Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Problem koji pogađa milione odraslih, ali nezaobilazno i decu i adolescente.
Danas gotovo da ne postoji odrasla osoba koja bar jednom u životu nije osetila bol u leđima, a stručnjaci podsećaju da takvi problemi nisu nikakva retkost, već realnost modernog načina života koji sve više opterećuje naši kičmeni stub.
Statistike pokazuju da oko 80 odsto odraslih u nekom trenutku iskusi bol u leđima, a kod tinejdžera sve češće se beleže tegobe koje su ranije važile za starije generacije.
Više javno tužilaštvo u Beogradu saopštilo je da je dobilo nalaz i mišljenje veštaka Nacionalnog centra za kriminalističku forenziku MUP u vezi sa požarom koji je izbio 19. januara na četvrtom spratu zgrade Višeg suda u Beogradu u Ustaničkoj ulici.
Republika Srbija čini sve napore da članovi Saveta REM budu izabrani što pre, uz poštovanje propisa koji uređuju postupak za njihov izbor, naveo je u pisanoj izjavi ministar informisanja i telekomunikacija Boris Bratina.
Gosti nove epizode emisije "Tražim reč" bili su spinalni hirurg doktor Milenko Savić i profesor biomehanike i motorne kontrole Fakultet za sport Duško Ilić.
Bolest kičme bolest savremenog doba
Uprkos činjenici da je kičma evolucijski adaptirana za uspravan hod, stručnjaci ističu da savremene navike dodatno otežavaju njenu ulogu.
Printscreen:Newsmax BalkansMilenko Savić
Dr Savić je u emisiji rekao da je bolest kičme bolest savremenog doba.
"Često okrivljuju Čarlsa Darvina za to jer kako kažu kičma nije predviđena da stoji vertikalno i od kada je čovek počeo da hoda, to opterećenje na kičmu s obzirom na to kako je napravljena je preveliko, zaista veliki broj ljudi ima bol u leđima. Na tu evolucijsku grešku ili situaciju dodaje se i to što sve više sedimo, sve više se vozi auto, puno ljudi ima prekomernu težinu i sve to ubrzava inače prirodni proces starenja", istakao je doktor.
Problemi sa kičmom sve češće uočavaju već u detinjstvu
Deformiteti, loše držanje i slab mišićni tonus postaju učestali i kod dece koja se bave sportom, ali i kod one koja deluju krhko i slabo građeno.
Duško Ilić, koji u radu obuhvata različite grupe dece, ukazuje na ozbiljnost situacije.
"Ja radim sa dve populacije dece, sa jedne strane zdravom populacijom koja se bavi fudbalom, košarkom, tenisom u kojima apriori ima uslova da dođe do problema, sa druge strane deca, pogotovo devojčice, sa malim osnovama zglobova koje su tanjušne, izrastaju relativno mršavo, imaju mnogo problema na temu kičme, od 1000 devojčica 997 devojčica ima levu lumbalnu i desnu torakalnu skoliozu. Različiti su razlozi. Neko to naziva idiopatijom odnosno nepoznatim razlozima. Ipak, nije tako", objasnio je Ilić.
Printscreen:Newsmax BalkansDuško Ilić
Dodao je da ovakvi podaci jasno ukazuju da se uzroci problema ne mogu svesti na slučajnost ili nepoznate faktore, već zahtevaju ozbiljniji i sistematičniji pristup.
Iako mnogi doktori godinama preporučuju plivanje za kičmu, Duško Ilić upozorava da su neke uvrežene preporuke pogrešno shvaćene a čak i potencijalno štetne.
"Mislim da je pogodan trenutak da kažemo šta je to rigidno kada je u pitanju kičma i da ljudi iz medicine više ne govore da je plivanje dobro za kičmu. Plivanje je betežinsko stanje. Od sto plivača koji su dve godine bili na plivanju, samo su dvoje i dalje korektnog telesnog statusa. Svi ostali su premekanog tkiva. Nema dobrih otpora o podlogu i deca se jako krive, deformišu. Na primer, imate gracilne pozicije kao što je balet koji traži hiperekstenzijalni položaj lumbalnog dela da bi stalno bile ispravljene, ali imate mnogo dece koja nemaju gluteus. Da ne pričam koliko je detalja u tome da deca treba da imaju i svoju dnevnu aktivnost, škole treba da daju dvadesetominutnu selektivnu aktivnost od tri vežbe i tri pauze za decu koje su najvažnije", rekao je Ilić.
Printscreen:Newsmax Balkans
Sagledavajući sve češće probleme sa kičmom kod odraslih i dece, jasno je da se ne radi o izolovanom zdravstvenom problemu, već o posledici načina života.
Stručnjaci upozoravaju da je neophodno rano reagovanje, edukacija i promena navika, jer kičma, kao stub tela, trpi posledice svakog zanemarivanja, a cena toga često se plaća godinama kasnije.
Celu emisiju možete pogledati na Newsmax Balkans Youtube kanalu:
Poremećaj pažnje i koncentracije - ADHD - koliko olako deci pripisujemo ovu dijagnozu? Da li je ADHD zaista u porastu ili je postalo popularno koristiti ga za dete koje reaguje burno? Kako razlikovati „živahno dete“ od deteta sa ADHD-om i koliko je opasno kada se ADHD pogrešno tumači kao neposlušnost ili „loše vaspitanje“? Za emisiju „Tražim reč” govore logoped Neda Milošević Dedakin, psihoterapeut Jugoslava Zajić, ali i stručnjaci iz različitih oblasti koji rade direktno sa decom Zona Simić, Tamara Skrlatović, klovn Cvrcko i Mihajlo Anđelović.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Zašto je rokenrol više od muzike? Kako se rok rađao u Beogradu? Zbog čega jugoslovenski rok nije bio puka imitacija zapadnih uzora? Zašto je rok eruptivni izraz unutrašnje potrebe za autentičnošću i uspostavljanjem novog jezika? Odgovore tražimo od legendarnog rokera Vlade Jankovića Džeta.
specijal
05:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-ISTORIJA NACIZMA I DEO (R)
Kako je iz haosa nastala ideologija zla? Od posleratnog očaja do uspona. Otkrivamo šest stubova nacizma. Društvo u rasulu, propaganda, droga i slepa poslušnost bez savesti. Kako je običan čovek postao deo najmračnijeg sistema u istoriji?
dokumentarni
06:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
OTVORI OČI
Vojska i policija pronašle eksploziv u blizini gasne infrastrukture u Kanjiži. Ko stoji iza ove akcije koja je mogla da ugrozi vitalne inetrese naše zemlje? Gost emisije biće Miroslav Bjegović. Predsednik Vučić najavio izbore za maj ili najkasnije mart naredne godine. Mogu li političke tenzije da se spuste u međuvremenu i kome se žuri da stane na izbornu "crtu"? Gosti emisije biće Slobodan Cvejić i Stevica Deđanski. Ističe 48 sati koje je Tramp dao Iranu za postizanje dogovora – da li je Teheran ozbiljno shvatio upozorenje američkog predsednika?
Kako se piše, ali i kaže - Uskrs ili Vaskrs i da li se čestita sa "Hristos vaskrse" ili "Hristos voskrse". Večito pitanje uoči jednog od najvećih praznika kod pravoslavnih hrišćana jeste - slavimo li Uskrs ili Vaskrs?
Stranka Tisa Petera Mađara osvojila je 138 poslaničkih mesta, Fides Viktora Orbana 55, a Naša domovina Lasla Torockaja šest, pokazuju preliminarni rezultati parlamentarnih izbora u Mađarskoj na osnovu 98,42 odsto obrađenih glasova.
Tinejžerka (18) je poginula, a tri osobe su povređene u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u jutarnjim satima u selu Donji Adrovac kod Aleksinca, potvrđeno je portalu Newsmax Balkans iz Policijske uprave Niš.
Navršava se 27 godina otkako su piloti NATO, usred dana, projektilima pogodili međunarodni putnički voz Beograd–Solun dok je prelazio most preko Južne Morave kod Grdelice.
Ko je odgovoran za zaštitu spomenika kulture na Kosovu i Metohiji? Da li je pitanje kulturne baštine postalo sredstvo političkog pritiska u pregovorima Beograda i Prištine?
Hirurzi Klinike za grudnu hirurgiju Univerzitetskog kliničkog centra Srbije napravili su poduhvat prvom transplantacijom pluća u našoj zemlji, a četrdesetdvogodišnji pacijent se dobro oporavlja.
Patrijarh srpski Porfirije služio je na Vaskrs Svetu arhijerejsku liturgiju u Pećkoj patrijaršiji, kojoj je prisustvovao veliki broj vernika iz svih krajeva Kosova i Metohije.
Praznici su vreme kada mnogi putuju i obilaze Srbiju. Oni koje put nanese u Timočku Krajinu neće se pokajati jer je tamo priroda bila veoma darežljiva, a kulturno nasleđe je impozantno. Zato je iz godine u godinu gostiju je sve više pa čak i onih koje zanima takozvani verski turizam.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić čestitao je najveći hrišćanski praznik, Vaskrs, uz poruku da je porodični sto mesto gde se okupljaju generacije i gde svi razgovaraju.
Komentari (0)