbije Miloš Vučević poručio je danas da se stradanje iz Drugog svetskog rata ne sme nikada i nikome ponoviti i poručio da Jajinci nisu samo mesto smrti, već i mesto zaveta koji obavezuje na slogu i jedinstvo.
Vučević je, obraćajući se na obeležavanju Dana sećanja na stradanje Srba, Roma i Jevreja u Drugom svetskom ratu u Jajincima, rekao da su tako zverska stradanja moguća kada se izgubi država, mir, sloboda i nezavisnost.
"To je, draga braćo i sestre, trebalo da učimo mlade generacije da bi shvatili vrednost i značaj države i njene slobode. Podele koje nameću spolja i koje se svode na blokade života, paralizovanje institucija i prezrenje sopstvenog naroda, uvodi su u pokušaj da nam oduzmu nezavisnost, slobodu i naposletku otadžbinu. To se braniti mora i druge nema. Da bi mogli zaista izgovoriti ono što se na ovakvim mestima uvek izgovara, da se nikada, nikome i nigde ne ponovi", istakao je Vučević.
On je kazao da se danas mora reći da Jajinci nisu samo mesto smrti, već i mesto zaveta, koji nas sve obavezuje na pamćenje, ali i na slogu i jedinstvo jer, kako je naveo, narod koji zaboravi svoje žrtve i svoja stradanja, rizikuje da ih ponovo proživi.
Srpska i balkanska zajednica u Americi poslednjih dana zabrinuta je i u strahu zbog čestih hapšenja vozača kamiona od strane imigracionih agenata. Advokat iz Čikaga koji se bavi pitanjem imigracija Filip Čičevalijev je za Newsmax Balkans rekao da se ovako nešto dosad nije dešavalo.
Toni Bler, bivši britanski premijer, poznat po ulozi u invaziji Iraka 2003. zasnovanoj na lažnim tvrdnjama o oružju za masovno uništenje, izaziva podele gde god se pojavi. Mnogi u arapskom svetu i Britaniji ga smatraju ratnim zločincem, a ipak je u središtu plana Donalda Trampa za Gazu nakon rata.
Na prostoru KiM je skoro 1.600 nestalih lica srpske nacionalnosti, a u čitavoj bivšoj Jugoslaviji i do 9.500, ali Zagreb i Priština ne pokazuju zainteresovanost za saradnju i zbog toga porodice i godinama kasnije nemaju odgovore", rekao je predsednik Komisije za nestala lica Veljko Odalović.
"Na to smo već toliko puta opomenuti kroz istoriju i veliko je pitanje da li smo tu lekciju naučili. Zato Jajinci nisu samo tiha dolina plača, već glasna opomena svima nama i celom čovečanstvu. Opomena da se zlo nikada ne sme ponoviti, da smo dužni da čuvamo mir, da budemo jedinstveni i složni i da svakoj novoj generaciji prenosimo istinu o strašnim danima kroz koje je naš narod prolazio", kazao je Vučević.
Istakao je da ne postoji dovoljno strašna kniga, niti je ikad snimljen takav film koji može da dočara sve užase koje je srpski narod proživeo tokom rata i okupacije u Drugom svetskom ratu. Kako je naglasio, posebno mesto u toj krvavoj istoriji stradanja zauzima gubilište u Jajnicima.
"Ovde, na ovom mestu, zverski su zatirani pored Srba i naši građani, naša braća, Jevreji i Romi. Danas se nalazimo na svetom mestu gde je više od 80.000 mučenika završilo svoj život. Ispod svake stope zemlje u Jajnicima nalazi se raka, a u njima su večno zakopani snovi i nadanja prerano ugašenih života. Ovde je okupator u svojoj surovosti usmrtio čitav jedan grad i to se mora stalno ponavljati", istakao je Vučević.
Foto: Tanjug/Jovana Kulašević
Kako je naveo, najveći broj streljanih bili su Srbi, zemljoradnici, radnici, studenti, đaci, nevine ćerke i sinovi porobljene otadžbine.
Masovno su doveđeni zatočenici iz Banjice, topovskih šupa, sajmišta, ali iz mnogih drugih krajeva, naglasio je Vučević i dodao se iza surovih istorijskih činjenica i statistika krije ono što brojevi nikada ne mogu da prikažu.
"Užas i tragedija jednog naroda, porodica, pojedinaca. Životi koji su nasilno prekinuti, a to je za nas predstavljao gubitak generacija stvaralaca, učitelja, lekara, radnika, očeva i majki. Ljudski mozak ne može da pojmi količinu patnje samo kroz golu statistiku. Patnja i stradanje se razume tek onda kada se ispriča nad životom i stvarnom primeru konkretnog pojedinca", rekao je.
Vučević je podsetio na svedočenje Henrika Štefmana na suđenju posle rata koji je rekao da je kraj iskopanih raka stao nemački vod za streljanje, ali ne sa puškama, nego sa mitraljezima i mašinkama, da bi brže išlo mašinski.
Često su ostali zatočenici dok su čekali na red, izvođeni iz kamiona i primoravani da legnu licem na zemlju, govorio je u svedočenju Štefman, a preneo Vučević. Preneo je i svedočenje o pripadniku SS Eugena koji je sekao bagremove grane pune trnja i njima zverski tukao osuđenike na smrt, goneći ih na samu ivicu rake, da ih posle ne bi morali gurati.
Foto: Tanjug/Jovana Kulašević
"U leto 1943. godine, Eugen je dovezao u automobilu dva muška deteta, jedno od četiri, pet godina starosti, drugo od 11, 12 godina. Pre toga njihova majka je ovde streljena. Dok je manje dete hvatalo starijeg brata za ruku, tražeći vode i pitajući za majku, stariji koji je već shvatio šta uniformisano lice, odnosno čovek, ako ga možemo i nazvati čovekom, smera, rekao je mlađem bratu, 'hajde braco, sada ćemo otići kod mame'. Zatim ga je poveo do rake, a Eugen ih je ubio sa leđa, pucajući iz svog automata. Umesto čaše vode i majčinog zagrljaja, braća su dobili strašnu smrt, ali i venac mučeništva za slobodu našeg naroda. Nikada nemojmo zaboraviti da je ovim anđelima jedina krivica bila ta što su Srbi", naveo je Vučević deo Štefmanovog svedočenja.
Navodi da se, nažalost, takvo zlo ponovilo u Konjicu, 1992. godine.
"Zveri i demoni u ljudskom obliku, pripadnici takozvanog interventnog voda javne bezbednosti iz Konjica ubijaju srpsku porodicu Golubović, bračni par Golubović, Đuru i Vlastu, profesore gimnazije u Konjicu i njihova dva deteta Petra i Pavla od sedam i pet godina. Opet, samo zato što su Srbi", naglasio je Vučević.
Istakao je da su opet dva deteta zagrljena otišla u užasnu smrt, prestravljena, izmasakrirana automatima dostojnim naslednicima nacističkog i fašističkog zla.
Peta epizoda emisije "Avantura Evropa sa Dušanom Radenkovićem" nam donosi vrhunac uzbuđenja. Da li će takmičarka crvene ekipe moći da nastavi trku ili će zbog zdravstvenih problema odustati od takmičenja i nagrade, saznajte u jedinom tv projektu koji vam plaća da putujete!
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
EXPO 2027
Kroz epizode EXPO 2027, prikazujemo inovacije, naučna dostignuća, kulturnu i sportsku razmenu, kao i jedinstvene paviljone koje će posetioci imati priliku da vide.
dokumentarni
13:30
STAV NEDELJE (R)
Klasična forma intervjua sa ključnim akterima iz sveta politike, biznisa i društva. Otkrivamo manje poznate aspekte aktuelnih događaja i donosimo dublji uvid u najvažnije izazove i prilike današnjice. “Stav nedelje” postavlja prava pitanja i insistira na odgovorima koje nećete čuti nigde drugde.
specijal
14:00
GrađaНИН (R)
GrađaНИН sa Aleksandrom Timofejevim je emisija informativnog karaktera u kojoj autor, inače glavni i odgovorni urednik NIN-a, razgovara sa kolegama i gostima o aktuelnim temama kojim se već punih 90 godina bavi ugledni NIN, najstariji nedeljnik na Balkanu i šesti po „krštenici“ u Evropi. Gosti dolaze iz različitih sfera interesovanja publike i autora. Nema tabu tema i što je možda najvažnije u ovim vremenima velike podeljenosti u Srbiji, emisija prati uredjivačku politiku NIN-a, a to je da ima sagovornike sa svih strana kako iz politike tako i svega ostalog iz zemlje, regiona i sveta važnog za život gradjana Srbije. GrađaНИН је еmisija koja prati život, postavlja pitanja, dobronamerno kritikuje i trudi se da nam svako danas bude bar malo bolje nego juče, a svako sutra bolje nego danas.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu uhapsili su O. Ž. (27) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je učinio krivično delo ubistvo u pokušaju.
Punih 40 godina Kadivka Kaća Vuković (92) živi u Gerontološkom centru u Nišu. Suprotno ustaljenom mišljenju, niti je sama, a još manje usamljena. Nema proslave, rođendana ili godišnjice, na koju je ne pozove neko od brojne dece kojima je bila dadilja. Kažu da je baš Kadivka ta koja ih drži na okupu.
Zimsko računanje vremena počinje u noći između subote i nedelje, 26. oktobra, u tri časa ujutru. Kazaljke na časovnicima se tada pomeraju za jedan sat unazad.
Više javno tužilaštvo u Pančevu donelo je naredbu o proširenju istrage protiv M.L. zbog sumnje da je 7. jula u Pančevu iz pištolja, koji je neovlašćeno nosio, ranio oštećenog J.B.
Svake godine se za čišćenje divljih deponija u Nišu izdvaja između 15 i 20 miliona dinara, a one, ipak, iznova niču i to na istim lokacijama. Na teritoriji grada ima ih 90, a u toku je čišćenje na 16 lokacija i to od novca koje je dalo Ministarstvo za zaštitu životne.
Na raskrsnici Bulevara heroja sa Košara, Nikole Dobrovića i Omladinskih brigada, kod kule "Vest" na Novom Beogradu, u noći između subote i nedelje u 00.51 čas dogodila se teška saobraćajna nesreća u kojoj su poginule tri osobe, a dve su zadobile teške povrede, navode u Hitnoj pomoći.
U Srbiji će biti pretežno oblačno vreme, mestimično sa kišom i lokalnim pljuskovima i maksimalnom temperaturom do 17 stepeni, najavio je Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).
U Vranju postoji spomen-soba posvećena čuvenom učitelju Aleksandru Popoviću Krampusu. Sećanje na njega i posle više decenija čuvaju njegovi učenici. Ovaj učitelj iz bivše Jugoslavije odlikovao se inovativnošću u radu, velikom ljubavlju prema deci i didaktičkim sredstvima koja je pravio sam.
Koliko dugo traje borba da sistem prepozna roditelja-negovatelja kao osobu koja radi najteži posao na svetu? Šta roditelji očekuju od pregovora sa nadležnima iz Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja?
Centralna izborna komisija (CIK) objavila je konačne rezultate lokalnih izbora održanih 12. oktobra, za prvi krug glasanja, sa izuzetkom tri opštine - Prištine, Junika i Mamuše, piše Kosovo Online pozivajući se na Reporteri.
Potpredsednica Pokrajinske vlade Sandra Božić izjavila je za "Stav nedelje" da očekuje da se kao narod i nacija svi priberemo 1. novembra tokom odavanja počasti žrtvama pada nadstrešnice u Novom Sadu.
Kakvo nam je predznanje potrebno kada pođemo u šumu da beremo gljive? Koja vrsta je najotrovnija u Evropi, a koja omiljena na tanjiru? Odgovore na ova pitanja dali su nam iskusni poznavaoci na tradicionalnoj izložbi koja se već dve decenije održava u Kragujevcu.
Komentari (0)