Na Vlasinskom jezeru postavljen splav za gnežđenje čigri
Kompanija Henkel Srbija, Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS) i Turistička organizacija opštine Surdulica kao upravljač Predela izuzetnih odlika "Vlasina", udruženim snagama su izgradili i postavili jedinstven splav za gnežđenje čigri na Vlasinskom jezeru.
Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije/Novica Stanković
Na ovom mestu će od proleća moći da se gnezde obične čigre, vrsta strogo zaštićene i ugrožene ptice.
U Srbiji se gnezdi 5 vrsta čigri, ptice koje na prvi pogled najviše liče na galebove, a splav koji je postavljen na Vlasinskom jezeru, namenjen je gnežđenju obične čigre (Sterna hirundo), beličaste ptice, račvastog repa, sa crvenim nogama i kljunom.
Obična čigra se najčešće može videti u letu iznad otvorenih vodenih površina gde se hrani sitnom ribom i zglavkarima.
Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije/Nikola Nedeljković
Ove hitre ptice se gnezde kolonijalno na rečnim i jezerskim ostrvcima i sprudovima. Zbog izgradnje obaloutvrda, korićenja i kanalisanja reka, prekomernog iskopavanja šljunka i čestih oscilacija vodostaja, obične čigre ostaju bez pogodnog mesta za gnežđenje. Njihova gnezdeća populacija u Srbiji procenjena je na svega 100 do 200 parova pa prema prema IUCN kriterijumima obična čigra ima status ranjive vrste (VU).
"Postavljanje splava za gnežđenje čigri bilo je izuzetno zahtevno, ali zahvaljujući podršci kompanije Henkel, lokalnog stanovništva, upravljača i rendžera PIO 'Vlasina', uspeli smo da u zahtevnim uslovima postavimo splav u blizini lokaliteta Blato. Splav je sada funkcionalan i predstavlja ključni korak ka očuvanju ove vrste. Nadamo se da ćemo već naredne godine, kada se čigre vrate sa svog zimovališta u jugoistočnoj Africi, imati priliku da posmatramo prve mladunce na ovom mestu", ističe Slobodan Marković, ornitolog DZPPS.
Širom Evrope, veštački splavovi, poput ovog na Vlasini, postali su nezamenjiva mesta koja čigrama omogućavaju gnežđenje i time doprinose očuvanju stabilnosti populacije. Splav na Vlasini je veličine 6x4 metara, prekriven je slojem šljunka koji imitira prirodne gnezdeće uslove, ograđen je kako bi se sprečili potencijalni napadi predatora. Uslovi na splavu su stabilni, neće biti poplavljen, male su šanse da grabljivice naiđu na njega ili da zaraste u travu, što sve povećava šanse za uspešno gnežđenje.
Tim Srbije osvojio je srebrnu medalju na svetskoj olimpijadi iz robotike First Global Challenge 2025 u Panami i postigao izvanredan uspeh u konkurenciji 181 države.
Avio-kompanija Er Srbija prevezla je četiri miliona putnika od početka 2025. godine, čime je postigla izuzetan rezultat, a oktobar je bio rekordni mesec u kome je kompanija prevezla 389.582 putnika i realizovala 4.117 letova.
Vođena idejom da male, ali konkretne akcije mogu doneti velike promene, kompanija Henkel, koja ima dugu tradiciju liderstva u održivosti, podržala je postavljanje prve platforme za gnežđenje čigri, čime kontinuirano doprinosi očuvanju biodiverziteta naše zemlje.
"U Henkelu verujemo da prave promene dolaze kroz konkretne akcije. U okviru naše Strategije održivosti i oblasti Regenerativna planeta, fokusiramo se na klimatske promene, cirkularnu ekonomiju i regeneraciju prirode. Zbog toga smo, u saradnji sa Društvom za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, podržali postavljanje prve platforme za gnežđenje čigri u Srbiji. Čigre su simbol čiste i zdrave prirode, jer tamo gde one žive voda je čista, a ekosistem je u ravnoteži. Ovim projektom želimo da doprinesemo očuvanju biodiverziteta i da podignemo svest o tome koliko su priroda i čista voda važni za sve nas", istakla je Aleksandra Radovanović, rukovodilac sektora za upravljanje kategorijama u kompaniji Henkel Srbija.
Čigre su tokom sezone gnežđenja izuzetno osetljive na prisustvo ljudi, te Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije apeluje na posetioce Vlasinskog jezera da ne prilaze splavu, ne zaustavljaju se čamcima i ne koriste dronove u njegovoj blizini. Svako približavanje, buka ili ulazak u zonu gnežđenja može uznemiriti ptice i dovesti do napuštanja jaja i mladunaca.
Ovo je jedan od prvih ovakvih poduhvata u Srbiji koji bi trebalo da inspiriše postavljanje još ovakvih i sličnih splavova širom zemlje što bi doprinelo dugoročnom održavanju i rastu populacije običnih čigri u Srbiji i regionu.
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
02:25
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
02:50
STAV REGIONA (R)
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Koliko mentalne i fizičke snage je potrebno da bi se oborio Ginisov rekord? Gde su granice ljudske izdržljivosti? Da li se disciplina i mentalna snaga u sportu vežba od najranijeg uzrasta? Za emisiju „Tražim reč govore, četvorostruki Ginisov rekorder Uroš Ašković, trener Stefan Markuljević i specijalista sportske medicine prof. dr Goran Vasić.
specijal
04:30
SINTEZA (R)
Šta se događa u Iranu nakon ubistva ajatolaha Ali Hamneija? Kakve bi geopolitičke posledice rat koji su pokrenule Sjedinjene Američke Države i Izrael mogao imati na čitav Bliski istok? Odgovore tražimo od nekadašnjeg ambasadora Srbije u Egiptu Radojka Bogojevića.
specijal
05:20
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Odžacima uhapsili su S. K. (70) iz ovog mesta, zbog sumnje da je nožem izbo dve žene, a jednu od njih polio benzinom.
Iran je pokrenuo novi talas raketnih napada na američku bazu Al Udeid u Kataru, kamp Arifdžan u Kuvajtu i Harir u Iraku. Četiri osobe povređene su nakon što su dva drona pala u blizini aerodroma u Dubaiju.
Neumoljivi iranski napadi na brodski saobraćaj i energetsku infrastrukturu podigli su cenu nafte iznad 100 dolara po barelu u četvrtak, dok američke i izraelske snaga gađaju Islamsku Republiku bez ikakvih znakova da će kraj rata doći.
Navršavaju se 23 godine od ubistva premijera Zorana Đinđića. Njegovi saradnici ubistvo lidera ocenjuju kao trajno izmeštanje Srbije sa reformskog koloseka. Tadašnji naslednik na čelu Vlade Zoran Živković priseća se za Newsmax Balkans prijateljstva, angažovanja i nasilnog okončanja života Đinđića.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, UKP, Službe za kriminalističko-obaveštajni rad, u saradnji sa Upravom granične policije, uhapsili su V. Ć. (36) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je opozicija favorit u pojedinim sredinama zapadne Srbije, Kuli i Boru pred lokalne izbore 29. marta, dodajući da postoji mogućnost da predsednički i parlamentarni budu razdvojeni.
Zoran Đinđić bio je doktor filozofije i vizionarski premijer koji je verovao u evropsku Srbiju. Potpredsednik u Đinđićevoj vladi Žarko Korać ističe da je u narod verovao više od nacionalista, dok ga nekadašnji šef kabineta Siniša Nikolić naziva "srpskim Če Gevarom".
Dvojici mladića A. M. (20 ) i M. R. (20) određeno je zadržavanje u trajanju od 48 sati zbog sumnje da su pod prinudom naterali N. N. (41) da uđe u njihov automobil i snimi video-zapis, sa tekstom koji su unapred pripremili, saopštilo je Prvo osnovno javno tužilaštvo u Beogradu.
Više od devet tona neprijavljene nafte otkriveno je u tankovima jednog broda tokom ulazne kontrole na graničnom prelazu Veliko Gradište, saopšteno je iz Uprave carina.
Komentari (0)