Eparhija raško-prizrenska osudila poziv albanskog advokata na rušenje Hrama Hrista Spasa u Prištini
Eparhija raško-prizrenska izrazila je najdublju zabrinutost i snažno osudila najnoviju izjavu albanskog advokata Toma Gašija, koji je otvoreno pozvao na rušenje Hrama Hrista Spasa u Prištini i istakla da je ta izjava direktan poziv na uništavanje verskog objekta i težak oblik govora mržnje.
Foto: Srpska pravoslavna crkva/Eparhija raško-prizrenska
Eparhija je, reagujući na objavu Gašija na Fejsbuku u kojoj je naveo da Hram Hrista Spasa u Prištini "mora biti srušen", da se nalazi "na tuđem zemljištu" i da je navodno podignut u vreme "okupacije", istakla da ta objava predstavlja školski primer isključive retorike i da takav govor šalje poruku da, po toj logici, u Prištini zapravo nema mesta za vidljivi simbol postojanja srpske pravoslavne zajednice.
Eparhija raško-prizrenska naglašava u saopštenju da Hram Hrista Spasa u Prištini, kao uredno upisano vlasništvo i osvećeno bogoslužbeno mesto Srpske pravoslavne crkve, mora biti zaštićen od svakog pokušaja rušenja ili oduzimanja, te da verske slobode njenog sveštenstva i vernog naroda, kao i očuvanje celokupnog srpskog pravoslavnog nasleđa na KiM, moraju biti nedvosmisleno i delotvorno garantovani u pravu i praksi.
Dok deo opozicije insistira da su vanredni izbori jedini izlaz iz političke krize, vlast poručuje da je ključ u regularnosti procesa i stabilnosti sistema. Sagovornici Newsmax Balkans su saglasni da društvo traži dogovor za izlazak iz krize, ali ne i o tome kako do njega stići.
U Srbiji ne postoji zvaničan registar gluvih osoba, ali se procenjuje da ih ima oko 13.000. Teško dolaze do posla, a u komunikaciji imaju problem jer je broj tumača srpskog znakovnog jezika višestruko manji od potrebnog.
Odron na saobraćajnici u kompleksu kragujevačkog Centra izvrsnosti i dalje je aktivan, a zemljište klizi. Do obrušavanje došlo je u petak, a sutradan je grad izdao saopštenje u kojem piše da je investitoru uručeno rešenje i da je započeta hitna sanacija terena nakon urušavanja.
Eparhija je uputila snažan apel institucijama u Prištini, profesionalnim advokatskim udruženjima, organizacijama civilnog društva i međunarodnoj zajednici da se nedvosmisleno i odgovorno oglase povodom ovog najnovijeg vida govora mržnje.
"Ćutanje pred ovakvim izjavama bilo bi shvaćeno kao prećutno odobravanje i dodatno bi ugrozilo ne samo Hram Hrista Spasa već i sam princip da sve verske zajednice na Kosovu i Metohiji imaju pravo na jednaku zaštitu, poštovanje i bezbednost", naglašava se u saopštenju.
Postoje sudske odluke koje prepoznaju SPC kao zakonitog korisnika ovog prostora
Eparhija navodi da je i ranije isticala da su Hram Hrista Spasa i zemljište na kome se nalazi uredno upisani kao vlasništvo SPC u katastarskim i zemljišnim knjigama na Kosovu i Metohiji i naglašava da ne postoji nijedna pravosnažna sudska odluka kojom bi se poništila imovinska prava Crkve, niti odluka koja bi hram proglasila nelegalnom građevinom.
"Naprotiv, postoje sudske odluke koje prepoznaju SPC kao zakonitog korisnika ovog prostora do okončanja svih postupaka. U tom svetlu, tvrdnja da se hram nalazi 'na tuđem zemljištu' nije samo neistinita već i opasna, jer služi moralnom opravdavanju poziva na rušenje i time legitimiše ideju da se jednoj verskoj zajednici može uskratiti pravo na bogosluženje putem fizičkog uništenja njene svetinje", naglašava se u saopštenju.
Dodaje se da poziv Gašija na rušenje hrama nije izolovan slučaj i izuzetak, već izraz atmosfere etničke netrepeljivosti koja postoji u delu kosovske javnosti i mnogim medijima.
Negira se legitimnost prisustva SPC u centru Prištine
Eparhija ukazuje da su prethodnih godina pojedine javne ličnosti, uključujući i pojedine istoričare i komentatore, javno zagovarale rušenje Hrama Hrista Spasa ili njegovu "prenamenu", predstavljajući ga kao navodno "nasilni" ili "nelegitimni" objekat i osporavajući mu svojstvo bogoslužbenog prostora.
"Ovi ponovljeni javni pozivi bili su praćeni i ohrabrivani konkretnim napadima, skrnavljenjima i institucionalnim opstrukcijama. Najnovija izjava gospodina Gašija stoga predstavlja dalju radikalizaciju dugotrajnog narativa kojim se negira legitimnost prisustva SPC u samom centru Prištine", ukazuje se u saopštenju.
Foto: Envato
Dodaje se da ovakav obrazac javnog govora u potpunosti potvrđuje nalaze najnovijeg izveštaja o praćenju govora mržnje u medijskom prostoru na Kosovu i Metohiji za period april-jun 2025. godine, koji je izradilo Udruženje novinara Kosova uz podršku UN.
Eparhija naglašava da se u osetljivom postkonfliktnom kontekstu Kosova i Metohije, gde je od 1999. godine uništeno ili oštećeno više od 150 srpskih pravoslavnih crkava i manastira i gde su desetine hiljada Srba proterane iz svojih domova, ovakvi pozivi ne mogu posmatrati kao bezazlena retorika i ignorisati, već da oni direktno doprinose klimi u kojoj su novi napadi na verske objekte sve izvesniji i sve lakše "opravdani".
"Sa stanovišta međunarodnih standarda ljudskih prava, ovakve izjave su u otvorenoj suprotnosti sa osnovnim garancijama slobode veroispovesti, zaštite kulturne baštine i načela nediskriminacije", ukazuje se u saopštenju.
Jaz između normativnih obaveza i prakse dubok
Eparhija dodaje da Evropska konvencija o ljudskim pravima, Okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih manjina i instrumenti UNESKO o očuvanju kulturnog nasleđa obavezuju političke vlasti da štite verske objekte i da ne tolerišu bilo kakvo podsticanje koje može dovesti do njihovog uništenja, a da je i pravni i institucionalni okvir na KiM formalno uspostavljen sa ciljem sprečavanja govora mržnje i zaštite ljudskih prava.
"Ipak, ponovljeni javni pozivi na rušenje Hrama Hrista Spasa, sada izrečeni i od strane jednog javno angažovanog pravnika, pokazuju koliko je jaz između normativnih obaveza i stvarne prakse i dalje dubok", navedeno je u saopštenju.
Jedan od najčešće napadanih verskih objekata u Evropi
Hram Hrista Spasa u centru Prištine je saborni hram SPC, čija je izgradnja počela devedesetih godina prošlog veka i prekinuta oružanim sukobom 1999. godine.
Od tada je ova svetinja postala jedan od najčešće napadanih verskih objekata u Evropi.
Neposredno nakon sukoba pokušano je njeno rušenje eksplozivom, što, srećom, nije uspelo, a potom je hram u više navrata paljen, skrnavljen, ispisivan grafitima i zloupotrebljavan kao javni toalet ili mesto za snimanje neprimerenih muzičkih spotova.
Bogosluženja su više puta bila zabranjivana ili opstruisana od strane vlasti u Prištini, a sveštenstvo je u brojnim prilikama sprečavano da slobodno služi svetu liturgiju, čak i na velike praznike.
U Prištini je pre sukoba na KiM živelo oko 40.000 Srba, a danas ih ima samo nekoliko.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
SIGNAL
Kako bezbednosna dešavanja širom sveta oblikuju našu stvarnost? SIGNAL je analitički TV magazin koji regionu donosi proverene strateške uvide u geopolitička i bezbednosna zbivanja u Evropi i svetu — od globalnih tokova do njihovih posledica po Balkan. SIGNAL odvaja činjenice od buke i tumači njihove posledice jasno, stručno i nepristrasno. Autorska emisija Daniela Šuntera
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
SINTEZA
Šta je danas književnost u vremenu brzine, ekrana i algoritama? Da li knjiga gubi bitku sa instant sadržajima? I gde su u svemu tome žene pisci, urednice, stvarateljke čiji glas oblikuje naš kulturni pejzaž? Odgovore tražimo od književnice i urednice Književnih novina Gordane Vlajić.
Nakon teške saobraćajne nesreće u centru Novog Sada prethodne večeri, muškarac koji je vozio taksi preminuo je po prijemu u Urgentni centar, saopšteno je iz Univerzitetskog kliničkog centra Vojvodine. Vozač BMW iz Beograda je uhapšen i tereti se da je izazvao ovu saobraćajnu nezgodu.
Policija u Vrbasu uhapsila je N. B. (44) iz Subotice osumnjičenog da je provalio u dvorišni stan jednog Vrbašanina i iz njega oduzeo znatnu sumu novca, u domaćoj i stranoj valuti i tri ručna časovnika.
Željko Obradović ostao je pri odluci da ne povuče ostavku u KK Partizan. Bivši reprezentativac Marko Simonović za Newsmax Balkans analizira uzroke odlaska i izazove koji čekaju novog trenera crno-belih.
U Rafineriji nafte Pančevo počinje obustava rada proizvodnih postrojenja usled nedostatka sirove nafte za preradu, nastalog kao posledica sankcija koje je Ministarstvo finansija SAD uvelo prema NIS, saopštila je kompanija.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i predsednica parlamenta Ana Brnabić uputili su u skupštinsku proceduru predloge kandidata za sudije Ustavnog suda Srbije, od kojih će pet imenovati predsednik države, a pet Skupština Srbije.
Ministarstvo prosvete ne ukida stipendije za nadarene studente i svim trenutnim korisnicima koji ispunjavaju uslove za nastavak korišćenja navedene stipendije, iz konkursa, omogućeno je da je primaju u školskoj 2025/2026. godini, saopšteno je iz ovog ministarstva.
Srbija je jedna od relativno malog broja zemalja u Evropi koje nemaju nijedan lokalitet upisan u Unesko listu svetske baštine kao prirodno dobro, niti je neki lokalitet upisan kao "mešovit", kao što je Sveta gora.
Četrdesetogodišnji vozač autobusa N. P, koji je oko 12 časova trebalo da prevozi učenike trećeg razreda Osnovne škole "Ujedinjene nacije" na Ceraku od pomenute škole do "Teatra Vuk" u Bulevaru kralja Aleksandra, isključen je iz saobraćaja jer je bio pod dejstvom psihoaktivnih supstanci.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu predložilo je sudu da odredi pritvor do 30 dana za A. S. (25) iz Beograda, zbog sumnje da je izazvao saobraćajnu nesreću 1. decembra u Jevrejskoj ulici u Novom Sadu u kojoj je jedna osoba poginula, dok su tri osobe teško, a jedna lakše povređena.
Roditelji đaka Pete beogradske gimnazije očekuju da će nakon početka kontrole zgrade te škole uskoro početi i proces vraćanja đaka u njihovu matičnu školu, rekao je FoNetu jedan od roditelja Goran Cvetković.
Da li ćemo sledeće godine imati izibore na svim nivoima ili se rešenje krije u prelaznoj vladi. Gosti emisije narodni poslanici Dragan Jovanović iz SNS i Dejan Šulkić iz Novog DSS.
Predsednik Srpske liste (SL) Zlatan Elek izjavio je da je ta stranka podnela žalbu izbornom panelu za žalbe i predstavke u Prištini na odluku centralne izborne komisije (CIK) da ne sertifikuje Srpsku listu za izbore na KiM 28. decembra.
Zaštitnik građana Zoran Pašalić izjavio je da je ta institucija završila predlog zakona kojim bi se zabranila upotreba mobilnih telefona u osnovnim i srednjim školama.
Komentari (0)