Eparhija raško-prizrenska osudila poziv albanskog advokata na rušenje Hrama Hrista Spasa u Prištini
Eparhija raško-prizrenska izrazila je najdublju zabrinutost i snažno osudila najnoviju izjavu albanskog advokata Toma Gašija, koji je otvoreno pozvao na rušenje Hrama Hrista Spasa u Prištini i istakla da je ta izjava direktan poziv na uništavanje verskog objekta i težak oblik govora mržnje.
Foto: Srpska pravoslavna crkva/Eparhija raško-prizrenska
Eparhija je, reagujući na objavu Gašija na Fejsbuku u kojoj je naveo da Hram Hrista Spasa u Prištini "mora biti srušen", da se nalazi "na tuđem zemljištu" i da je navodno podignut u vreme "okupacije", istakla da ta objava predstavlja školski primer isključive retorike i da takav govor šalje poruku da, po toj logici, u Prištini zapravo nema mesta za vidljivi simbol postojanja srpske pravoslavne zajednice.
Eparhija raško-prizrenska naglašava u saopštenju da Hram Hrista Spasa u Prištini, kao uredno upisano vlasništvo i osvećeno bogoslužbeno mesto Srpske pravoslavne crkve, mora biti zaštićen od svakog pokušaja rušenja ili oduzimanja, te da verske slobode njenog sveštenstva i vernog naroda, kao i očuvanje celokupnog srpskog pravoslavnog nasleđa na KiM, moraju biti nedvosmisleno i delotvorno garantovani u pravu i praksi.
Dok deo opozicije insistira da su vanredni izbori jedini izlaz iz političke krize, vlast poručuje da je ključ u regularnosti procesa i stabilnosti sistema. Sagovornici Newsmax Balkans su saglasni da društvo traži dogovor za izlazak iz krize, ali ne i o tome kako do njega stići.
U Srbiji ne postoji zvaničan registar gluvih osoba, ali se procenjuje da ih ima oko 13.000. Teško dolaze do posla, a u komunikaciji imaju problem jer je broj tumača srpskog znakovnog jezika višestruko manji od potrebnog.
Odron na saobraćajnici u kompleksu kragujevačkog Centra izvrsnosti i dalje je aktivan, a zemljište klizi. Do obrušavanje došlo je u petak, a sutradan je grad izdao saopštenje u kojem piše da je investitoru uručeno rešenje i da je započeta hitna sanacija terena nakon urušavanja.
Eparhija je uputila snažan apel institucijama u Prištini, profesionalnim advokatskim udruženjima, organizacijama civilnog društva i međunarodnoj zajednici da se nedvosmisleno i odgovorno oglase povodom ovog najnovijeg vida govora mržnje.
"Ćutanje pred ovakvim izjavama bilo bi shvaćeno kao prećutno odobravanje i dodatno bi ugrozilo ne samo Hram Hrista Spasa već i sam princip da sve verske zajednice na Kosovu i Metohiji imaju pravo na jednaku zaštitu, poštovanje i bezbednost", naglašava se u saopštenju.
Postoje sudske odluke koje prepoznaju SPC kao zakonitog korisnika ovog prostora
Eparhija navodi da je i ranije isticala da su Hram Hrista Spasa i zemljište na kome se nalazi uredno upisani kao vlasništvo SPC u katastarskim i zemljišnim knjigama na Kosovu i Metohiji i naglašava da ne postoji nijedna pravosnažna sudska odluka kojom bi se poništila imovinska prava Crkve, niti odluka koja bi hram proglasila nelegalnom građevinom.
"Naprotiv, postoje sudske odluke koje prepoznaju SPC kao zakonitog korisnika ovog prostora do okončanja svih postupaka. U tom svetlu, tvrdnja da se hram nalazi 'na tuđem zemljištu' nije samo neistinita već i opasna, jer služi moralnom opravdavanju poziva na rušenje i time legitimiše ideju da se jednoj verskoj zajednici može uskratiti pravo na bogosluženje putem fizičkog uništenja njene svetinje", naglašava se u saopštenju.
Dodaje se da poziv Gašija na rušenje hrama nije izolovan slučaj i izuzetak, već izraz atmosfere etničke netrepeljivosti koja postoji u delu kosovske javnosti i mnogim medijima.
Negira se legitimnost prisustva SPC u centru Prištine
Eparhija ukazuje da su prethodnih godina pojedine javne ličnosti, uključujući i pojedine istoričare i komentatore, javno zagovarale rušenje Hrama Hrista Spasa ili njegovu "prenamenu", predstavljajući ga kao navodno "nasilni" ili "nelegitimni" objekat i osporavajući mu svojstvo bogoslužbenog prostora.
"Ovi ponovljeni javni pozivi bili su praćeni i ohrabrivani konkretnim napadima, skrnavljenjima i institucionalnim opstrukcijama. Najnovija izjava gospodina Gašija stoga predstavlja dalju radikalizaciju dugotrajnog narativa kojim se negira legitimnost prisustva SPC u samom centru Prištine", ukazuje se u saopštenju.
Foto: Envato
Dodaje se da ovakav obrazac javnog govora u potpunosti potvrđuje nalaze najnovijeg izveštaja o praćenju govora mržnje u medijskom prostoru na Kosovu i Metohiji za period april-jun 2025. godine, koji je izradilo Udruženje novinara Kosova uz podršku UN.
Eparhija naglašava da se u osetljivom postkonfliktnom kontekstu Kosova i Metohije, gde je od 1999. godine uništeno ili oštećeno više od 150 srpskih pravoslavnih crkava i manastira i gde su desetine hiljada Srba proterane iz svojih domova, ovakvi pozivi ne mogu posmatrati kao bezazlena retorika i ignorisati, već da oni direktno doprinose klimi u kojoj su novi napadi na verske objekte sve izvesniji i sve lakše "opravdani".
"Sa stanovišta međunarodnih standarda ljudskih prava, ovakve izjave su u otvorenoj suprotnosti sa osnovnim garancijama slobode veroispovesti, zaštite kulturne baštine i načela nediskriminacije", ukazuje se u saopštenju.
Jaz između normativnih obaveza i prakse dubok
Eparhija dodaje da Evropska konvencija o ljudskim pravima, Okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih manjina i instrumenti UNESKO o očuvanju kulturnog nasleđa obavezuju političke vlasti da štite verske objekte i da ne tolerišu bilo kakvo podsticanje koje može dovesti do njihovog uništenja, a da je i pravni i institucionalni okvir na KiM formalno uspostavljen sa ciljem sprečavanja govora mržnje i zaštite ljudskih prava.
"Ipak, ponovljeni javni pozivi na rušenje Hrama Hrista Spasa, sada izrečeni i od strane jednog javno angažovanog pravnika, pokazuju koliko je jaz između normativnih obaveza i stvarne prakse i dalje dubok", navedeno je u saopštenju.
Jedan od najčešće napadanih verskih objekata u Evropi
Hram Hrista Spasa u centru Prištine je saborni hram SPC, čija je izgradnja počela devedesetih godina prošlog veka i prekinuta oružanim sukobom 1999. godine.
Od tada je ova svetinja postala jedan od najčešće napadanih verskih objekata u Evropi.
Neposredno nakon sukoba pokušano je njeno rušenje eksplozivom, što, srećom, nije uspelo, a potom je hram u više navrata paljen, skrnavljen, ispisivan grafitima i zloupotrebljavan kao javni toalet ili mesto za snimanje neprimerenih muzičkih spotova.
Bogosluženja su više puta bila zabranjivana ili opstruisana od strane vlasti u Prištini, a sveštenstvo je u brojnim prilikama sprečavano da slobodno služi svetu liturgiju, čak i na velike praznike.
U Prištini je pre sukoba na KiM živelo oko 40.000 Srba, a danas ih ima samo nekoliko.
DOKUMENTARNI PROGRAM-REPRESIJA KOMUNISTIČKOG REŽIMA II DEO
Nova epizoda emisije Strogo poverljivo otkriva najmračnije mehanizme posleratne represije. Zločini nad ratnim zarobljenicima 1945. godine, masovne grobnice, tajna dokumenta Ozne i naređenja za likvidacije. Potresna pisma osuđenih iz zatvora, montirani politički procesi i suđenje Draži Mihailoviću. Vreme kada je partija odlučivala o životu i smrti, a pravda bila unapred presuđena.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Na Paliću u Subotici nešto pre pet sati izbio je požar u poznatom restoranu, a vatru je gasilo više od 20 vatrogasaca sa deset vozila, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
Zemljotres magnitude 4,7 stepeni Rihterove skale registrovan je tokom večeri u regionu Prizrena, sa epicentrom oko 20 kilometara jugoistočno od grada. Građani Vranja i u Skoplju prijavili snažno podrhtavanje tla.
U Opštoj bolnici Čačak, u noći između 11. i 12. februara, muškarac star 38 godina preminuo je u postoperativnom toku, nakon operacije trećeg krajnika, saopštilo je Ministarstvo zdravlja. To se desilo samo nekoliko dana, nakon što je devojčica (4) preminula posle operacije krajnika u istoj bolnici.
Skupština u Prištini usvojila je rezoluciju u kojoj se pruža podrška bivšim vođama OVK koji su optuženi za ratne zločine i traži od Specijalizovanih sudskih veća u Hagu da im sprovedu "pravično suđenje".
Može li radio i dalje da oblikuje javno mnjenje? Šta je najveći izazov za radio stanice u eri podkasta i striminga? Koliko je glas radijskog voditelja i dalje presudan faktor uspeha? Koliku radio ima snagu u kriznim situacijama?
Ministarka za brigu o porodici i demografiju Jelena Žarić Kovačević izjavila je da je od usvajanja Zakona o Alimentacionom fondu podneto 939 zahteva, a da je za 632 dece isplaćeno ukupno 16 miliona dinara.
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" saopštio je da je na teritoriji Srbije od 2. do 8. februara zabeleženo 8.478 slučajeva oboljenja slična gripu.
Teretana je poslednjih godina postala nezaobilazno mesto okupljanja mladih. Društvene mreže, fitnes influenseri i želja za brzim rezultatima dodatno su popularizovali trening sa tegovima.
Tokom izvođenja radova na redovnom održavanju u Bulevaru despota Stefana na Starom Gradu, na delu od zone raskrsnice sa Cetinjskom do zone raskrsnice sa Ulicom braće Jugovića će od petka do 15. februara doći do promena u radu linija javnog prevoza, najavljeno je iz Sekretarijata za javni prevoz.
Komentari (0)