Zagađen vazduh u Srbiji uzrok 81 prevremene smrti na 100.000 stanovnika
Nedavno je objavljen godišnji izveštaj Instituta za zdravstvene efekte i Instituta za zdravstvenu metriku o globalnom stanju vazduha, koji se smatra najkvalitetnijim izvorom podataka o kvalitetu vazduha i o njegovom uticaju na zdravlje.
Izvor: RTS
12.11.2025. 23:31
Foto: Envato
Šta pokazuju najnoviji podaci za Dnevnik RTS je govorila dr Elizabet Paunović.
Više od trećine svetske populacije, odnosno 36 odsto svetske populacije izloženo je prekomernim nivoima zagađujućih čestica PM 2,5.
Zaječar je i dalje bez formirane gradske vlasti. Političke i pravne nesuglasice i dalje traju, dok institucije funkcionišu otežano. Građani navode da se svakodnevno suočavaju sa posledicama zastoja u radu lokalne samouprave, ali da bi odluke suda trebalo da se poštuju.
Da li znate šta, gde i koga sve smete da snimate? Da li policajac ima pravo da vam zabrani slikanje i snimanje u školi, na protestu ili privatnom posedu? Granica između prava javnosti da zna i prava pojedinca na privatnost sve je tanja, a u praksi često nejasna.
"Ono što je novo u izveštaju jeste da je procenjena ukupna prevremena smrtnost koja se pripisuje izloženosti zagađenom vazduhu, sada je procenjeno na nekih 7,9 miliona ljudi godišnje, što je visoka cifra i ona se održava godinama, nažalost, u ovim izveštajima", navela je doktorka za RTS.
Ono što je novo je, dodala je, veliki broj publikovane naučne literature koji je omogućio da se proceni i rizik od nastajanja Alchajmerove bolesti usled izloženosti zagađenom vazduhu.
"Nekih 600.000 ljudi u svetu godišnje premine upravo usled Alchajmerove demencije, ali prouzrokovane zagađenim vazduhom. To je prilično visok broj. Procenjuje se da je svaka četvrta prevremena smrt od Alchajmerove bolesti prouzrokovana zagađenim vazduhom. U Srbiji u apsolutnim ciframa to iznosi na 100.000 stanovnika, od 81 prevremeno preminule osobe od zagađenog vazduha, osam do 11 se pripisuje i dijagnozi Alchajmerove bolesti uzrokovane zagađenim vazduhom. To jedan od novih podataka koji zabrinjava i koji ukazuje na rešenja koja treba sprovoditi jer imamo sve veći broj starije populacije koji imaju Alchajmerovu demenciju", istakla je dr Paunović.
Zagađenost dovodi do bolesti srca i krvnih sudova
Doktorka je napomenula da je u javnosti manje poznato da zagađen vazduh dovodi do bolesti srca i krvnih sudova, usled ulaska najopasnijih čestica od 2,5 mikrona u prečniku koje se putem krvotoka raspoređuju i talože i u krvnim sudovima i u svim organima, pa je u Srbiji nekih 19 odsto smrti od ishemijske bolesti srca prouzrokovano zagađenim vazduhom, a oko 18 procenata moždanim udarom, narodski rečeno šlogom.
"Pored toga, tu je hronična opstruktivna bolest pluća sa 16 odsto. A ono što posebno zabrinjava je neonatalna smrtnost, znači smrtnost odojčadi u prvom mesecu života koja je procenjena na 14 odsto od svih neonatalnih smrti, prouzrokovana je zagađenim vazduhom. Druga činjenica se takođe odnosi na decu, koja su posebno osetljiv deo populacije, da je to i u svetu drugi faktor rizika zagađen vazduh i infekcije donjih respiratornih puteva, drugi faktor rizika smrtnosti dece do pet godina. Kod dece to drugačije deluje zagađen vazduh, manja im je telesna težina, brže dišu, aktivnija su, imaju nezrela tkiva i to je sve razlog njihove ranjivosti", ukazala je ona.
Foto: Tanjug/AP/Manish Swarup
Istakla je i da je zagađen vazduh u Srbiji uzrok 81 prevremene smrti na 100.000 stanovnika.
"Ako uporedimo sa svetskim prosekom, svetski prosek je 56 smrti na 100.000 stanovnika, ako uporedimo na primer, sa Nemačkom, tamo je 17,1. Definitivno, iako je blaga tendencija pada, i dalje su to vrlo negativne posledice zagađenog vazduha u Srbiji", zaključila je ona.
Podaci zvanične državne monitoring agencije za zaštitu životne sredine Srbije već godinama pokazuju da je vazduh jako zagađen u svim većim gradovima, ako posmatram na godišnjem nivou.
Vlada Srbije je pre tri godine donela Program zaštite vazduha do 2030. godine. Ako bi se primenile mere smanjenja zagađenja vazduha, predviđene u tom dokumentu, smrtnost od zagađenog vazduha smanjila bi se za 40 odsto.
Potrešena ratovima u Ukrajini i na Bliskom istoku, Evropska unija se nalazi u kritičnom periodu svog razvoja i postojanja. Ostali veliki igrači na međunarodnoj sceni vuku ofranzivne poteze, dok se EU zbog unutrašnjih slabosti drži defanzivnog načina delovanja. Kako se ovaj u osnovi mirovni projekat može prestruktuirati u uslovima velikih kriza? Da li je proširenje sa novim članicama mogućnost za progres ili dopunski balast na leđima stare dame? Šta može uraditi Zapadni Balkan da bi ubedio Brisel u neophodnost brze integracije? Zašto je, najverovatnije, propala ideja ograničenog ulaska u EU? Na ova i mnoga druga pitanja u novoj Perspektivi svoj odgovor daje Ana Krstinovska, bivši makedonski državni sekretar za evropska pitanja, direktorica NVO ESTIMA.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ
Da li kriza na Bliskom istoku menja planove turista za ovo leto? Koje rute i turističke destinacije su najbezbednije? Kako se nositi sa otkazivanjem letova i neočekivanim problemima na putovanju? Za emisiju „Tražim reč“ govore, direktor Nacionalne asocijacije turističkih agencija Srbije Aleksandar Seničić, predsednik Upravnog odbora Asocijacija turističke industrije Srbije Mirko Bauk i Tamara Ristić, turistkinja koja je nedavno boravila na Filipinima.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Pripadnici MUP u Nišu, po nalogu Višeg javnog tužilaštva, uhapsili su D. R. (39) iz okoline Svrljiga zbog neovlašćene proizvodnje i prometa droge, i N. Đ. (39) iz Niša, osumnjičenog za neovlašćeno držanje opojnih droga.
Policija u Boljevcu uhapsila je M. Đ. (21) iz Boljevca i M. T. (23) iz okoline ovog mesta, zbog sumnje da su 14. marta, nakon kraće rasprave ispred jednog ugostiteljskog objekta u Boljevcu, zadali više udaraca dvadesetšestogodišnjem meštaninu.
Kriza na Bliskom istoku ulazi u novu, potencijalno opasniju fazu. Nakon što je Iran blokirao jednu od najvažnijih pomorskih ruta za transport nafte na svetu, američki predsednik Donald Tramp pozvao je više država da pošalju ratne brodove kako bi se obezbedio slobodan prolaz kroz Ormuski moreuz.
Zašto je sukob Srba i Albanaca oduvek deo šireg geopolitičkog okvira? Zbog čega se od Srednjeg veka do danas suštinski ništa nije promenilo u odnosu Albanaca prema Srbima i njihovoj državi?
Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković izjavio je, povodom 22. godišnjice "Martovskog pogroma" na Kosovu i Metohiji, da stradanje kakvom su bili izloženi Srbi na KiM 2004. godine ne treba i ne sme da se dogodi nijednom narodu ili društvenoj grupi.
Zbog izvođenja hitnih radova na kanalizacionoj mreži u ulici Ruzveltova, od 17. do 21. marta doći će do promena u radu linija javnog prevoza, odnosno privremenog ukidanja tramvajske linije broj 8 i promene u radu tramvajske linije broj 12.
Da li kriza na Bliskom istoku menja planove turista za ovo leto? Koje rute i turističke destinacije su najbezbednije? Kako se nositi sa otkazivanjem letova i neočekivanim problemima na putovanju?
U Srbiji se za novčanu socijalnu pomoć izdvaja 0,2 odsto BDP. Ovaj podatak se odnosi na najuži krug pomoći - socijalno najugroženije građane, dok su ukupna davanja za sve oblike socijalne pomoći, uključujući dečije dodatke, nešto viša, ali i dalje ispod međunarodnih standarda.
Navršava se 45 godina od požara u Pećkoj patrijaršiji, kada je u noći između 15. i 16. marta 1981. godine zapaljen stari manastirski konak i uništen deo vredne arhive, rukopisa i crkvenih predmeta.
Komentari (0)