Eparhija raško-prizrenska osudila poziv albanskog advokata na rušenje Hrama Hrista Spasa u Prištini
Eparhija raško-prizrenska izrazila je najdublju zabrinutost i snažno osudila najnoviju izjavu albanskog advokata Toma Gašija, koji je otvoreno pozvao na rušenje Hrama Hrista Spasa u Prištini i istakla da je ta izjava direktan poziv na uništavanje verskog objekta i težak oblik govora mržnje.
Foto: Srpska pravoslavna crkva/Eparhija raško-prizrenska
Eparhija je, reagujući na objavu Gašija na Fejsbuku u kojoj je naveo da Hram Hrista Spasa u Prištini "mora biti srušen", da se nalazi "na tuđem zemljištu" i da je navodno podignut u vreme "okupacije", istakla da ta objava predstavlja školski primer isključive retorike i da takav govor šalje poruku da, po toj logici, u Prištini zapravo nema mesta za vidljivi simbol postojanja srpske pravoslavne zajednice.
Eparhija raško-prizrenska naglašava u saopštenju da Hram Hrista Spasa u Prištini, kao uredno upisano vlasništvo i osvećeno bogoslužbeno mesto Srpske pravoslavne crkve, mora biti zaštićen od svakog pokušaja rušenja ili oduzimanja, te da verske slobode njenog sveštenstva i vernog naroda, kao i očuvanje celokupnog srpskog pravoslavnog nasleđa na KiM, moraju biti nedvosmisleno i delotvorno garantovani u pravu i praksi.
Dok deo opozicije insistira da su vanredni izbori jedini izlaz iz političke krize, vlast poručuje da je ključ u regularnosti procesa i stabilnosti sistema. Sagovornici Newsmax Balkans su saglasni da društvo traži dogovor za izlazak iz krize, ali ne i o tome kako do njega stići.
U Srbiji ne postoji zvaničan registar gluvih osoba, ali se procenjuje da ih ima oko 13.000. Teško dolaze do posla, a u komunikaciji imaju problem jer je broj tumača srpskog znakovnog jezika višestruko manji od potrebnog.
Odron na saobraćajnici u kompleksu kragujevačkog Centra izvrsnosti i dalje je aktivan, a zemljište klizi. Do obrušavanje došlo je u petak, a sutradan je grad izdao saopštenje u kojem piše da je investitoru uručeno rešenje i da je započeta hitna sanacija terena nakon urušavanja.
Eparhija je uputila snažan apel institucijama u Prištini, profesionalnim advokatskim udruženjima, organizacijama civilnog društva i međunarodnoj zajednici da se nedvosmisleno i odgovorno oglase povodom ovog najnovijeg vida govora mržnje.
"Ćutanje pred ovakvim izjavama bilo bi shvaćeno kao prećutno odobravanje i dodatno bi ugrozilo ne samo Hram Hrista Spasa već i sam princip da sve verske zajednice na Kosovu i Metohiji imaju pravo na jednaku zaštitu, poštovanje i bezbednost", naglašava se u saopštenju.
Postoje sudske odluke koje prepoznaju SPC kao zakonitog korisnika ovog prostora
Eparhija navodi da je i ranije isticala da su Hram Hrista Spasa i zemljište na kome se nalazi uredno upisani kao vlasništvo SPC u katastarskim i zemljišnim knjigama na Kosovu i Metohiji i naglašava da ne postoji nijedna pravosnažna sudska odluka kojom bi se poništila imovinska prava Crkve, niti odluka koja bi hram proglasila nelegalnom građevinom.
"Naprotiv, postoje sudske odluke koje prepoznaju SPC kao zakonitog korisnika ovog prostora do okončanja svih postupaka. U tom svetlu, tvrdnja da se hram nalazi 'na tuđem zemljištu' nije samo neistinita već i opasna, jer služi moralnom opravdavanju poziva na rušenje i time legitimiše ideju da se jednoj verskoj zajednici može uskratiti pravo na bogosluženje putem fizičkog uništenja njene svetinje", naglašava se u saopštenju.
Dodaje se da poziv Gašija na rušenje hrama nije izolovan slučaj i izuzetak, već izraz atmosfere etničke netrepeljivosti koja postoji u delu kosovske javnosti i mnogim medijima.
Negira se legitimnost prisustva SPC u centru Prištine
Eparhija ukazuje da su prethodnih godina pojedine javne ličnosti, uključujući i pojedine istoričare i komentatore, javno zagovarale rušenje Hrama Hrista Spasa ili njegovu "prenamenu", predstavljajući ga kao navodno "nasilni" ili "nelegitimni" objekat i osporavajući mu svojstvo bogoslužbenog prostora.
"Ovi ponovljeni javni pozivi bili su praćeni i ohrabrivani konkretnim napadima, skrnavljenjima i institucionalnim opstrukcijama. Najnovija izjava gospodina Gašija stoga predstavlja dalju radikalizaciju dugotrajnog narativa kojim se negira legitimnost prisustva SPC u samom centru Prištine", ukazuje se u saopštenju.
Foto: Envato
Dodaje se da ovakav obrazac javnog govora u potpunosti potvrđuje nalaze najnovijeg izveštaja o praćenju govora mržnje u medijskom prostoru na Kosovu i Metohiji za period april-jun 2025. godine, koji je izradilo Udruženje novinara Kosova uz podršku UN.
Eparhija naglašava da se u osetljivom postkonfliktnom kontekstu Kosova i Metohije, gde je od 1999. godine uništeno ili oštećeno više od 150 srpskih pravoslavnih crkava i manastira i gde su desetine hiljada Srba proterane iz svojih domova, ovakvi pozivi ne mogu posmatrati kao bezazlena retorika i ignorisati, već da oni direktno doprinose klimi u kojoj su novi napadi na verske objekte sve izvesniji i sve lakše "opravdani".
"Sa stanovišta međunarodnih standarda ljudskih prava, ovakve izjave su u otvorenoj suprotnosti sa osnovnim garancijama slobode veroispovesti, zaštite kulturne baštine i načela nediskriminacije", ukazuje se u saopštenju.
Jaz između normativnih obaveza i prakse dubok
Eparhija dodaje da Evropska konvencija o ljudskim pravima, Okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih manjina i instrumenti UNESKO o očuvanju kulturnog nasleđa obavezuju političke vlasti da štite verske objekte i da ne tolerišu bilo kakvo podsticanje koje može dovesti do njihovog uništenja, a da je i pravni i institucionalni okvir na KiM formalno uspostavljen sa ciljem sprečavanja govora mržnje i zaštite ljudskih prava.
"Ipak, ponovljeni javni pozivi na rušenje Hrama Hrista Spasa, sada izrečeni i od strane jednog javno angažovanog pravnika, pokazuju koliko je jaz između normativnih obaveza i stvarne prakse i dalje dubok", navedeno je u saopštenju.
Jedan od najčešće napadanih verskih objekata u Evropi
Hram Hrista Spasa u centru Prištine je saborni hram SPC, čija je izgradnja počela devedesetih godina prošlog veka i prekinuta oružanim sukobom 1999. godine.
Od tada je ova svetinja postala jedan od najčešće napadanih verskih objekata u Evropi.
Neposredno nakon sukoba pokušano je njeno rušenje eksplozivom, što, srećom, nije uspelo, a potom je hram u više navrata paljen, skrnavljen, ispisivan grafitima i zloupotrebljavan kao javni toalet ili mesto za snimanje neprimerenih muzičkih spotova.
Bogosluženja su više puta bila zabranjivana ili opstruisana od strane vlasti u Prištini, a sveštenstvo je u brojnim prilikama sprečavano da slobodno služi svetu liturgiju, čak i na velike praznike.
U Prištini je pre sukoba na KiM živelo oko 40.000 Srba, a danas ih ima samo nekoliko.
Zašto je džez filozofija u zvuku? Zašto je džez improvizacija čin koji pretpostavlja slobodu? Zbog čega je džez u Jugoslaviji imao posebno značenje? Da li je džez rušio tradiciju? O tome kako je džez u Jugoslaviji bio trag jedne krhke sinteze i dokaz da sloboda ne mora biti agitacija, već umetnost, odgovore tražimo od Jovana Maljokovića, jednog od najplodnijih džez autora u Srbiji.
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
07:00
OTVORI OČI
Srbija dobila novi sporazum o produženju snabdevanja gasom do 31. marta 2026. godine. Da li smo na korak od rešenja situacije sa NIS-om? Kako će odabir novih članova Visokog saveta tužilaštva uticati na srpsko pravosuđe? O ovome razgovaramo sa Aleksandrom Cvejićem I Dejanom Šulkićem Ko se i zbog čega buni protiv inicijative Zaštitnika građana da se zabrani upotreba mobilnih telefona u školama?
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Brisel je obećao da će sankcije slomiti Rusiju, ali umesto toga, one su slomile Evropu. Cene energije su eksplodirale, konkurentnost je propala, a Evropa zaostaje- i to je cena loših odluka. Potrebni su pregovori, a ne eskalacija", ovo je samo jedna u nizu od kritika mađarskog premijera Viktora Orbana posle održanog Samita u Briselu. Koga zapravo u praksi lome ekonomske mere EU- Rusiju ili samu EU? Da li Mađarska deluje kao „remetilački faktor“ ili kao glas dela članica koje traže suverenistički, manje centralizovan model EU? Gosti Stava dana su politikolozi Emil Zoronjić i Ivan Miletić.
Policija u Vrbasu uhapsila je tridesetšestogodišnjeg muškarca D. Č. iz tog mesta koji je osumnjičen da je počinio tešku krađu u vrednosti oko 800.000 dinara.
Avio-kompanija Er Srbija odlučila je da u susret novogodišnjim praznicima obraduje svoje putnike i pruži im posebnu priliku da po promotivnim cenama kupe avio-karte za letove između Beograda i brojnih atraktivnih destinacija širom Evrope i regiona, saopštio je nacionalni avio-prevoznik.
U Austriji je uhapšen poslastičar (42) iz Postojine, koji je prodavao žele bombone i čokolade sa THC (glavni sastojak marihuane), a koje su u nekim slučajevima izazvale trovanje.
U Srbiji i dalje nema rešenja za pitanje surogat roditeljstva, a o toj temi retko se i govori. Oblast je trebalo da reguliše Građanski zakonik, koji bi omogućio sklapanje ugovora o rađanju za drugog, uz detaljnu regulaciju. Međutim, Vlada je 2019. godine raspustila komisiju za njegovu izradu.
Studenti u blokadi objavili su oko 90 lokacija na kojima će 28. decembra biti postavljeni štandovi na kojima će prikupljati potpise za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.
Predsednik Skupštine Grada Beograda Nikola Nikodijević izjavio je da neće doći do privatizacije Apotekarske ustanove Beograd, već da je potreban partner kako bi se našlo održivo rešenje.
Na poslednjoj Tejst Atlas listi, srpska kuhinja zauzela je 12. mesto na svetu! Koliko mi zapravo poznajemo sopstvenu gastronomsku vrednost i da li je dovoljno cenimo? Koja jela su najviše doprinela ovom plasmanu?
Odbor za kulturu i informisanje utvrdio je listu kandidata za člana Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) koga su predložili nacionalni saveti nacionalnih manjina. Odbor je utvrdio da su kandidati Ištvan Bodžoni i Sreten Jovanović.
Od naredne godine trebalo bi da počne puna realizacija Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu, pošto je primena dela podzakonskih akata odložena za početak 2026. godine. Usklađivanje bi donelo novitete, bolju edukaciju zaposlenih o merama bezbednosti, ali i pooštrene kazne.
Policija u Pirotu uhapsila je A. S. (24) iz Novog Sada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi.
Komentari (0)