Surogat majčinstvo u Srbiji i dalje krivično delo: "Jedino rešenje je platiti i dobiti dete u inostranstvu"
U Srbiji i dalje nema rešenja za pitanje surogat roditeljstva, a o toj temi retko se i govori. Oblast je trebalo da reguliše Građanski zakonik, koji bi omogućio sklapanje ugovora o rađanju za drugog, uz detaljnu regulaciju. Međutim, Vlada je 2019. godine raspustila komisiju za njegovu izradu.
Izvor: RTS
23.12.2025. 23:39
Foto: Envato
Surogat majčinstvo, prema važećem zakonodavstvu u Srbiji, predstavlja krivično delo za koje je predviđena kazna zatvora od tri do deset godina.
Procenjuje se da se u svetu bez materice rađa jedna od 5.000 žena. Zbog tog biološkog problema, parovi često odlučuju da postanu roditelji uz pomoć surogat majke.
Angažovanje žene koja će roditi i ustupiti dete drugima ili nuđenje te usluge, kod nas je krivično delo, ali je moguće tim putem dobiti dete u inostranstvu i upisati ga u naše matične knjige, prenosi RTS.
Da su razlozi zbog kojih se ljudi na to odlučuju uglavnom medicinske prirode, potvrđuju i u jedinoj agenciji u regionu koja se bavi koordinacijom surogat programa u inostranstvu.
Vest da je najmanje 197 dece začeto spermom donora za koga se kasnije ispostavilo da nosi mutaciju povezanu sa ozbiljnim oboljenjima, izazvala je strah, ali i dileme kod parova koji se nalaze na putu vantelesne oplodnje ili razmatraju donaciju kao jedinu mogućnost da postanu roditelji.
Ginekolog Vanja Milošević u razgovoru za Presek objašnjava zašto je surogat majčinstvo najmanje medicinsko pitanje, zašto ga parovi doživljavaju kao poslednju opciju i zbog čega neregulisana oblast predstavlja rizik i za pacijente i za struku.
"Imamo vrlo mali procenat, ispod jedan odsto, ljudi koji se javljaju iz nekih drugih razloga. To su samohrani roditelji, singl očevi ili singl majke. Ali, uglavnom su to ljudi koji imaju velike zdravstvene medicinske razloge. Žene koje imaju primarne bolesti koje im otežavaju i onemogućavaju iznošenje trudnoće", navodi Sanja Jovanović, osnivač i vlasnica agencije Link4MED.
Altruističko surogat materinstvo ruši predrasude
Iz agencije kažu da im se za pomoć obraća oko 600 ljudi, ali je zahteva za pokretanje procesa, koji može biti dug i težak, mesečno do 30. Ljudi koji sve posmatraju sa strane, često postave pitanje – zašto surogat, a ne usvajanje?
"Postupak usvojenja je vrlo komplikovana procedura, nažalost. Ali, razlog zašto ljudi biraju surogat program je što su ipak na neki način genetski vezani za to dete", objašnjava Jovanovićeva.
Mnogi su i stoprocentno vezani, ukoliko koriste svoj genetski materijal, a ne donorski. To utiče i na cenu, koja se kreće od 60.000 do 80.000 evra u Ukrajini i Gruziji, gde se venčani parovi iz našeg regiona najčešće upućuju.
Foto: Envato
Nema naznaka da će se tretiranje surogat materinstva kod nas uskoro menjati. Stav mnogih je da se na etički klizavom terenu surogata može skliznuti i u trgovinu ljudima.
"I dalje je tabu, vrlo su jake struje nevladinih organizacija za zaštitu prava žena koje to tretiraju kao kršenje osnovnih prava žena. Mi nemamo nijedno istraživanje javnog mnjenja na ovu temu. Uporedno, u regionu Zapadnog Balkana, jedino je u Bugarskoj rađena šira anketa gde je pokazano da većina stanovništva nema ništa protiv toga, ako je altruistički", kaže advokatica Marjana Majstorović.
Altruističko, odnosno surogat materinstvo bez novčane naknade, pobija mišljenje koje mnogi protivnici zastupaju – da žene na rađanje za drugog pristaju samo iz materijalne koristi.
Dete se u tom slučaju rađa iz čiste želje da se drugima pomogne. Prva država na prostoru bivše Jugoslavije koja je dozvolila samo takav tip surogat materinstva je Severna Makedonija.
Postoji li veza između digitalnog nasilja i ulaska maloletnih lica u kriminal? Kako izbeći zamke društvenih mreža koje su postale idealan prostor za vrbovanje mladih? Šta se krije u algoritmima digitalnog sveta? Čine li tehnološke kompanije dovoljno da zaštite maloletnike? Za emisiju “Tražim reč“ govore direktorka Udruženja “Globalna bezbednost“ Milica Mladenović, predsednik Strukovnog udruženja sektora bezbednosti Dejan Milutinović i Ivan Miletić iz Udruženja Zaustavljači zločina.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Šta se događa u Iranu nakon ubistva ajatolaha Ali Hamneija? Kakve bi geopolitičke posledice rat koji su pokrenule Sjedinjene Američke Države i Izrael mogao imati na čitav Bliski istok? Odgovore tražimo od nekadašnjeg ambasadora Srbije u Egiptu Radojka Bogojevića. Sinteza sa Milovanom Jovanovićem
Prvi prilog će u početku podsetiti na stolarski zanat i naravno, tu ima stolarije. Ali, ovom procesu se dodaje još jedan zanat, a to je izlivanje epoksi smole, spajanje sa drvetom, u cilju dobijanja kvalitetnih i zanimljivih stolova. Tako dobijamo rustični estetski element i transparentnu glatku površinu, koja omogućuje različite boje, unutrašnji reljef i dodatne elemente, što svaki sto čini posebnim. Drugi prilog je o jednom uvek aktuelnom zanatu, koji sa sobom nosi retro prizvuk. Pričamo o berberima, majstorima za kosu i bradu, kojima muškarci poveravaju svoj izgled. Pratimo proces kako nastaje jedna komplikovana frizura, učimo o tome koji se pribor koristi i dobijamo važne savete koje možemo primeniti čak i kod kuće.
dokumentarni
05:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
06:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
U saradnji Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu i Uprave kriminalističke policije Odeljenja za borbu protiv korupcije, uhapšena je R. Ž, bivša direktorka Centra za socijalni rad (CSR) opštine Stara Pazova, pod sumnjom da je zloupotrebom oštetila budžet Srbije za više od 1,5 miliona dinara.
U narednih sedam dana litar benzina koštaće 186 dinara, dok će cena evrodizela biti 208 dinara, saopštilo je Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine.
Mladić i devojka stari 19 godina poginuli su u saobraćajnoj nesreći kada je njihov automobil sleteo s puta u kanal u naselju Busije kod Batajnice, rečeno je Tanjugu u Hitnoj pomoći.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je na predizbornom skupu liste "Aleksandar Vučić – Aranđelovac, naša porodica" u Aranđelovcu da će biti zadovoljan samo ako SNS ubedljivo pobedi na izborima 29. marta u svih deset lokalnih samouprava, pozvavši građane da ujedinjeni izađu na glasanje.
Skoro da ne prođe dan, a da ne stigne vest o teškoj saobraćajnoj nezgodi. Statistika pokazuje da je samo u prva dva meseca ove godine na putevima u Srbiji stradalo 60 osoba, a godišnje pogine više od 100 mladih.
Policija u Beogradu uhapsila je M. G. (44), zbog sumnje da je u beogradskom naselju Mirijevo napao političke aktiviste i time izvršio krivično delo nasilničko ponašanje.
Povodom godišnjice studentskog poziva građanima da se u svojim opštinama udruže u zborove, organizovana je manifestacija "Svi u zborove", u okviru koje se održavaju Beogradski marš i Beogradski bazar u Studentskom parku.
Ljudi koji su napustili svoje poslove ostali su bez finansijske stabilnosti zbog eskalacije sukoba na Bliskom istoku, rekao je za emisiju Stav nedelje počasni predsednik Unije poslodavaca Srbije Nebojša Atanacković.
Gradska uprava Novog Sada za građevinsko zemljište i investicije raspisala je novi konkurs za dizajn spomenika stradalima u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u tom gradu 1. novembra 2024. godine, u kojem je poginulo 16 osoba, a jedna teško povređena.
Šefica evropske diplomatije Kaja Kalas pozdravila je sporazum o civilnoj evidenciji i Zakonu o strancima koji je, sa nekoliko dodatnih mera, postignut na sastanku između specijalnog izaslanika EU za dijalog Beograda i Prištine Petera Sorensena i kosovskog premijera Aljbina Kurtija.
Prema novom istraživanju percepcije građana koje je sproveo Ekonomski fakultet u Nišu, kroz evropski projekat UR-WISE, Sombor je proglašen za najbolji grad za život u Srbiji. Dok su se manji gradovi poput Šapca i Pirota našli u samom vrhu, gradovi sa najviše stanovnika zauzeli su niske pozicije.
Predsednik Narodnog pokreta Srbije (NPS) Miroslav Aleksić poručio je da su Kosovo i Metohija za njega deo Srbije, ali je istakao da je na delu "tiho puzajući proces razvlašćivanja države Srbije na teritoriji Kosova".
Komentari (1)
Bob
Pravilno kakvo bre surpgat majcinstvo da li ste vi ljudi normalni. Dete je onogako ga je rodio. Nisi rodila nisi majka i tacka.
pre 2 meseca
0 0 Odgovori