Svetski dan borbe protiv raka, prevencija spasava život: "Godišnje oboli više od 41.000 ljudi, umre oko 20.000"
U Srbiji se godišnje registruje više od 41.000 novoobolelih od raka, a više od 20.000 ljudi izgubi bitku sa ovom bolešću, pokazuju podaci Registra za rak Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut".
Izvor: RTS
04.02.2026. 18:06
Foto: Envato
Povodom Svetskog dana borbe protiv raka, prof. dr i direktorka Batuta Verica Jovanović rekla je za RTS da prevencija i rano otkrivanje mogu spasiti hiljade života.
"Prema podacima iz 2024. godine, u Srbiji godišnje oboli 41.472 osobe od malignih bolesti, nešto više muškaraca, njih 21.793, i 19.679 žena", navela je Jovanović.
Ministarstvo poljoprivrede je, povodom pojave afričke kuge svinja u Kolubarskom upravnom okrugu u januaru ove godine, saopštilo da su veterinarska inspekcija i veterinarske službe bez odlaganja preduzele sve zakonske mere u cilju suzbijanja, sprečavanja daljeg širenja i iskorenjivanja te bolesti.
Spekulacije o političkim sastancima na Mećavniku sagovornici emisije "Otvori oči" Stevica Deđanski i Borislav Antonijević opisuju kao prenaduvane, ističući da je reč o razgovorima bez formalnog političkog plana. Ipak, obojica ocenjuju da opozicionoj sceni nedostaje jasna alternativa.
"Na teritoriji naše zemlje godišnje premine 20.314 ljudi od posledica malignih bolesti", precizirala je ona naglasivši da je reč o globalnom problemu, a ne samo o izazovu sa kojim se suočava Srbija.
"Najviše obolelih u većim gradovima"
Prema njenim rečima, Svetska zdravstvena organizacija i Međunarodna agencija za istraživanje raka posebno ukazuju na značaj borbe protiv udruženih faktora rizika.
"Osim genetskih, moramo da razmišljamo o načinu na koji živimo - da li se radi o gojaznosti, povišenom krvnom pritisku, konzumiranju alkohola, pušenju cigareta i nedostatku fizičke aktivnosti. Svi ovi faktori zajedno deluju na nastanak malignih bolesti", navela je doktorka.
Govoreći o učestalosti pojedinih karcinoma, profesorka je navela da regionalne razlike u Srbiji nisu velike.
"U većim gradovima se registruje najveći broj obolelih i preminulih, što je povezano i sa činjenicom da se najsloženije lečenje sprovodi u velikim kliničkim centrima", ukazala je Jovanović.
"Nedovoljna svest o značaju prevencije"
Jovanović ističe da je najveća zabrinutost nadležnih upravo nedovoljna svest o značaju prevencije.
"Kada smo zdravi, ne razmišljamo dovoljno o preventivnim pregledima i o tome da se mnogi faktori rizika mogu sprečiti našim ponašanjem", rekla je Jovanović.
Kod žena je najčešći rak dojke, potom rak pluća, zatim rak debelog creva, dok je rak grlića materice na četvrtom mestu.
Foto: Envato
Za rak dojke, mamografija ostaje zlatni standard.
Kada je reč o preventivnim pregledima, ženama od 25. do 64. godine preporučuje se redovan ginekološki skrining i Papanikolau test jednom u tri godine, kao i HPV tipizacija.
"Pregled jednom u dve godine, od 50. godine života, izuzetno je važan", navela je Jovanović.
"Više od 1.000 muškaraca u Srbiji godišnje umre od raka prostate"
Kada je reč o muškarcima, na prvom mestu po učestalosti je rak pluća, zatim slede rak debelog creva i rektuma, a na trećem mestu je rak prostate.
Kada je reč o raku debelog creva, preporučuju se redovni testovi od 50. godine, uz posebnu pažnju kod osoba sa pozitivnom porodičnom anamnezom.
Poseban akcenat treba staviti i na prevenciju raka prostate.
Foto: Envato
"Godišnje se u Srbiji registruje oko 2.700 novoobolelih, a više od 1.000 muškaraca umre. Određivanje PSA parametra kod muškaraca od 50 do 70 godina je jednostavan i važan korak u ranom otkrivanju", istakla je profesorka.
Podsetila je i da rast broja obolelih nije specifičnost Srbije.
"Svetska zdravstvena organizacija procenjuje da će do 2040. godine broj obolelih od malignih bolesti porasti za više od 40 odsto na globalnom nivou", istakla je ona.
Potrešena ratovima u Ukrajini i na Bliskom istoku, Evropska unija se nalazi u kritičnom periodu svog razvoja i postojanja. Ostali veliki igrači na međunarodnoj sceni vuku ofranzivne poteze, dok se EU zbog unutrašnjih slabosti drži defanzivnog načina delovanja. Kako se ovaj u osnovi mirovni projekat može prestruktuirati u uslovima velikih kriza? Da li je proširenje sa novim članicama mogućnost za progres ili dopunski balast na leđima stare dame? Šta može uraditi Zapadni Balkan da bi ubedio Brisel u neophodnost brze integracije? Zašto je, najverovatnije, propala ideja ograničenog ulaska u EU? Na ova i mnoga druga pitanja u novoj Perspektivi svoj odgovor daje Ana Krstinovska, bivši makedonski državni sekretar za evropska pitanja, direktorica NVO ESTIMA.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ
Da li kriza na Bliskom istoku menja planove turista za ovo leto? Koje rute i turističke destinacije su najbezbednije? Kako se nositi sa otkazivanjem letova i neočekivanim problemima na putovanju? Za emisiju „Tražim reč“ govore, direktor Nacionalne asocijacije turističkih agencija Srbije Aleksandar Seničić, predsednik Upravnog odbora Asocijacija turističke industrije Srbije Mirko Bauk i Tamara Ristić, turistkinja koja je nedavno boravila na Filipinima.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Pripadnici MUP u Nišu, po nalogu Višeg javnog tužilaštva, uhapsili su D. R. (39) iz okoline Svrljiga zbog neovlašćene proizvodnje i prometa droge, i N. Đ. (39) iz Niša, osumnjičenog za neovlašćeno držanje opojnih droga.
Policija u Boljevcu uhapsila je M. Đ. (21) iz Boljevca i M. T. (23) iz okoline ovog mesta, zbog sumnje da su 14. marta, nakon kraće rasprave ispred jednog ugostiteljskog objekta u Boljevcu, zadali više udaraca dvadesetšestogodišnjem meštaninu.
Kriza na Bliskom istoku ulazi u novu, potencijalno opasniju fazu. Nakon što je Iran blokirao jednu od najvažnijih pomorskih ruta za transport nafte na svetu, američki predsednik Donald Tramp pozvao je više država da pošalju ratne brodove kako bi se obezbedio slobodan prolaz kroz Ormuski moreuz.
Zašto je sukob Srba i Albanaca oduvek deo šireg geopolitičkog okvira? Zbog čega se od Srednjeg veka do danas suštinski ništa nije promenilo u odnosu Albanaca prema Srbima i njihovoj državi?
Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković izjavio je, povodom 22. godišnjice "Martovskog pogroma" na Kosovu i Metohiji, da stradanje kakvom su bili izloženi Srbi na KiM 2004. godine ne treba i ne sme da se dogodi nijednom narodu ili društvenoj grupi.
Zbog izvođenja hitnih radova na kanalizacionoj mreži u ulici Ruzveltova, od 17. do 21. marta doći će do promena u radu linija javnog prevoza, odnosno privremenog ukidanja tramvajske linije broj 8 i promene u radu tramvajske linije broj 12.
Da li kriza na Bliskom istoku menja planove turista za ovo leto? Koje rute i turističke destinacije su najbezbednije? Kako se nositi sa otkazivanjem letova i neočekivanim problemima na putovanju?
U Srbiji se za novčanu socijalnu pomoć izdvaja 0,2 odsto BDP. Ovaj podatak se odnosi na najuži krug pomoći - socijalno najugroženije građane, dok su ukupna davanja za sve oblike socijalne pomoći, uključujući dečije dodatke, nešto viša, ali i dalje ispod međunarodnih standarda.
Navršava se 45 godina od požara u Pećkoj patrijaršiji, kada je u noći između 15. i 16. marta 1981. godine zapaljen stari manastirski konak i uništen deo vredne arhive, rukopisa i crkvenih predmeta.
Komentari (0)