"Proces sa pravno neizvesnim tokom": Dokle se stiglo sa legalizacijom objekata?
Prema poslednjim podacima Republičkog geodetskog zavoda za upis bespravnih objekata po Zakonu o posebnim uslovima za evidentiranje stiglo je više od 800 hiljada prijava. Iz Zavoda pojašnjavaju da će tek nakon što isteknu rokovi za prijavu i prigovore biti doneta i prva rešenja o upisu.
Zvaničnici navode da je interesovanje za legalizaciju veliko, ali rok od 60 dana očigledno nije dovoljan da se evidentira veliki broj bespravnih objekata. Imajući u vidu procenu da ih u Srbiji ima više od četiri miliona, do 5. februara bilo bi potrebno podnositi i više stotina hiljada prijava dnevno kako bi bili podneti zahtevi za sve bespravne objekte.
Predsednik opštine Zemun Gavrilo Kovačević rekao je za Newsmax Balkans da je na teritoriji te opštine dosad primljeno oko 10.000 prijava.
Borba protiv korupcije je za opšte dobro društva i ona mora biti sprovedena prema svima, slažu se svi. Te ideje predstavljaju kao deo procesa ka pravičnom društvu, bez korupcije, sa postojanjem odgovornosti.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da bi novoformirani "neverovatni" Odbor za mir, koji je pokrenula njegova administracija, "mogao" da zameni Ujedinjene nacije, koje je kritikovao zbog, kako je naveo, nedovoljne efikasnosti u okončanju ratova.
Roditelji učenika Devete gimnazije u Beogradu podneli su krivičnu prijavu protiv direktorke te škole zbog sumnje na zloupotrebu službenog položaja prilikom organizacije đačkih ekskurzija.
"Taj broj se poslednjih dana pomalo povećava, međutim, ono što je primetno jeste da vlasnici ili investitori zgrada malo sporije kreću u ovaj posao. Tako da očekujem da će se to do kraja meseca malo više intenzivirati. To je broj koji smo mi dobili preko opštinskih kancelarija, ne zaboravite da ljudi mogu i sami da podnesu zahtev, a s druge strane mogu i na šalterima opština, tako da je taj broj sigurno veći", istakao je naš sagovornik.
"Teško proceniti broj nelegalnih objekata"
Govoreći o broju nelegalnih objekata u Zemunu, naveo je da je teško to proceniti, kao da ne postoji ni metodologija.
"Međutim, ono što smo imali po prethodnim zakonima o legalizaciji, a bilo ih je više, imali smo u opštini, do 400 kvadrata svojevremeno imali smo preko 30.000 i verovatno je nekih sedam-osam hiljada bilo i za objekte veće od 400 kvadrata. Mi na teritoriji GO Zemun imamo dosta problema sa zemljištem koje je prodavano ljudima krajem devedesetih godina. To su mahom zemljišta poljoprivrednih kombinata koji nisu do kraja definisani. Ali, ovo je način da prvo u prvoj fazi ljudi reše taj problem, tog zemljišta ispod temelja, a onda i za redovno održavanje objekta za šta će opet imati određeni rok da to reše. Činjenica je da je ovo retka prilika da se ljudi uknjiže, kasnije će oni rešavati te neke stvari poput toga da li treba da otkupe od Grada Beograda, karikiram sada, 10 ili 15 kvadrata ako su ušli na gradsku parcelu itd. Sve su to životne stvari, sve su to stvari iz prakse. Tako da jednostavno, ljudi samo treba da pokažu volju da hoće to da prijave", podvukao je Kovačević.
Foto: Milena Đorđević
Republički geodetski zavod naveo je da postoje brojne nedoumice u vezi sa primenom Zakona, pa je objavio pojašnjenja. Navodi se da zahtevi podneti po ranijim zakonima sada nemaju nikakav pravni značaj. Poručuju da upis prava svojine i naplata poreza ne moraju biti povezani, ali da je moguće da se utvrdi naplata poreza retroaktivno za prethodnih pet godina.
Prijava nije komplikovana
Advokati poručuju da sam proces prijave uglavnom nije komplikovan, ali da je očekivano da će pomoć stručnjaka biti potrebnija za druge korake kada se dođe do provere ispravnosti i tehničke podobnosti objekta. Kažu da postoje i slučajevi koje novi Zakon ne može rešiti.
"Može da bude sporno to ukoliko se više ljudi prijave za vlasništvo na samom objektu. To može da bude sporno. I naravno građenje na tuđem zemljištu, da je neko sagradio objekat, možda je neki prethodnik, odnosno predak, otac, deda i slično da su sagradili objekat koji se nalazi na tuđem zemljištu, a da odnosi na samom zemljištu nisu rešeni i to je jako teško da će se rešiti i kroz ovaj zakon. Naravno u problemu su i oni ljudi gde postoji i dalje možda i teče neki sudski postupak oko objekta", rekao je za Newsmax Balkans advokat Stefan Damnjanović.
Printscreen: Newsmax Balkans
Proces evidentiranja važan je i za tržište nekretnina jer se promet nepokretnosti koje nisu evidentirane u javnim registrima odvija uz povećan pravni rizik za kupce.
"Mi se ne bavimo prometom nekretnina koje su u procesu legalizacije inače i pre ovog, upravo zbog neke pravne neizvesnosti. Jer krajnje fenomenološki posmatrano, legalizacija je negde proces sa pravno neizvesnim ishodom. Dakle, ne možemo znati i zbog toga ne želimo klijente naše da izlažemo toj neizvesnoti. A da li ih ima na tržištu? Da, ima ih", objasnio je vlasnik agencije za nekretnine Uroš Jovanović.
Jovanović poručuje da su takse za sve kategorije prihvatljive i da bi ova mogućnost trebalo da ohrabri ljude da registruju svoje vlastištvo, ali da ne treba očekivati da će zakon rešiti sve probleme. Dodaje da ne veruje da će biti većeg uticaja na cene nekretnina nakon završetka programa.
Prijave se podnose onlajn preko digitalne platforme svojnasvome.gov.rs. koju je uspostavila Agencija za prostorno planiranje i urbanizam, zatim preko naloga na portalu eUprava ili preko uslužnog centra lokalnih samouprava, kao i u 547 pošta širom Srbije.
Priča o ženi koje više nema, a koja je bila ratnica, levičarka, drugarica, supruga, domaćica, majka, umetnica, feministkinja i revolucionarka. Jugoslovenka je bila nacionalnost u koju su verovali svi stanovnici bivše Jugoslavije sve do trenutka dok, jačanjem nacionalne svesti, nisu nastale Srpkinje, Hrvatice, Slovenke, Makedonke. Nova epizoda serijala “Dekade” obrađuje karekter Jugoslovenke koja je bila deo popularne kulture, od muzike, preko filma, do književnosti.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
U saobraćajnoj nesreći na pružnom prelazu u selu Vapa kod Čačka poginuo je muškarac (42), potvrđeno je za portal Newsmax Balkans iz Policijske uprave Čačak.
Četvorogodišnja devojčica E. M. preminula je na Institutu za majku i dete nakon što je iz Opšte bolnice u Čačku transportovana za Beograd usled komplikacija nakon operacije trećeg krajnika.
Sekretarijat za javne prihode Grada Beograda obavestio je poreske obveznike – fizička lica, preduzetnike i pravna lica da je 18. februar rok za uplatu obaveze za prvi kvartal poreza na imovinu za 2026. godinu.
Policija u Nišu je, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u tom gradu, uhapsila A. B. (39), K. V. (55) i N. M. (43) iz ovog grada, koji se terete da su maloletnici omogućili da uživa opojne droge.
Rektor Univerziteta u Prištini (Kosovska Mitrovica) Nebojša Arsić potvrdio je da su tokom jutra nepoznate osobe u civilu zahtevale iseljenje Fakulteta tehničkih nauka u roku od 30 dana ili potpisivanje ugovora sa prištinskim univerzitetom.
Vodosnabdevanje dela opštine Rakovica biće obustavljeno 12. februara u trajanju od 30 sati zbog puštanja u rad novog cevovoda, saopštilo je Javno komunalno preduzeće "Beogradski vodovod i kanalizacija".
Na ulazu u park "Devet Jugovića" u Leskovcu, nedaleko od dečijeg vrtića pronađena je stara tekstonska granata, potvrđeno je za portal Newsmax Balkans iz Policijske uprave tog grada.
Iako deo pružnih prelaza u Srbiji i dalje nije adekvatno obeležen, što predstavlja ozbiljan bezbednosni rizik, nesreće se događaju i na mestima gde signalizacija postoji i gde su rampe spuštene.
Pripadnici UKP uhapsili su bivšu direktorku Ustanove za odrasle i starije u Leskovcu i jednog rukovodioca zbog sumnje da su godinama zloupotrebljavali službeni položaj, oštetivši ustanovu za više od sedam miliona dinara.
Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković zaustavljen je na graničnom prelazu Gradiška između Hrvatske i BiH, gde su ga pregledali službenici Granične policije, a potom je platio kaznu od 700 evra zbog narušavanja javnog reda i mira.
Komentari (0)