Srbija razmatra kupovinu udela u mađarskoj nuklearki "Pakš 2": Koliko je to realno i šta donosi
Mađarska je počela izgradnju novih reaktora nuklearne elektrane "Pakš 2". Taj projekat smatra se jednim od ključnih za energetsku budućnost regiona. Srbija izvesno vreme razmatra mogućnost kupovine udela, što bi bio prvi korak ka nuklearnoj energiji nakon uklanjanja višedecenijskog moratorijuma.
Naši zvaničnici su više puta potvrdili da Srbija razmatra kupovinu od pet do 10 odsto udela. I kada bi do toga zaista došlo, to bi bio korak napred u pogledu energetske sigurnosti, ali i u razvoju kadrova i pristupu savremenim tehnologijama.
Stručnjaci poručuju da je za Srbiju ključno da sarađuje sa svim zemljama koje imaju razvijeno nuklearno znanje i da bi mogućnost kupovine udela u nuklearki "Pakš 2" za našu zemlju bio dobar početak.
Međutim, stručnjaci smatraju i to da kupovina udela nije dovoljna za potrebe Srbije i da je svakako potrebno raditi na izgradnji sopstvenih kapaciteta. Ukazuju na to da nam je dugoročno gledano potrebna izgradnja konvencionalnih nuklearnih reaktora ili malih modularnih reaktora.
Ukupan priliv stranih investicija u Crnu Goru, u periodu od 1. januara do 30. novembra 2025. godine, iznosio je 867 miliona evra, a Turska se pozicionirala kao najveći pojedinačni investitor sa ukupnim ulaganjima od 127,1 milion evra.
Muzej savremene umetnosti u Beogradu najavio je da će povodom Sretenja - Dana državnosti 14, 15. i 16. februara omogućiti besplatan ulaz na sve svoje programe.
Procene su da bi Srbiju taj udeo u "Pakšu 2" koštao oko 1,25 milijardi evra, dok stručnjaci ukazuju na to da će Srbija imati sve veće potrebe za električnom energijom i potrebe za novim izvorima.
Prema ocenama eksperata, stabilna proizvodnja struje u jednoj članici Evropske unije znači i veću sigurnost za ceo region. A to donosi izgradnja "Pakša 2" od strane ruskog "Rosatoma" budući da se radi o reaktorima najnovije generacije sa unapređenim sistemima bezbednosti. Ipak, koliko su srpska i mađarska strana blizu ovakvog dogovora, u ovom momentu nije poznato.
Dalibor Arbutina, direktor JP "Nuklearni objekti Srbije", rekao je za Newsmax Balkans da je to najbolja opcija i najjeftinija u ovom trenutku.
"S druge strane, to bi mnogo značilo zbog tehnološkog razvoja i operativnog iskustva naših ljudi koji bi učestvovali od starta u izgradnji nuklearne elektrane. Tako da bi to nama podiglo i kapacitet, što se tiče i znanja, i što se tiče kadrova, a samim tim bi promenilo i percepciju javnosti zbog nuklearne elektrane"; objasnio je Arbutina u emisiji "Presek".
Dodao je da bi se smanjio i strah od eventualne izgradnje nuklearne elektrane u zemlji, jer bi Srbija već imala učešće u jednoj nuklearnoj elektrani koja nam je blizu, u regionu.
Dogovaralo bi se o svemu
Arbutina je naglasio da takvo rešenje u svakom slučaju ne bi bilo dovoljno za dugoročnu budućnost, ali bi imalo značaja, kako zbog kadrova, tako i iz drugih razloga.
Kako je istakao, to ne zavisi samo od njih, već pre svega od vlasnika nuklearne elektrane i njegove spremnosti da proda svoj udeo.
Printscreen: Newsmax BalkansDalibor Arbutina
"Tako da, tu bi se dogovaralo i o procentima i o svemu. Sa te neke ekonomske strane, u ovom trenutku bi bilo najjeftinije, ali opet, bilo bi nam nedovoljno. Ipak, značilo bi nam, zbog ulaska u neki naš naredni nuklearni ciklus", zaključio je Arbutina za Newsmax Balkans.
Potrebe za električnom energijom ne samo u Srbiji, već i u svetu rastu i eksperti smatraju da je potrebno da radimo na izgradnji sopstvenih kapaciteta i da proširimo saradnju sa drugim zemljama kada je reč o nuklearnoj energiji.
Šta zapravo predstavlja ova izgradnja "Pakš 2" u Mađarskoj? Prema oceni stručnjaka ovo znači stabilnost u regionu, između ostalog i zbog toga što se radi o reaktorima najnovije generacije koji pružaju dodatnu bezbednost, a kada je reč o Srbiji i kupovini udela u ovoj mađarskoj nuklearki, to svakako ostaje otvoreno pitanje i u narednom periodu, budući da se tek početkom ovog meseca počelo sa izgradnjom "Pakš 2".
Krajem šezdesetih godina XX veka teorizam postaje realnost u SFRJ. Godina posle koje ništa nije bilo isto je bila 1968. Uz studentske demonstracije ona će ostati upamćena po bombama na Železničkoj stanici u Beogradu, a najviše po bombi u bioskopu 20. Oktobar. Dokumentarni serijal DEKADE istražuje kako je tadašnja služba zakazala, ali i donosi priče filmskih radnika koji su u to vreme, kao student i tinejdžeri, bioskop smatrali glavnim provodom. Šta se u Beogradu promenilo nakon eksplozije bombe u bioskopu 20. Oktobar i da li je glavni terorista zaista bio onaj koji je uhapšen i osuđen ?
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Policija u Nišu uhapsila je vlasnika preduzetničke radnje u Nišu M. S. (31) zbog sumnje da je organizovao eksploataciju mineralnih sirovina peska i šljunka na obradivom poljoprivrednom zemljištu u priobalju reke Južne Morave kod Aleksinca.
U nastavku borbe protiv korupcije, pripadnici MUP, UKP i Odeljenja za borbu protiv korupcije, po nalogu Posebnog odeljenja Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu, uhapsili su M. P. (54) zbog sumnje da je izvršio više krivičnih dela zloupotrebe položaja odgovornog lica.
U Srbiji je u toku 2025. obavljeno rekordnih 110,6 miliona internet kupovina ili u proseku više od 303.000 internet kupovina dnevno, što dodatno potvrđuje sve širu primenu digitalnih platnih kanala među korisnicima, objavila je Narodna banka Srbije.
"Veoma je verovatno da će licenca NIS biti produžena na kratko, kako bi kompanija mogla nesmetano da nastavi rad dok se donosi odluka o odobrenju ugovora", rekao je broker Nenad Gujaničić, ističući da kupoprodaja ruskog paketa i dalje ostaje neizvesna.
Telekom Srbija je u Boru pustio u rad četiri bazne MTS stanice, a generalni direktor Telekoma Srbija Vladimir Lučić izjavio je da je celokupna investicija pokrivanja opštine Bor kvalitetnim signalom mobilne telefonije vredna 600.000 evra.
Er Srbija, u saradnji sa aerodromom Nikola Tesla Beograd i tehnološkim partnerima SITA i IER, uvela je nove samouslužne kioske za prijavu na let i automatizovane stanice za predaju prtljaga, objavila je nacionalna avio-kompanija.
Agencija S&P Global Ratings objavila je izveštaj o kreditnom rejtingu Republike Srbije koji je zadržan na nivou BBB- sa stabilnim izgledima i ocenila da Srbija ima solidne srednjoročne izglede rasta i nastavlja da pokazuje makroekonomsku stabilnost.
Posle burnog perioda 2022. godine, kada su cene zakupa nekretnina naglo porasle, tržište se u prethodnom periodu stabilizovalo. Ipak, najnovija globalna dešavanja nagoveštavaju da bi situacija ponovo mogla da se promeni.
Cene nafte ponovo su u fokusu svetske javnosti, dok tenzije na Bliskom istoku otvaraju pitanje stabilnosti globalnog snabdevanja energentima. Malo je država koje zaista kontrolišu najveće zalihe ovog strateškog resursa, a upravo od njihovih odluka zavise i globalne cene energenata.
Sa povišicom od 12,2 odsto, prosečna penzija za decembar prošle godine, koji je poslednji statistički obrađen, porasla je na 56.834 dinara, a prema podacima Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO), najveći prosek za ovaj mesec imali su starosni penzioneri - 60.915 dinara.
Komentari (0)