Profesor Marković u emisiji GrađaNIN: Evropeizacija u Srbiji dostigla vrhunac između dva svetska rata
Profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu Slobodan Marković u emisiji GrađaNIN na Newsmax Balkans, objasnio je da je transfer evropske kulture počeo još nakon Prvog srpskog ustanka, a da je evropeizacija dosegla svoj vrhunac između dva svetska rata.
Profesor je govorio o knjizi "Srbija i Balkan, tri veka sa Evropom" - poslednjem delu petoknjižja o odnosima Srbije sa Evropom.
"Što se tiče ove knjige, pokušaj je bio da se da odgovor kako je tekao evropski kulturni transfer, drugim rečima, kako je tekla evropeizacija Srbije od vremena Dositeja Obradovića do današnjeg dana. To je veoma popularan koncept u evropskoj istoriografiji koji je počeo da se primenjuje prvo na nemačko-francuske odnose, a onda i šire", objasnio je profesor Marković.
Španski sud odredio je zatvor bez mogućnosti puštanja uz kauciju za trojicu muškaraca koji su optuženi za silovanje osmogodišnje devojčice, od kojih je jedan njen otac, prenose lokalni mediji.
Živimo katastrofalno bez struje. Kad nema struje, ne mogu da rade mašine, muzilice, frižider, zamrzivač. Hrana se otopila i pokvarila, priča Snežana Marić iz ivanjičkog sela Butkovo za Newsmax Balkans.
Prema njegovim rečima, taj koncept pokazuje kako su pojedine zemlje Evrope u tom procesu evropskog transfera ispratile prenos ideja, tehnologija, načina života i da se sve to na neki način uobličavalo u nešto što bismo danas mogli da nazovemo evropskim kulturnim prostorom.
Kako kaže, za Srbiju je taj proces evropskog kulturnog transfera krenuo 1830. godine kad je dobila autonomiju.
"Od prve prestonice, koja je tada bio Kragujevac se širila evropeizacija, uglavnom rekama, znači da je najviše uticaja imala na Šabac, Beograd i Smederevo. Od tada do danas kreće taj evropski kulturni transfer za Srbiju", rekao je sagovornik u emisiji GrađaNIN.
Srbija i Balkan su ovoj knjizi opisani kao deo Evrope, prvenstveno krenuvši od Krita.
"Ovde konkretno govorimo o moderni, o poslednjih 200 godina, srpska kultura je bila najbliža onome što bismo mogli nazvati evropski kulturni prostor između dva svetska rata, tada je evropeizacija dosegla vrhunac", objasnio je Marković.
Prema njegovim rečima, tada nije bilo nikakve sumnje da li je naša država deo Evrope ili ne.
"Nikada se, ipak, nismo potpuno udaljili. Paradoksalno je kad ste politički daleko od nekog evropskog momenta, a kulturno niste potpuno udaljeni", rekao je naš sagovornik.
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Sve što jedna žena, porodilja i trudnica treba da zna o dojenju
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Da li je Moskva uspela da preokrene američku strategiju u Ukrajini i spreči upotrebu Tomahavk raketa? Kako je Putin, uprkos sankcijama i medjunarodnim pritiscima, zadržao inicijativu na frontu, dok Vašington sve teže definiše sopstvenu ulogu u ovom ratu? Odgovore tražimo od diplomate Srećka Djukića. Sinteza sa Milovanom Jovanovićem
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA ( R )
„Prozori Balkana“ je emisija koja otvara pogled ka regionu – kroz ljude, događaje i priče koje oblikuju svakodnevicu Balkana. Donosi aktuelne teme, kulturne i društvene fenomene, kao i inspirativne sagovornike koji otkrivaju različita lica ovog prostora. Dinamična, informativna i emotivna, emisija povezuje zemlje i ljude Balkana kroz zajedničke vrednosti, izazove i strasti.
specijal
06:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Na Institut za zdravstvenu zaštitu dece i omladine Vojvodine dovezeno je sedmoro dece povređeno u u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila prethodne noći na auto-putu Novi Sad–Beograd posle naplatne rampe.
Jedan dečak je poginuo, sedmorica su povređena, kao i vozač kombija u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila prethodne noći na auto-putu Novi Sad – Beograd posle naplatne rampe.
Grupe studenata i građana koji su pešice krenuli na komomorativni skup 1. novembra povodom godišnjice tragedije na novosadskoj železničkoj stanici, nadomak su Novog Sada gde će im u petak biti priređen doček.
Potpukovnik Dejan Stević iz Uprave saobraćajne policije izjavio je da je završen uviđaj nakon nesreće na auto-putu Beograd - Novi Sad u kojoj je poginuo mladi džudista Partizana, da su prikupljeni svi dokazi sa lica mesta i da se predmet priprema da bude predat tužilaštvu.
Reprezentativni sindikati prosvetnih radnika traže hitan sastanak sa predstavnicima Vlade Srbije, a pred usvajanje budžeta za narednu godinu. Ako do toga ne dođe, povući ćemo poteze koji nisu popularni, kažu iz sindikata.
Evropska unija izgubila je strpljenje sa Srbijom zbog kašnjenja u sprovođenju sopstvenih reformi i neusklađivanja sa politikom EU prema Rusiji, te se njen evropski put našao u ozbiljnom zastoju, smatra Aleksandra Joksimović iz Centra za spoljnu politiku.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova su po nalogu Javnog tužilaštva za organizovani kriminal, uhapsili devet članova organizovane kriminalne grupe, osumnjičenih da su vršili neovlašćenu distribuciju cigareta.
U Kliničkom centru Srbije urađena je još jedna transplantacija srca i to mladom pacijentu koji ima 41 godinu. Direktor Klinike za kardiohirurgiju prof. dr Svetozar Putnik kaže da je do pre nekoliko dana delovalo da će se jedan mladi život ugasiti, a da sada ima šansu da potpuno normalno živi.
Šta je bulozna epidermoliza i kako je živeti sa njom? Zašto decu koja boluju od ove bolesti zovemo deca leptiri? Mogu li njihove majke da ih zagrle? Zašto kažemo da je njihova svakodnevica ispunjena je bolom, ali i neverovatnom hrabrošću?
Komentari (0)