Neophodno unapređenje sistema "Pronađi me": "Oko 3.000 osoba bilo traženo tokom protekle godine"

Sistem za hitno obaveštavanje javnosti u slučajevima nestanka dece, "Pronađi me", nakon dve godine postojanja u Srbiji upotrebljen je do sada tri puta. Očekuje se njegovo poboljšanje, ali da bi buduće potrage za nestalim licima bile još efikasnije, potrebno ga je dodatno unaprediti.

Izvor: RTS

06.11.2025. 23:41

Neophodno unapređenje sistema "Pronađi me": "Oko 3.000 osoba bilo traženo tokom protekle godine"
Foto: Tanjug/Vladimir Šporčić

Srbija nema tzv. državni sistem obaveštavanja, a nedostaje joj i zvaničan javni registar nestalih lica.

Zvanično je počeo sa radom 25. oktobra 2023. godine, a prvi put je aktiviran pet meseci kasnije, kada je nestala dvogodišnja Danka Ilić, čiji slučaj do danas nije dobio epilog.

Igor Jurić, predsednik Centra za nestalu i zlostavljanu decu rekao je za RTS da je svima teška uspomena to što Danka Ilić još nije pronađena.

"Ali zato moram da kažem, da je on pokazao izuzetnu efikasnost i svoju važnost u druga dva puta kada je pokrenut. Dečak sa Novog Beograda je pronađen bukvalno nakon samog pokretanja, a devojčica iz Uba je pronađena upravo zahvaljujući angažmanu cele zajdenice i pokretanja sistema Pronađi me", istakao je on.

Uz doprinos istragama, pokretanje sistema uticalo je i na svest i informisanost građana o nestanku dece. Sistem do sada nije unapređivan, a početkom decembra očekuje se da predstavnici Viber i MUP potpišu sporazum.

"Taj sporazum će doprineti da se mnogo brže i mnogo lakše dođe do informacija o nestalom detetu. Moram da podsetim građane da gotovo 90 posto građana koji imaju mobilni aparat, imaju instaliranu aplikaciju Viber i ona će omogućiti da veći broj poruka u jednom trenutku dođe do građana, a i sama fotografija i druge informacije će u jednoj toj poruci biti, što zaista olakšava potragu i biće mnogo brže nego što je to bilo do sada", objasnio je Jurić.

Printscreen: Newsmax BalkansIgor Jurić

Sa ostalim društvenim mrežama nije moguće uspostaviti saradnju, jer nemaju zvanična predstavništva u Srbiji, dok bi najbolje rešenje bio i poseban državni takozvani brodkast sistem obaveštavanja, nezavistan od društvenih mreža.

Bez javnog registra nestalih lica

Srbiji nedostaje i javni registar nestalih lica, koji danas ima više od 80 odsto evropskih zemalja, a kome može da pristupi svako i koji uz fotografiju sadrži i osnovne podatke o nestaloj osobi.

Vladimir Paunović, Centar za nestalu i zlostavljanu decu istakao je da je protekle godine nestalo oko 1.200 odraslih i starih lica, a oko 1.700 dece.

"To je sveukupno oko 3.000 lica koja su se u nekom trenutku tražila. Bitno je da se i sami građani uključe u samu potragu za nestalim licima, a jedini način kako bi uopšte mogli i da znaju jeste postojanje jednog javnog registra nestalih lica, koji će se, nadamo se, u nekom trenutku i uvesti", napomenuo je on.

Posebno je značajno da postoji odvojen registar za maloletna lica.

"Razlozi nestanka maloletnih lica razlikuju se od nestanka odraslih. To znači da maloletnici koji nestanu, pobegnu, su u mnogo većem riziku da budu eksploatisani na različite načine", rekao je Paunović.

O registrima se za sada samo pregovara, dok se prvo unapređenje očekuje do kraja godine, kada će svi građani poruku od sistema "Pronađi me" dobijati i na Viber.

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)