Treba li srpskim đacima zabraniti mobilne u školi: "Uvalili smo im telefone u ruke, a sad bi da ih kažnjavamo"

Zabrana mobilnih telefona u školama, ali ovog puta ne kao preporuka, ne kao apel, već kao nacrt zakona. I ono što je zanimljivo - inicijativa ne stiže iz Ministarstva prosvete, već od Zaštitnika građana. Zoran Pašalić kaže da je predlog već napisan.

12.12.2025. 07:05

Treba li srpskim đacima zabraniti mobilne u školi: "Uvalili smo im telefone u ruke, a sad bi da ih kažnjavamo"
Foto: Envato

Da li je takav zakon zaista potreban, šta bi značio u praksi i da li bi doneo rezultat?

Zabrana korišćenja telefona u školama pokrenula je novu debatu: da li je potpuna zabrana rešenje ili samo pokušaj da se odgovornost prebaci?

Stručnjaci upozoravaju da deca najveći deo socijalizacije doživljavaju na internetu i da bi svako rešenje moralo da bude šire od pukog "oduzimanja telefona".

"Deca su postala žrtve društvenih mreža, ali mislim da postoje drugi načini. I droga je zabranjena, pa nam je pola nacije dopingovano. Da li nas je ta zabrana dovela do cilja? Nije. Zabranimo i kažemo: 'skinuli smo problem, više me nije briga', ali problem nije moj, postoji zakon", poručuje psihološkinja Snežana Anđelić u razgovoru za Newsmax Balkans.

Foto: Envato

Pedagoškinja Ana Etinski saglasna je da zabrana nije dovoljna. Kaže, problem je mnogo dublji i sigurna je da će škole morati da menjaju način rada.

Deca su navikla na brzu stimulaciju i interakciju, pa više ne funkcioniše stari model "nastavnik priča, učenik sluša".

"Mi smo im uvalili telefone u ruke, pre svega u velikom broju slučajeva kada treba da ih pričuva telefon ili ekran, kada treba da jedu, a onda sad mi njih kažnjavamo. Nije nam dobra strategija. Tu je malo veći izazov za nastavnike da promene način rada u školama. Ne može više onaj kruti pristup, ja stojim i pričam, a deca će sada mene slušati, kada su već prestimulisana telefonima koji im daju brze odgovore", navodi Etinski za Newsmax Balkans.

Kako bi nacrt zakona izgledao i zašto bi se pametni telefoni zabranjivali u osnovnim i srednjim školama, pitali smo i zaštitnika građana Zorana Pašalića. On kaže da u ovom momentu ne bi govorio detalje o samom zakonu i da će javnost blagovremeno biti obaveštena.

Ministarstvo nije upoznato sa nacrtom zakona

Odgovor smo tražili i od Ministarstva prosvete, kažu da nisu upoznati o kom nacrtu je reč, a ono što je zanimljivo je da će zakon prvo videti oni najmlađi osnovci i srednjoškolci, koji će morati da daju svoje mišljenje, pa tek onda javnost.

"Iskreno da kažem, još ništa smešnije nisam od toga čula, jer kad bi deca od 15 ili 16 godina mogla da donose takve odluke, ne bi bila maloletna lica nego bi mogli da donose i mnoge druge odluke. Zadatak odraslih je da brinu o bezbednosti dece, da donose zakone koje će se baviti pravima dece i koje će ih štititi", ističe psihološkinja Anđelić.

Australija je otišla korak dalje i zabranila društvene mreže mlađima od 16 godina, u Nepalu je slična zabrana bila kap koja je prelila čašu.

A kod nas, Ministarstvo poručuje da se o takvom zakonu ne razmišlja, već da postoji samo preporuka, pa škole same odlučuju hoće li telefon biti zabranjen, ograničen ili dozvoljen.

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)