Broj korisnika narodne kuhinje veći u odnosu na prošlu godinu za više od 200 ljudi

"Program narodnih kuhinja, što se tiče koordinacije od strane sedišta Crvenog krsta Srbije, funkcioniše u 77 sredina na teritoriji Srbije i to je 32.935 korisnika. Ako ćemo da uporedimo sa prethodnom godinom, to je neki blagi porast od 236 korisnika", rekla je Cvetković.

U pomoć uključena i država

Ona dodaje da program narodne kuhinje funkcioniše uz značajnu podršku Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, kao i jedinica lokalne samouprave.

"Socijalna delatnost je jedna od osnovnih delatnosti u Crvenom krstu Srbije a deo te delatnosti je program narodnih kuhinja i distribucija porodičnih paketa hrane i higijene što je u vezi sa narodnim kuhinjama, jer su korisnici uglavnom isti ili slični, odnosno to su ljudi kojima je potrebna pomoć i podrška kako državnih organa tako i Crvenog krsta i svakog od nas", rekla je Cvetković.

Kako je objasnila, selekciju korisnika kuhinje Crveni krst ne vrši samostalno, već to radi u saradnji sa centrima za socijalni rad i drugim relevantnim partnerskim ustanovama i organizacijama, među kojima su jedinice lokalne samouprave, mesne zajednice, udruženja osoba sa smetnjama u razvoju, udruženja invalida.

"Posebno smo usmereni na decu koja su iz porodica korisnika narodnih kuhinja i za tu decu organizujuemo oporavak u dečijim odmaralištima Crvenog krsta tokom leta", dodaje Cvetković.

Postoje i punktovi za dostavu paketa

Takođe objašnjava da za sve korisnike narodne kuhinje koji nisu u mogućnosti da dođu do lokacije postoje punktovi za dostavu paketa.

Do domaćinstava odlaze punktovi 43 organizacija CK, a svih 77 organizacija ima ukupno oko 430 njih.

"Distribucija porodičnih paketa hrane funkcioniše u 125 sredina. To su sredine kategorisane kao druga, treća, četvrta grupa razvijenosti pa smo fokusirani na te sredine. Distriburamo pakete za 53.000 domaćinstava i to je isto tako deset artikala hrane, osam artkala higijene i težine su oko trideset kilograma", zaključila je Cvetković.

Klarić je navela da je edukacija o ovom problemu neophodna, kako mladih ljudi koji zbog ubrzanog života povećavaju problem bacanja hrane, tako i korisnika banke hrane u pravcu njihovog ekonomskog ostamostaljivanja kroz zelene poslove reciklaže.

"Banka hrane Beograd radi na tome da dopre do nevidljivih grupa preko velike mreže organizacija, jer Banka okuplja negde oko 147 organizacija civilnog društva i dolazi do najranjivijih kategorija, pomaže im u vidu hrane koja se donira ali i tako što pravi pregled njihove situacije", rekla je Klarić.

Kako je navela Klarić, korisnici narodne kuhinje su prvenstveno seoske žene starije od 60 godina, koje su ceo život radile bez socijalnog i zdravstvenog osiguranja i čija je penzija izuzetno mala, a čija su deca uglavnom u većim gradovima.

Komentari (0)