Zabrinjavajući podaci iz Niša, prodato 270.000 kutija lekova za smirenje za godinu dana: "Ljudi postaju zombirani"

U Nišu je prošle godine prodato skoro 270.000 kutija lekova za smirenje, što znači da je svaki Nišlija popio po jednu kutiju.

31.01.2026. 19:53

Zabrinjavajući podaci iz Niša, prodato 270.000 kutija lekova za smirenje za godinu dana: "Ljudi postaju zombirani"
Foto: Envato

Prodato je najviše bromazepama, a zatim litijum - karbonata, za koji psihijatri kažu da bi trebalo da se pije u strogo kontrolisanim uslovima. Za ove lekove, Nišlije su dale skoro 320.000 evra.

Podaci iz Niša su zabrinjavajući. Prošle godine je u apotekama prodato 267.000 kutija, što znači da je u proseku svaki Nišlija popio po jednu.

Jedna Nišlijka rekla je da je to pre svega zbog nedostatka edukacije i traženja brzog rešenja, kao i da je neverovatno kako ljudi veruju u te kratkoročne efekte.

Nišlije koje smo anketirali sličnog su mišljenja - da lekovi za smirenje nisu dobro rešenje.

U Nišu je prodato najviše bromazepam, a sledeći na listi je litijum-karbonat, čak 37.000 kutija. Treće mesto zauzima bensedin.

Psihijatar u domu zdravlja dr Dragutin Stojanović kaže da ova lista više liči na potrebe specijalne bolnice nego na kućnu apoteku. 

Stojanović je objasnio za Newsmax Balkans da je neobično što se bromazepam i litijum-karbonat tako često pojavljuju na listi, dok lekovi koji se stvarno više koriste stoje pri dnu.

"U svakom slučaju, ne treba mešati babe i žabe. Litijum-karbonat i drugi lekovi nisu uopšte slični bromazepamu i retko se koriste u zloupotrebi", rekao je psihijatar i psihoterapeut za Nesmax Balkans.

Lekovi za smirenje mogu da budu korisni u akutnim situacijama, ali oni dugoročno ne rešavaju problem, kažu stručnjaci.

"Ljudi postaju zombirani"

Psihijatar i psihoterapeut Ivajlo Ilijev kaže da je zloupotreba lekova za smirenje počela u vreme korone. 

"Ljudi se loše osećaju. Nažalost, ljudi u takvim situacijama češće pribegavaju ventilacijama, a na takav način upotreba lekova jeste ventilacija. Ventilacija daje samo trenutni osećaj da vam je bolje, a u nekom dužem konceptu postajete ruinirani, postajete zombirani i na neki način vrsta čoveka bez duše, čoveka bez nekakvih performansi psiholoških, emotivnih", objasnio je Ilijev.

Dodao je da se lekari sve češće susreću sa takvim ljudima.

Stručnjaci kažu da iako mogu pomoći u akutnim krizama, često prikrivaju dublje emocionalne probleme. Još veći problem je što se razvija zavisnost koja, ukoliko doziranje nije pod nadzorom lekara, može da postane vrlo ozbiljna.

Navode da je situacija verovatno slična širom Srbije, pa se postavlja pitanje da li to znači da stvaramo kulturu u kojoj građani veruju da ne mogu da prevaziđu krize bez lekova.

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)