Eparhija raško-prizrenska osudila poziv albanskog advokata na rušenje Hrama Hrista Spasa u Prištini
Eparhija raško-prizrenska izrazila je najdublju zabrinutost i snažno osudila najnoviju izjavu albanskog advokata Toma Gašija, koji je otvoreno pozvao na rušenje Hrama Hrista Spasa u Prištini i istakla da je ta izjava direktan poziv na uništavanje verskog objekta i težak oblik govora mržnje.
Foto: Srpska pravoslavna crkva/Eparhija raško-prizrenska
Eparhija je, reagujući na objavu Gašija na Fejsbuku u kojoj je naveo da Hram Hrista Spasa u Prištini "mora biti srušen", da se nalazi "na tuđem zemljištu" i da je navodno podignut u vreme "okupacije", istakla da ta objava predstavlja školski primer isključive retorike i da takav govor šalje poruku da, po toj logici, u Prištini zapravo nema mesta za vidljivi simbol postojanja srpske pravoslavne zajednice.
Eparhija raško-prizrenska naglašava u saopštenju da Hram Hrista Spasa u Prištini, kao uredno upisano vlasništvo i osvećeno bogoslužbeno mesto Srpske pravoslavne crkve, mora biti zaštićen od svakog pokušaja rušenja ili oduzimanja, te da verske slobode njenog sveštenstva i vernog naroda, kao i očuvanje celokupnog srpskog pravoslavnog nasleđa na KiM, moraju biti nedvosmisleno i delotvorno garantovani u pravu i praksi.
Dok deo opozicije insistira da su vanredni izbori jedini izlaz iz političke krize, vlast poručuje da je ključ u regularnosti procesa i stabilnosti sistema. Sagovornici Newsmax Balkans su saglasni da društvo traži dogovor za izlazak iz krize, ali ne i o tome kako do njega stići.
U Srbiji ne postoji zvaničan registar gluvih osoba, ali se procenjuje da ih ima oko 13.000. Teško dolaze do posla, a u komunikaciji imaju problem jer je broj tumača srpskog znakovnog jezika višestruko manji od potrebnog.
Odron na saobraćajnici u kompleksu kragujevačkog Centra izvrsnosti i dalje je aktivan, a zemljište klizi. Do obrušavanje došlo je u petak, a sutradan je grad izdao saopštenje u kojem piše da je investitoru uručeno rešenje i da je započeta hitna sanacija terena nakon urušavanja.
Eparhija je uputila snažan apel institucijama u Prištini, profesionalnim advokatskim udruženjima, organizacijama civilnog društva i međunarodnoj zajednici da se nedvosmisleno i odgovorno oglase povodom ovog najnovijeg vida govora mržnje.
"Ćutanje pred ovakvim izjavama bilo bi shvaćeno kao prećutno odobravanje i dodatno bi ugrozilo ne samo Hram Hrista Spasa već i sam princip da sve verske zajednice na Kosovu i Metohiji imaju pravo na jednaku zaštitu, poštovanje i bezbednost", naglašava se u saopštenju.
Postoje sudske odluke koje prepoznaju SPC kao zakonitog korisnika ovog prostora
Eparhija navodi da je i ranije isticala da su Hram Hrista Spasa i zemljište na kome se nalazi uredno upisani kao vlasništvo SPC u katastarskim i zemljišnim knjigama na Kosovu i Metohiji i naglašava da ne postoji nijedna pravosnažna sudska odluka kojom bi se poništila imovinska prava Crkve, niti odluka koja bi hram proglasila nelegalnom građevinom.
"Naprotiv, postoje sudske odluke koje prepoznaju SPC kao zakonitog korisnika ovog prostora do okončanja svih postupaka. U tom svetlu, tvrdnja da se hram nalazi 'na tuđem zemljištu' nije samo neistinita već i opasna, jer služi moralnom opravdavanju poziva na rušenje i time legitimiše ideju da se jednoj verskoj zajednici može uskratiti pravo na bogosluženje putem fizičkog uništenja njene svetinje", naglašava se u saopštenju.
Dodaje se da poziv Gašija na rušenje hrama nije izolovan slučaj i izuzetak, već izraz atmosfere etničke netrepeljivosti koja postoji u delu kosovske javnosti i mnogim medijima.
Negira se legitimnost prisustva SPC u centru Prištine
Eparhija ukazuje da su prethodnih godina pojedine javne ličnosti, uključujući i pojedine istoričare i komentatore, javno zagovarale rušenje Hrama Hrista Spasa ili njegovu "prenamenu", predstavljajući ga kao navodno "nasilni" ili "nelegitimni" objekat i osporavajući mu svojstvo bogoslužbenog prostora.
"Ovi ponovljeni javni pozivi bili su praćeni i ohrabrivani konkretnim napadima, skrnavljenjima i institucionalnim opstrukcijama. Najnovija izjava gospodina Gašija stoga predstavlja dalju radikalizaciju dugotrajnog narativa kojim se negira legitimnost prisustva SPC u samom centru Prištine", ukazuje se u saopštenju.
Foto: Envato
Dodaje se da ovakav obrazac javnog govora u potpunosti potvrđuje nalaze najnovijeg izveštaja o praćenju govora mržnje u medijskom prostoru na Kosovu i Metohiji za period april-jun 2025. godine, koji je izradilo Udruženje novinara Kosova uz podršku UN.
Eparhija naglašava da se u osetljivom postkonfliktnom kontekstu Kosova i Metohije, gde je od 1999. godine uništeno ili oštećeno više od 150 srpskih pravoslavnih crkava i manastira i gde su desetine hiljada Srba proterane iz svojih domova, ovakvi pozivi ne mogu posmatrati kao bezazlena retorika i ignorisati, već da oni direktno doprinose klimi u kojoj su novi napadi na verske objekte sve izvesniji i sve lakše "opravdani".
"Sa stanovišta međunarodnih standarda ljudskih prava, ovakve izjave su u otvorenoj suprotnosti sa osnovnim garancijama slobode veroispovesti, zaštite kulturne baštine i načela nediskriminacije", ukazuje se u saopštenju.
Jaz između normativnih obaveza i prakse dubok
Eparhija dodaje da Evropska konvencija o ljudskim pravima, Okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih manjina i instrumenti UNESKO o očuvanju kulturnog nasleđa obavezuju političke vlasti da štite verske objekte i da ne tolerišu bilo kakvo podsticanje koje može dovesti do njihovog uništenja, a da je i pravni i institucionalni okvir na KiM formalno uspostavljen sa ciljem sprečavanja govora mržnje i zaštite ljudskih prava.
"Ipak, ponovljeni javni pozivi na rušenje Hrama Hrista Spasa, sada izrečeni i od strane jednog javno angažovanog pravnika, pokazuju koliko je jaz između normativnih obaveza i stvarne prakse i dalje dubok", navedeno je u saopštenju.
Jedan od najčešće napadanih verskih objekata u Evropi
Hram Hrista Spasa u centru Prištine je saborni hram SPC, čija je izgradnja počela devedesetih godina prošlog veka i prekinuta oružanim sukobom 1999. godine.
Od tada je ova svetinja postala jedan od najčešće napadanih verskih objekata u Evropi.
Neposredno nakon sukoba pokušano je njeno rušenje eksplozivom, što, srećom, nije uspelo, a potom je hram u više navrata paljen, skrnavljen, ispisivan grafitima i zloupotrebljavan kao javni toalet ili mesto za snimanje neprimerenih muzičkih spotova.
Bogosluženja su više puta bila zabranjivana ili opstruisana od strane vlasti u Prištini, a sveštenstvo je u brojnim prilikama sprečavano da slobodno služi svetu liturgiju, čak i na velike praznike.
U Prištini je pre sukoba na KiM živelo oko 40.000 Srba, a danas ih ima samo nekoliko.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:00
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
01:30
STAV REGIONA (R)
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
02:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Tokom proteklih godinu dana zajedno smo „tražili smo reč“ i u vremenu koje karakteriše reč “brzo“ odabrali smo da stanemo, da slušamo, da tražimo reč za teme o kojima se ćuti, za ljude koje često ne primećujemo i za pitanja koja nemaju jednostavne odgovore. Čuli smo mnoge mudre misli i ispričali mnoge zanimljive priče. Ovo je kolaž onih priča koje zaslužuju vašu pažnju.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Junakinja "Lajka", influenserka Mili dobija vrstu digitalne besmrtnosti jer pred kamerama izvrši samoubistvo i stiče pratioce. To je neka vrsta rituala. Mnogo toga vezanog za društvene mreže sadrži neku vrstu satanizma, izjavio je pisac i reditelj Srđan Dragojević, govoreći o svom novom romanu. Naučna fantastika je jedno od ogledala moderne civilizacije, prostor u kome se ljudi susreću sa vlastitim granicama i demonima, sa krizom svoje posebnosti i mogućim horizontima istorije. Ona dramatizuje čovekov strah od gubitka kontrole nad sopstvenim bitisanjem. Kada pisci naučne fantastike zamišljaju nove svetove i odnose, oni menjaju i naš svet i naše odnose.
Počinju prijave penzionera za besplatnu rehabilitaciju u banjama u Srbiji o trošku Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO), a oglas će biti otvoren zaključno sa 28. januarom.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu uhapsilo je Č. Đ. zbog sumnje da je kao odgovorna osoba dva udruženja građana zloupotrebio svoj položaj i oštetio Grad Novi Sad, Vojvodinu i Srbiju za skoro 16 miliona dinara.
Istražni sudija Županijskog suda u Splitu odredio je kućni pritvor uz elektronski nadzor 80-godišnjaku koji je prošle sedmice uhvaćen s 11 paketića kokaina.
Niske temperature, sneg i poledica utiču i na automobile, a o tome u kakvom stanju treba da bude oprema vozila, kao i najčešćim greškama koje vozači prave tokom snežnih dana, za Newsmax Balkans govori auto-mehaničar Ivan Pečević.
Predsednik opštine Prijepolje Drago Popadić doneo je odluku da se ukine vanredna situacija, nakon osam dana od kako je proglašena usled opasnosti od poplava i nabujalog Lima.
Stanovnici beogradskog naselja Cerak Vinogradi nedeljama se plaše jer, kako kažu, u tom kraju se već nedeljama pojavljuju psi. Ne jedan, ne dva, već, kako kažu, pojavljuju se u čoporima.
Kancelarija za Kosovo i Metohiju navela je da je napad na dvojicu Srba u Dečanima posledica antisrpske retorike Prištine i istakla da ovaj incident pokazuje koliko su srpski povratnici ugroženi na prostoru Kosova i Metohije.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Beogradu, PS Stari grad, u saradnji sa Prvim osnovnim javim tužilaštvom, podneće krivičnu prijavu u redovnom postupku protiv N. T. (34) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršila krivično delo uništenje i oštećenje tuđe stvari.
Centralna izborna komisija (CIK) održala je treću sednicu u ovoj godini i donela odluku o ponovnom brojanju 914 biračkih mesta u svim opštinama na Kosovu.
Vatrogasno-spasilačke jedinice u Srbiji stalno su na terenu, reagujući na vremenske nepogode i tehničke intervencije, dok istovremeno traje prijem i obuka novih članova. Inspektor u Sektoru za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova Đorđe Radulović ističe da je situacija stabilna.
Na stubovima nadvožnjaka u Bulevaru oslobođenja na Autokomandi uočena su oštećenja, zbog čega je na teren izašla Inspekcija Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture. Oko oštećenih stubava postavljene zaštitne trake.
Predsednik Aleksandar Vučić razgovarao je telefonom sa predsednikom Evropskog saveta Antoniom Koštom i naveo da su razgovarali o evropskom putu Srbije kao i da su dogovorili zajednički angažman o važnim pitanjima od interesa za Beograd i Brisel.
Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv Aleksandra O. (40) zbog sumnje da je 8. avgusta prošle godine u Zemunu, upotrebom sile prinudio oštećenu na obljubu.
Komentari (0)