Kako da prepoznate lažnu novčanicu i kome da se obratite u tom slučaju
U Srbiji je tokom prošle godine otkriveno više od 4.500 falsifikovanih novčanica, vrednosti veće od 47 miliona dinara. Bogdan Trumpić iz Narodne banke Srbije govorio je za Newsmax Balkans o tome kako da prepoznate falsifikovanu novčanicu i šta da uradite ako otkrijete da je posedujete.
Sagovornik Newsax Balkans je istakao da je najbolji način da razlikujete falsifikate od originala da poznajete zaštitne elemente novca.
"Na sajtu banke možete naći uvećane prikaze i detaljne opise za svaki od elemenata zaštite. Vodeni žig je nešto na šta treba obratiti pažnju, kada dodirujete novčanicu kod originala ćete osetiti na jagodicama prstiju zadebljanje, kada prelazite preko centralnog motiva i natpisa NBS. Kod falsifikata toga nema ili su imitacije prenaglašene. Kažemo da su falsifikati dinara glatki na dodir", pojasnio je Trumpić.
Prevoznici iz Srbije i BiH najavili su blokadu šengenskih granica za 26. januar, zbog, kako navode, nepravedne primene novog sistema ulaska u EU. Srđan Tošić iz Udruženja "381" upozorava da je štrajk krajnja opcija koja, kao i upozorenje, može da ima ozbiljne posledice po privredu.
Građani čiji su kućni aparati ili bela tehnika oštećeni tokom snežnih padavina mogu da ostvare pravo na nadoknadu štete. Država je propisala proceduru za prijavu oštećenja u opštinama u kojima je proglašena vanredna situacija.
Trumpić je dodao da u zaštitne elemente spadaju i kinegram, onosno hologram, koji se vidi na licu novčanice, sigurnosna nit (metalna tračica) koja se u preusmeravanju ka izvoru svetlosti kod originala vidi u neprekidnom nizu, a kada je posmatramo ovako isprekidana je.
"Najviše se falsifikuju novčanice od 2.000 dinara"
Voditeljka Newsmax Balkans pokušala je da prepozna originalnu novčanicu, ali nije uspela u tome, što pokazuje da to i nije najlakše ako niste dovoljno obučeni.
Trumpić je izneo i nekoliko detalja koje se tiču materijala od kog se izrađuju novčanice.
"Naš novac izrađen je na stoprocentno pamučnom papiru, što nije slučaj sa falsifikatima. Oni su uglavnom izrađeni na komercijalnom papiru", naglasio je Trumpić.
Naš sagovornik govorio je i o tome koji apoeni se najviše falsifikuju.
"Kada su dinari u pitanju, najviše se falsifikuju apoeni od 2.000, 1.000 i 500.Oko 80 odsto otkrivenih falsifikata su novčanice od 2.000 dinara", navodi Trumpić.
Printscreen: Newsmax Balkans
Kada je reč o stranim valutama, sagovornik je ukazao da se najviše falsifikuju novčanice od 50, 100 i 200 evra i da postoje dve serije evronovčanica - A i B.
"Isti je vid provere, zadebljanje postoji kod originalne. Vodeni žig se ne vidi bez usmeravanja ka izvoru svetlosti. Ali kod stranih novčanica dodaju se neki drugi elementi, suština je unapređenje", naglasio je on.
Naveo je da treba gledati i optičku varijabilnu boju koja se retko imitira kod falsifikata.
"Dolazi do prelamanja boje kada pomeramo novčanicu kod falsifikata", rekao je gost jutarnjeg programa.
Kome da se obratite ako sumnjate da imate falsifikat
Trumpić je naveo da je ključna edukacija i poznavanja elemenata zaštite na originalima.
"Neophodno je da se edukujete kako biste izbegli štetu koju biste snosili ako neko otkrije falsifikate kod vas", napomenuo je sagovornik.
Printscreen: Newsmax Balkans
Posavetovao je građane kako da postupe u slučaju da sumnjaju da u svom posedu imaju falsifikate.
"Dužnost da odete u prvu policijsku stanicu ili prvu poslovnu banku i kažete da izražavate sumnju. Oni su dužni da izdaju vid potvrde o oduzetom novcu i onda ga nama šalju na ekspertizu. Onda mi vama dostavljamo izveštaj sa konstatacijom. Originale možemo vratiti, a falsifikati ostaju u NBS", ukazao je on.
Istakao je da je važno prijaviti ovakve slučajeve jer u suprotnom postoji mogućnost da se pokrene policijska aktivnost ako to ne učinite.
"A možda pokrenu postupak protiv nekoga ko je hteo da vas prevari", zaključio je Trumpić.
Gostovanje Bogdana Trumpića u emisiji "Otvori oči" pogledajte u videu:
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Zašto je sukob Srba i Albanaca oduvek deo šireg geopolitičkog okvira? Zbog čega se od Srednjeg veka do danas suštinski ništa nije promenilo u odnosu Albanaca prema Srbima i njihovoj državi? Da li su Tito komunisti isključivi krivci za stanje na Kosovo i Metohiji u drugoj polovini XX veka - odgovore tražimo od istoričara Momčila Pavlovića. Emisija „Sinteza“, u spektru Luke Mičete.
specijal
17:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
17:10
STAV REGIONA
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
U nastavku borbe protiv korupcije, pripadnici MUP, UKP i Odeljenja za borbu protiv korupcije, po nalogu Posebnog odeljenja Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu, uhapsili su M. P. (54) zbog sumnje da je izvršio više krivičnih dela zloupotrebe položaja odgovornog lica.
Policija u Nišu uhapsila je vlasnika preduzetničke radnje u Nišu M. S. (31) zbog sumnje da je organizovao eksploataciju mineralnih sirovina peska i šljunka na obradivom poljoprivrednom zemljištu u priobalju reke Južne Morave kod Aleksinca.
Javno tužilaštvo za organizovni kriminal saopštilo je da su uhapšena još dva pripadnika organizovane kriminalne grupe odgovorne za ubistva Ž. B. i M. S "iz koristoljublja i drugih niskih pobuda".
Na Beogradskom sajmu otvoren je 57. Međunarodni salon automobila "DDOR BG Car Show 09" i 18. Međunarodni sajam motocikala, kvadova, skutera i opreme Motopešn, na kojim je predstavljeno ukupno više od 280 izlagača.
Sednica Skupštine Grada Novog Sada počela je uz više od 40 tačaka, ali je centralnu pažnju izazvala odluka o oduzimanju dela prostora Akademiji umetnosti. Vlast tvrdi da se objekti ne koriste namenski, dok uprava Akademije i opozicija upozoravaju na ozbiljne posledice po nastavu i rad ustanove.
Pri lečenju devojčice E. M. (4), koja je preminula nakon operacije trećeg krajinika u Opštoj bolnici u Čačku, nisu pronađene greške, dok u slučaju M. M. (38) koji je preminuo nakon istog zahvata bilo je proceduralnih i stručnih grešaka, saopštio je savetnik ministra zdravlja dr Dragoljub Paunović.
Radovi na Železničkoj stanici Novi Beograd traju gotovo dva meseca bez adekvatne zaštite i obaveštenja i signalizacije. Detalji o njenoj rekonstrukciji i bezbednosti nisu u potpunosti poznati javnosti.
Nekada je televizija okupljala porodicu oko jednog ekrana. Danas imamo stotine dostupnih kanala, platformi i sadržaja. Ali je pitanje ko odlučuje šta gledamo?
Zaječar je najlošiji grad za život u Srbiji, pokazuju preliminarna istraživanja percepcije građana koje je radio Ekonomski fakultet u Nišu. Grad se našao na zadnjem mestu na osnovu više kategorija, poput obrazovanja, digitalne pismenosti, životne sredine i klime, ali i loših ekonomskih parametara.
Komentari (0)