RZS: Srbija će prema srednjem scenariju 2052. godine imati 5,2 miliona ljudi
Prema srednjem od ukupno 32 scenarija, broj stanovnika u Srbiji 2052. godine biće 5.224.762, što predstavlja pad od oko 1,5 miliona stanovnika u odnosu na 2022. godinu, saopštio je Republički zavod za statistiku (RZS) na osnovu rezultata projekcija stanovništva za period od 2022. do 2052. godine.
Iz RZS su naveli da se najmanji gubitak stanovništva očekuje u slučaju varijante visokog fertiliteta bez migracija, prema kojoj bi u 2052. godini bilo 5.542.956 stanovnika.
U slučaju konstantne varijante, koja podrazumeva demografske uslove zadržane kao na početku projekcionog perioda, broj stanovnika bi bio ispod pet miliona i iznosio 4.755.444.
Projekcije su urađene u 32 varijante i dobijene su kombinacijom različitih hipoteza o fertilitetu, mortalitetu i migracijama a prikazane su po starosti i polu, kako za ukupno stanovništvo države tako i po regionima, oblastima i opštinama i gradovima.
U prvih osam meseci 2024. godine u Srbiji je bilo 909 živorođenih beba manje nego u istom periodu prošle godine, kada nam je demografska slika već bila rekordno niska. A ako se nastavi ovim tempom broj stanovnika u Srbiji do 2050. godine biće manji za milion.
U prvih osam meseci 2024. godine u Srbiji je zabeležen pad broja živorođenih za 909, odnosno za 2,3 odsto, kao i porast broja umrlih za 786 (1,2 odsto), u odnosu na isti period prethodne godine, saopštio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Vuče li nas povratak ka početku i zatvara li se životni krug tek onda kada se vratimo onome odakle dolazimo? Šta podrazumeva potraga za identitetom i koliki uticaj ima nasleđe predaka? Ova pitanja otvaramo se gošćom emisije Tražim reč, književnicom Jasenkom Lalović, čiji romani gađaju u ljudsku slabost, ali i snagu. Bastadur pomiruje unutrašnje raspeće između materijalnog i duhovnog, S ove bande moje gore govori o prostoru u kojem se ne prašta ako si malo više svoj, jer si tada manje njihov - dok poslednji roman, Zera luče, donosi nadu - jer i kada je najtamnije, postoji u nama iskra svetlosti koja može da pokrene promenu.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Šta je danas književnost u vremenu brzine, ekrana i algoritama? Da li knjiga gubi bitku sa instant sadržajima? I gde su u svemu tome žene pisci, urednice, stvarateljke čiji glas oblikuje naš kulturni pejzaž? Autorka Danijela Šegan traži odgovore od književnice i urednice Književnih novina Gordane Vlajić.
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Tokom izvođenja radova na izgradnji kompleksa stanice "Novi Beograd", sa rekonstrukcijom mostovske konstrukcije u Ulici antifašističke borbe, doći će do promena u radu linija javnog prevoza i to od 15. januara do 8. marta, saopšteno je iz Sekretarijata za javni prevoz.
Erfan Soltani, dvadesetšestogodišnji Iranac i prodavac odeće čija porodica živi u blizini Teherana, uhapšen je 9. januara i, prema navodima organizacije za ljudska prava Hengav, suočio se sa mogućnošću neposrednog pogubljenja.
Srpska pravoslavna crkva i druge crkve koje poštuju julijanski kalendar, obeležavaju u ponoć početak nove 2026. godine, a širom Srbije organizuje se doček.
Pri Crvenom krstu Zaječar duže od 30 godina radi narodna kuhinja. Broj korisnika se iz godine u godinu povećava, osim u gradu, kuvani obroci dostavljaju se i najugroženijima u čak 37 zaječarskih sela.
Srpska lista (SL) pozvala je predstavnike vlasti u Prištini da odlože primenu propisa koji se odnose na korišćenje vozila sa ovlašćenjima i prijavu boravka lica, ističući da bi primena tih propisa značila ugrožavanje slobode kretanja srpskog naroda.
Građani čiji su kućni aparati ili bela tehnika oštećeni tokom snežnih padavina mogu da ostvare pravo na nadoknadu štete. Država je propisala proceduru za prijavu oštećenja u opštinama u kojima je proglašena vanredna situacija.
Policija u Subotici je uhapsila, u saradnji sa pripadnicima Regionalnog centra granične policije, državljane Avganistana Z. B. (25), A. A. (28) i K. H. (25) zbog sumnje da su nedozvoljeno prešli državnu granicu i vršili krijumčarenje ljudi.
Koje će biti teme razgovora sa evroparlamentarcima koji dolaze u Srbiju, pričamo sa Elvirom Kovač. Kako će reagovati svet nakon iranske najave prve javne egzekucija studenta koji je učestvovao u protestima?
Evropska komisija (EK) odlučila je, posle sedam meseci odlaganja, da Srbiji uplati prva sredstva iz Plana rasta u iznosu od 57 miliona evra, a koja se odnose na reforme sprovedene u drugoj polovini 2024. godine, saznaje Tanjug.
Prošle godine sindikati prosvetnih radnika pratili su rast zarada, ukazujući na zaostajanje plata u obrazovanju za republičkim prosekom. Ove godine je došlo do povećanja, ali kažu da njihov ključni zahtev, da početna plata u prosveti bude izjednačena sa prosekom, nije ispunjen.
Ministarstvo prosvete saopštilo je da Upravni sud nije svojom presudom osporio osnov za razrešenje Vere Dujaković sa mesta direktorke niške gimnazije "Stevan Sremac" i nije vratio na tu funkciju, već je predmet vraćen Ministarstvu na ponovno odlučivanje.
Komentari (0)