Problem koji pogađa milione odraslih, ali nezaobilazno i decu i adolescente.
Danas gotovo da ne postoji odrasla osoba koja bar jednom u životu nije osetila bol u leđima, a stručnjaci podsećaju da takvi problemi nisu nikakva retkost, već realnost modernog načina života koji sve više opterećuje naši kičmeni stub.
Statistike pokazuju da oko 80 odsto odraslih u nekom trenutku iskusi bol u leđima, a kod tinejdžera sve češće se beleže tegobe koje su ranije važile za starije generacije.
Više javno tužilaštvo u Beogradu saopštilo je da je dobilo nalaz i mišljenje veštaka Nacionalnog centra za kriminalističku forenziku MUP u vezi sa požarom koji je izbio 19. januara na četvrtom spratu zgrade Višeg suda u Beogradu u Ustaničkoj ulici.
Republika Srbija čini sve napore da članovi Saveta REM budu izabrani što pre, uz poštovanje propisa koji uređuju postupak za njihov izbor, naveo je u pisanoj izjavi ministar informisanja i telekomunikacija Boris Bratina.
Gosti nove epizode emisije "Tražim reč" bili su spinalni hirurg doktor Milenko Savić i profesor biomehanike i motorne kontrole Fakultet za sport Duško Ilić.
Bolest kičme bolest savremenog doba
Uprkos činjenici da je kičma evolucijski adaptirana za uspravan hod, stručnjaci ističu da savremene navike dodatno otežavaju njenu ulogu.
Printscreen:Newsmax BalkansMilenko Savić
Dr Savić je u emisiji rekao da je bolest kičme bolest savremenog doba.
"Često okrivljuju Čarlsa Darvina za to jer kako kažu kičma nije predviđena da stoji vertikalno i od kada je čovek počeo da hoda, to opterećenje na kičmu s obzirom na to kako je napravljena je preveliko, zaista veliki broj ljudi ima bol u leđima. Na tu evolucijsku grešku ili situaciju dodaje se i to što sve više sedimo, sve više se vozi auto, puno ljudi ima prekomernu težinu i sve to ubrzava inače prirodni proces starenja", istakao je doktor.
Problemi sa kičmom sve češće uočavaju već u detinjstvu
Deformiteti, loše držanje i slab mišićni tonus postaju učestali i kod dece koja se bave sportom, ali i kod one koja deluju krhko i slabo građeno.
Duško Ilić, koji u radu obuhvata različite grupe dece, ukazuje na ozbiljnost situacije.
"Ja radim sa dve populacije dece, sa jedne strane zdravom populacijom koja se bavi fudbalom, košarkom, tenisom u kojima apriori ima uslova da dođe do problema, sa druge strane deca, pogotovo devojčice, sa malim osnovama zglobova koje su tanjušne, izrastaju relativno mršavo, imaju mnogo problema na temu kičme, od 1000 devojčica 997 devojčica ima levu lumbalnu i desnu torakalnu skoliozu. Različiti su razlozi. Neko to naziva idiopatijom odnosno nepoznatim razlozima. Ipak, nije tako", objasnio je Ilić.
Printscreen:Newsmax BalkansDuško Ilić
Dodao je da ovakvi podaci jasno ukazuju da se uzroci problema ne mogu svesti na slučajnost ili nepoznate faktore, već zahtevaju ozbiljniji i sistematičniji pristup.
Iako mnogi doktori godinama preporučuju plivanje za kičmu, Duško Ilić upozorava da su neke uvrežene preporuke pogrešno shvaćene a čak i potencijalno štetne.
"Mislim da je pogodan trenutak da kažemo šta je to rigidno kada je u pitanju kičma i da ljudi iz medicine više ne govore da je plivanje dobro za kičmu. Plivanje je betežinsko stanje. Od sto plivača koji su dve godine bili na plivanju, samo su dvoje i dalje korektnog telesnog statusa. Svi ostali su premekanog tkiva. Nema dobrih otpora o podlogu i deca se jako krive, deformišu. Na primer, imate gracilne pozicije kao što je balet koji traži hiperekstenzijalni položaj lumbalnog dela da bi stalno bile ispravljene, ali imate mnogo dece koja nemaju gluteus. Da ne pričam koliko je detalja u tome da deca treba da imaju i svoju dnevnu aktivnost, škole treba da daju dvadesetominutnu selektivnu aktivnost od tri vežbe i tri pauze za decu koje su najvažnije", rekao je Ilić.
Printscreen:Newsmax Balkans
Sagledavajući sve češće probleme sa kičmom kod odraslih i dece, jasno je da se ne radi o izolovanom zdravstvenom problemu, već o posledici načina života.
Stručnjaci upozoravaju da je neophodno rano reagovanje, edukacija i promena navika, jer kičma, kao stub tela, trpi posledice svakog zanemarivanja, a cena toga često se plaća godinama kasnije.
Celu emisiju možete pogledati na Newsmax Balkans Youtube kanalu:
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
special
21:00
SINTEZA
Ko je bila srpska kraljica Jelena, žena kralja Uroša I i majka kraljeva Dragutina i Milutina? Kakva je bila žena koja je jedina od srpskih srednjovekovnih vladarki postala svetica i imala svoje žitije? Zašto su je pogrešno nazivali Jelena Anžujska. Odgovore tražimo od istoričarke Katarine Mitrović. Sinteza, u spektru Luke Mičete.
specijal
22:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
22:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-JUGOSLOVENKA
Priča o ženi koje više nema, a koja je bila ratnica, levičarka, drugarica, supruga, domaćica, majka, umetnica, feministkinja i revolucionarka. Jugoslovenka je bila nacionalnost u koju su verovali svi stanovnici bivše Jugoslavije sve do trenutka dok, jačanjem nacionalne svesti, nisu nastale Srpkinje, Hrvatice, Slovenke, Makedonke. Nova epizoda serijala “Dekade” obrađuje karekter Jugoslovenke koja je bila deo popularne kulture, od muzike, preko filma, do književnosti.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
U saobraćajnoj nesreći na pružnom prelazu u selu Vapa kod Čačka poginuo je muškarac (42), potvrđeno je za portal Newsmax Balkans iz Policijske uprave Čačak.
Četvorogodišnja devojčica E. M. preminula je na Institutu za majku i dete nakon što je iz Opšte bolnice u Čačku transportovana za Beograd usled komplikacija nakon operacije trećeg krajnika.
Sekretarijat za javne prihode Grada Beograda obavestio je poreske obveznike – fizička lica, preduzetnike i pravna lica da je 18. februar rok za uplatu obaveze za prvi kvartal poreza na imovinu za 2026. godinu.
Policija u Nišu je, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u tom gradu, uhapsila A. B. (39), K. V. (55) i N. M. (43) iz ovog grada, koji se terete da su maloletnici omogućili da uživa opojne droge.
Opšta bolnica u Čačku saopštila je da je, nakon dobijanja informacija o smrti devojčice E. M. (4), koja je preminula posle operacije krajnika 4. februara, istog dana obavestila Ministarstvo zdravlja i zdravstvenu inspekciju o tome.
Iako deo pružnih prelaza u Srbiji i dalje nije adekvatno obeležen, što predstavlja ozbiljan bezbednosni rizik, nesreće se događaju i na mestima gde signalizacija postoji i gde su rampe spuštene.
Pripadnici UKP uhapsili su bivšu direktorku Ustanove za odrasle i starije u Leskovcu i jednog rukovodioca zbog sumnje da su godinama zloupotrebljavali službeni položaj, oštetivši ustanovu za više od sedam miliona dinara.
Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković zaustavljen je na graničnom prelazu Gradiška između Hrvatske i BiH, gde su ga pregledali službenici Granične policije, a potom je platio kaznu od 700 evra zbog narušavanja javnog reda i mira.
Muzej savremene umetnosti u Beogradu najavio je da će povodom Sretenja - Dana državnosti 14, 15. i 16. februara omogućiti besplatan ulaz na sve svoje programe.
Da li će sledeći izbori u Srbiji doneti promene i da li su zaista najvažniji u novijoj istoriji, pitanje je koje je odavno u žiži javnosti. Sociolog i profesor Vladimir Vuletić rekao je u emisiji Sinteza da je studentski pokret bio politička snaga, ali da su vremenom izgubili artikulaciju.
Muškarac albanske nacionalnosti je u ambulanti u srpskom selu Dobrotin kod Lipljana ispisao grafite koji veličaju UČK, potom ušao u obližnji vrtić, vikao i provocirao pred decom, saopštila je Kancelarija za Kosovo i Metohiju.
Komentari (0)