Više od 100 ljudi u Srbiji dnevno sazna da ima rak, 20.000 godišnje umre: "Veća stopa smrtnosti kod nas nego u svetu"
Svaki dan u Srbiji više od stotinu ljudi sazna da ima rak. Svake godine gotovo 20.000 izgubi bitku sa ovom bolešću. Iako medicina napreduje, bolest se i dalje otkriva kasno, često tek kada su šanse za izlečenje male.
U rešavanju ovog ozbiljnog zdravstvenog izazova, napredak medicine ima presudnu ulogu.
Zato su se naši i svetski onkolozi okupili na 62. kancerološkoj nedelji, kako bi razmenili nova saznanja, iskustva i diskutovali o budućnosti lečenja raka.
Zaječar je i dalje bez formirane gradske vlasti. Političke i pravne nesuglasice i dalje traju, dok institucije funkcionišu otežano. Građani navode da se svakodnevno suočavaju sa posledicama zastoja u radu lokalne samouprave, ali da bi odluke suda trebalo da se poštuju.
Da li znate šta, gde i koga sve smete da snimate? Da li policajac ima pravo da vam zabrani slikanje i snimanje u školi, na protestu ili privatnom posedu? Granica između prava javnosti da zna i prava pojedinca na privatnost sve je tanja, a u praksi često nejasna.
Građani Srbije se sve češće suočavaju sa problemima kada kupuju proizvode preko platformi za onlajn prodaju kao što su Shein, Temu i AliExpress, istakao je u razgovoru za Newsmax Balkans Dejan Gavrilović iz udruženja za zaštitu potrošača "Efektiva".
Broj obolelih od karcinoma u Srbiji već godinama svrstava našu zemlju u vrh evropskih statistika po učestalosti i smrtnosti od karcinoma.
Prema poslednjim objavljenim podacima Instituta za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut", u Srbiji je tokom 2022. godine registrovano skoro 42.000 slučajeva malignih bolesti, a u istoj godini preminulo je 19.000 osoba od raka.
Printscreen: Newsmax BalkansIvan Marković
Profesor doktor Ivan Marković kaže da je smrtnost jako visoka.
Već se vidi trend smanjenja smrtnosti, posebno u slučajevima gde je ranije, bez savremenih imunoloških terapija, ishod bio neizvesniji. Ističe da je kvalitet lečenja koji je pružen onkološkim pacijentima u Srbiji znatno bolji u poslednjih nekoliko godina.
"Imunološke terapije su vezane pre svega za različite tipove karcinoma. Činjenica je da su sve dostupniji. Međutim trend u svetu je da kvartalno izlaze novi dokazano efikasni lekovi koje želimo da Srbija, preko Fonda omogući da uđu na pozitvnu listu. Kvalitet lečenja koji pružamo pacijentima na onkologiji je značajno bolji. Kvalitet u vidu boljeg ishoda, odnosno produženja, kao i kvaliteta života", naveo je Marković.
"Ginekološki maligniteti najčešći kod žena"
U Srbiji je stopa obolevanja približno 610 slučajeva na 100.000 stanovnika.
Žene najviše obolevaju od karcinoma dojke, grlića materice i endometrijuma, odnosno ginekoloških maligniteta, dok su kod muškaraca to karcinom pluća i kolorektalni karcinomi.
Printscreen: Newsmax BalkansNada Santrač
Doktorka Nada Santrač smatra da se razlika u odnosu na nas i svet između ostalog ogleda i u skriningu.
"Kod nas je veća stopa smrtnosti u odnosu na svet. Razlika se najpre odgleda u skriningu. Radi se na implementaciji skrininga u kliničku praksu, na čemu i radi cela naša struka sa onima koji donose odluke. Sama činjenica da postoji skrining za dojku ukazuje da će se statistika popraviti u periodu koji predstoji pred nama. Odnosno da će otkrivanje bolesti biti u ranijoj fazi, a da će smrtnost samim tim biti manja. Troškovi lečenja će takođe biti manji", navela je Santrač.
Veštačka inteligencija kao pomoć
Veštačka inteligencija brzo menja svet oko nas i njen uticaj se već sada vidi u svetu medicine, a očekuje se da će njen uticaj doneti revolucionarne promene u budućnosti.
Profesor Marković se nada da će napredne tehnologije doprineti makar u domenu dijagnostike.
"Nadamo se da će veštačka inteligencija makar u domenu dijagnostike moći da pomognu radiolozima", izjavio je Marković.
Karcinom nije samo medicinska dijagnoza, već i ljudska priča.
Iza svake dijagnoze stoji čovek, porodica i borba. Prevencija i redovni pregled su norma, jer otkriti bolest na vreme nije poraz već šansa.
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Kako otpad koji bacamo danas priroda pamti zauvek? Da li znamo šta je reciklaža i koliko je zaista primenjujemo? Kako deca mogu biti pokretači ekološke svesti? Za emisiju „Tražim reč“ govore osnivač ekološke Ambasade Nikola Bulj, organizator Second hand baazara u Beogradu Jelena Vlajković i ploger Milos Stanojević.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Zašto je džez filozofija u zvuku? Zašto je džez improvizacija čin koji pretpostavlja slobodu? Zbog čega je džez u Jugoslaviji imao posebno značenje? Da li je džez rušio tradiciju? O tome kako je džez u Jugoslaviji bio trag jedne krhke sinteze i dokaz da sloboda ne mora biti agitacija, već umetnost, odgovore tražimo od Jovana Maljokovića, jednog od najplodnijih džez autora u Srbiji.
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Policija u Vrbasu uhapsila je tridesetšestogodišnjeg muškarca D. Č. iz tog mesta koji je osumnjičen da je počinio tešku krađu u vrednosti oko 800.000 dinara.
Avio-kompanija Er Srbija odlučila je da u susret novogodišnjim praznicima obraduje svoje putnike i pruži im posebnu priliku da po promotivnim cenama kupe avio-karte za letove između Beograda i brojnih atraktivnih destinacija širom Evrope i regiona, saopštio je nacionalni avio-prevoznik.
U Austriji je uhapšen poslastičar (42) iz Postojine, koji je prodavao žele bombone i čokolade sa THC (glavni sastojak marihuane), a koje su u nekim slučajevima izazvale trovanje.
U Srbiji i dalje nema rešenja za pitanje surogat roditeljstva, a o toj temi retko se i govori. Oblast je trebalo da reguliše Građanski zakonik, koji bi omogućio sklapanje ugovora o rađanju za drugog, uz detaljnu regulaciju. Međutim, Vlada je 2019. godine raspustila komisiju za njegovu izradu.
Studenti u blokadi objavili su oko 90 lokacija na kojima će 28. decembra biti postavljeni štandovi na kojima će prikupljati potpise za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.
Predsednik Skupštine Grada Beograda Nikola Nikodijević izjavio je da neće doći do privatizacije Apotekarske ustanove Beograd, već da je potreban partner kako bi se našlo održivo rešenje.
Na poslednjoj Tejst Atlas listi, srpska kuhinja zauzela je 12. mesto na svetu! Koliko mi zapravo poznajemo sopstvenu gastronomsku vrednost i da li je dovoljno cenimo? Koja jela su najviše doprinela ovom plasmanu?
Odbor za kulturu i informisanje utvrdio je listu kandidata za člana Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) koga su predložili nacionalni saveti nacionalnih manjina. Odbor je utvrdio da su kandidati Ištvan Bodžoni i Sreten Jovanović.
Od naredne godine trebalo bi da počne puna realizacija Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu, pošto je primena dela podzakonskih akata odložena za početak 2026. godine. Usklađivanje bi donelo novitete, bolju edukaciju zaposlenih o merama bezbednosti, ali i pooštrene kazne.
Policija u Pirotu uhapsila je A. S. (24) iz Novog Sada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi.
Komentari (0)