Eparhija raško-prizrenska osudila poziv albanskog advokata na rušenje Hrama Hrista Spasa u Prištini

Eparhija raško-prizrenska izrazila je najdublju zabrinutost i snažno osudila najnoviju izjavu albanskog advokata Toma Gašija, koji je otvoreno pozvao na rušenje Hrama Hrista Spasa u Prištini i istakla da je ta izjava direktan poziv na uništavanje verskog objekta i težak oblik govora mržnje.

03.12.2025. 18:43

Eparhija raško-prizrenska osudila poziv albanskog advokata na rušenje Hrama Hrista Spasa u Prištini
Foto: Srpska pravoslavna crkva/Eparhija raško-prizrenska

Eparhija je, reagujući na objavu Gašija na Fejsbuku u kojoj je naveo da Hram Hrista Spasa u Prištini "mora biti srušen", da se nalazi "na tuđem zemljištu" i da je navodno podignut u vreme "okupacije", istakla da ta objava predstavlja školski primer isključive retorike i da takav govor šalje poruku da, po toj logici, u Prištini zapravo nema mesta za vidljivi simbol postojanja srpske pravoslavne zajednice.

Eparhija raško-prizrenska naglašava u saopštenju da Hram Hrista Spasa u Prištini, kao uredno upisano vlasništvo i osvećeno bogoslužbeno mesto Srpske pravoslavne crkve, mora biti zaštićen od svakog pokušaja rušenja ili oduzimanja, te da verske slobode njenog sveštenstva i vernog naroda, kao i očuvanje celokupnog srpskog pravoslavnog nasleđa na KiM, moraju biti nedvosmisleno i delotvorno garantovani u pravu i praksi.

Eparhija je uputila snažan apel institucijama u Prištini, profesionalnim advokatskim udruženjima, organizacijama civilnog društva i međunarodnoj zajednici da se nedvosmisleno i odgovorno oglase povodom ovog najnovijeg vida govora mržnje.

"Ćutanje pred ovakvim izjavama bilo bi shvaćeno kao prećutno odobravanje i dodatno bi ugrozilo ne samo Hram Hrista Spasa već i sam princip da sve verske zajednice na Kosovu i Metohiji imaju pravo na jednaku zaštitu, poštovanje i bezbednost", naglašava se u saopštenju.

Postoje sudske odluke koje prepoznaju SPC kao zakonitog korisnika ovog prostora

Eparhija navodi da je i ranije isticala da su Hram Hrista Spasa i zemljište na kome se nalazi uredno upisani kao vlasništvo SPC u katastarskim i zemljišnim knjigama na Kosovu i Metohiji i naglašava da ne postoji nijedna pravosnažna sudska odluka kojom bi se poništila imovinska prava Crkve, niti odluka koja bi hram proglasila nelegalnom građevinom.

"Naprotiv, postoje sudske odluke koje prepoznaju SPC kao zakonitog korisnika ovog prostora do okončanja svih postupaka. U tom svetlu, tvrdnja da se hram nalazi 'na tuđem zemljištu' nije samo neistinita već i opasna, jer služi moralnom opravdavanju poziva na rušenje i time legitimiše ideju da se jednoj verskoj zajednici može uskratiti pravo na bogosluženje putem fizičkog uništenja njene svetinje", naglašava se u saopštenju.

Dodaje se da poziv Gašija na rušenje hrama nije izolovan slučaj i izuzetak, već izraz atmosfere etničke netrepeljivosti koja postoji u delu kosovske javnosti i mnogim medijima.

Negira se legitimnost prisustva SPC u centru Prištine

Eparhija ukazuje da su prethodnih godina pojedine javne ličnosti, uključujući i pojedine istoričare i komentatore, javno zagovarale rušenje Hrama Hrista Spasa ili njegovu "prenamenu", predstavljajući ga kao navodno "nasilni" ili "nelegitimni" objekat i osporavajući mu svojstvo bogoslužbenog prostora.

"Ovi ponovljeni javni pozivi bili su praćeni i ohrabrivani konkretnim napadima, skrnavljenjima i institucionalnim opstrukcijama. Najnovija izjava gospodina Gašija stoga predstavlja dalju radikalizaciju dugotrajnog narativa kojim se negira legitimnost prisustva SPC u samom centru Prištine", ukazuje se u saopštenju.

Foto: Envato

Dodaje se da ovakav obrazac javnog govora u potpunosti potvrđuje nalaze najnovijeg izveštaja o praćenju govora mržnje u medijskom prostoru na Kosovu i Metohiji za period april-jun 2025. godine, koji je izradilo Udruženje novinara Kosova uz podršku UN.

Eparhija naglašava da se u osetljivom postkonfliktnom kontekstu Kosova i Metohije, gde je od 1999. godine uništeno ili oštećeno više od 150 srpskih pravoslavnih crkava i manastira i gde su desetine hiljada Srba proterane iz svojih domova, ovakvi pozivi ne mogu posmatrati kao bezazlena retorika i ignorisati, već da oni direktno doprinose klimi u kojoj su novi napadi na verske objekte sve izvesniji i sve lakše "opravdani".

"Sa stanovišta međunarodnih standarda ljudskih prava, ovakve izjave su u otvorenoj suprotnosti sa osnovnim garancijama slobode veroispovesti, zaštite kulturne baštine i načela nediskriminacije", ukazuje se u saopštenju.

Jaz između normativnih obaveza i prakse dubok

Eparhija dodaje da Evropska konvencija o ljudskim pravima, Okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih manjina i instrumenti UNESKO o očuvanju kulturnog nasleđa obavezuju političke vlasti da štite verske objekte i da ne tolerišu bilo kakvo podsticanje koje može dovesti do njihovog uništenja, a da je i pravni i institucionalni okvir na KiM formalno uspostavljen sa ciljem sprečavanja govora mržnje i zaštite ljudskih prava.

Foto: Medija centar BeogradMitropolit Teodosije

"Ipak, ponovljeni javni pozivi na rušenje Hrama Hrista Spasa, sada izrečeni i od strane jednog javno angažovanog pravnika, pokazuju koliko je jaz između normativnih obaveza i stvarne prakse i dalje dubok", navedeno je u saopštenju.

Jedan od najčešće napadanih verskih objekata u Evropi

Hram Hrista Spasa u centru Prištine je saborni hram SPC, čija je izgradnja počela devedesetih godina prošlog veka i prekinuta oružanim sukobom 1999. godine.

Od tada je ova svetinja postala jedan od najčešće napadanih verskih objekata u Evropi.

Neposredno nakon sukoba pokušano je njeno rušenje eksplozivom, što, srećom, nije uspelo, a potom je hram u više navrata paljen, skrnavljen, ispisivan grafitima i zloupotrebljavan kao javni toalet ili mesto za snimanje neprimerenih muzičkih spotova.

Bogosluženja su više puta bila zabranjivana ili opstruisana od strane vlasti u Prištini, a sveštenstvo je u brojnim prilikama sprečavano da slobodno služi svetu liturgiju, čak i na velike praznike.

U Prištini je pre sukoba na KiM živelo oko 40.000 Srba, a danas ih ima samo nekoliko.

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)