(VIDEO) Veštačka inteligencija u školama u Srbiji: "Učenik svet vidi digitalno, nastavnici moraju da traže promene"
Dok se prosvetni radnici u Srbiji bore za osnovne uslove rada, u Kini, Singapuru i Dubaiju obrazovni sistemi posvećeni su razvoju i primeni novih tehnologija koje će neminovno diktirati potrebe tržišta rada u predstojećim godinama. Gde je obrazovni sistem Srbije na putu razvoja novih tehnologija?
Četvrta revolucija donela je veštačku inteligenciju koja već zauzima mesto u pojedinim profesijama i svakoga dana postaje sve pametnija. Njena primena u obrazovanju je široka. Od funkcije pametnog asistenta u vrednovanju uspeha učenika, preko kreativnih rešenja za profesore do personalizacije procesa usvajanja znanja, što znači prilagođavanje potrebama učenika.
U srpskim školama, za sada je popularan ChatGPT koji je generativna varijanta onoga što veštačka inteligencija može da ponudi.
"Tehnologija je tu i koristimo je. Bez daljnjeg, koristimo. ChatGPT je tu najbolji primer zato što su ljudi odmah prepoznali zašto je on za njih dobar. Deca su prepoznala zašto je on za njih dobar. Sledeći korak je da škola prepozna da je on donosilac takve promene koja ako joj se bude rado i sa osmehom prišlo može da promeni suštinu školovanja", rekla je Katarina Aleksić, rukovodilac Centra za obrazovnu tehnologiju.
U Matematičkoj gimnaziji oko trećina profesora koristi ChatGPT kako bi učenicima približila ovu generativnu vrstu veštačke inteligencije, koja je među školskom decom postala svakodnevica.
"Čini mi se da sve učenike treba da spremimo na neki novi svet u kome će njihove sposobnosti i kompetencije biti iznad svega. Neće se tražiti samo formalno znanje koje dobiju formalnim obrazovanjem. Tražiće se sposobnost da svoje znanje primene na vrlo visokom nivou i da problem koji nikada pre nisu rešavali da ga brzo reše", objašnjava direktorka Matematičke gimnazije Mirjana Katić.
Kako pomaže ChatGPT
Učenik Matematičke gimnazije Andrej Drobnjaković koji je više puta učestvovao i osvajao najsjajnija odličja na međunarodnim takmičenjima u znanju kaže da mu je ChatGPT koristan u pripremi.
Foto: Newsmax Balkans
"Meni veštačka inteligencija može pomoći jer može me uputiti na materijal koji mi je potreban i pokazati gde se krije odgovor na moje pitanje", kaže Drobnjaković.
U julu ove godine osnovan je Savet za veštačku inteligenciju Vlade Srbije čiji su članovi pripremili novu Strategiju razvoja VI za period od 2024. do 2030. godine.
Strategiju koja je prethodila novoj, član Saveta Aleksandar Linc Đorđević ocenjuje kao dobru polaznu tačku, ali smatra da je do sada moglo biti ispunjeno više ciljeva.
"Mislim da je potrebno par stvari koje su potrebne za bilo kakvu promenu u društvu. Potrebna je hrabrost i da se ne zadovoljavamo "statusom kvo". Svesni smo toga da se za mnogo stvari kod nas dešava da ljudi žele da je sve po starom - ako nešto radi ne diraj. Dvadeset i prvi vek nije - ako nešto radi da se ne dira. Treba da se inovira. Oni koji se bave obrazovanjem moraju da budu mnogo smeliji i da traže promene", kaže Đorđević.
Iz Centra za obrazovnu tehnologiju, ističu da je prosečna starost nastavnika u Srbiji 48 godina, te da oni nisu imali formalno obrazovanje iz sfere digitalnog.
"U tom smislu teško je prihvatiti da treba da prigrliš novu oblast koja ti je nepoznata, a ne vidiš šta je to konkretno što treba da preduzmeš, a da si siguran da će doneti dobrobit", dodaje Aleksić .
"Sve se promenilo, učenik svet vidi digitalno"
Iako nemaju sve škole u Srbiji odgovarajuće resurse kako bi primenile neke od digitalnih alata u nastavi, direktorka Matematičke gimnazije smatra da i nastavnici imaju udela u kreiranju situacije u odnosu na njihov stav prema tehnologiji.
Foto: Newsmax Balkans
"Ja lično smatram da i nastavnici moraju da budu svesni da se vreme promenilo. Da učenik ima drugačije potrebe. Učenik, da budem duhovita, svet vidi digitalno", kaže Katić.
Periodi tranzicija izazivali su podeljenost u društvu i sumnjičavost prema mašinama bez kojih današnjicu ne možemo zamisliti. Većinu noviteta koje su iznedrile industrijske i tehnološka revolucija, prihvatili smo uz period postepenog privikavanja i učenja. Obrazovanje je isto tako išlo u korak sa vremenom i prema potrebama društva, menjalo svoj oblik.
Da li će ovog puta obrazovanje uspeti da isprati vrtoglave promene razvoja tehnologije, tek ćemo videti.
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
OTVORI OČI
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Nemačka vojska Bundesver biće najmoćnija vojna sila na evropskom kontinentu, obećava nemački premijer Fridrih Merc, tvrdeći da je to na vrhu liste zadataka njegove vlade. Kako je došlo do toga da se za vrlo kratko vreme nemačka armija od ozloglašenog gubitnika u Drugom svetskom ratu, podigne u sam vrh oružanih snaga Evrope? Za Stav dana govore stručnjak za bezbednost Daniel Šunter, istoričar Stanislav Sretenović i dopisnik NewsMax Balkansa iz Nemačke Vlastimir Vidić.
special
10:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
11:00
PULS PLANETE (R)
Ulazimo u srž najvažnijih svetskih događaja kroz prizmu kompleksnih političkih odnosa, diplomatije i mišljenja koja pomeraju granice. Pridružite nam se u otkrivanju priča iza naslovnica i kako ti događaji oblikuju naš svakodnevni život. Puls planete s Ikom Ferrer Gotić.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Pripadnici MUP u Zrenjaninu, u saradnji sa Službom za suzbijanje kriminala Uprave kriminalističke policije, a po nalogu Višeg i Osnovnog javnog tužilaštva u Zrenjaninu, intenzivnim operativnim radom rasvetlili su krivično delo falsifikovanje i zloupotreba platnih kartica.
Policija u Bačkoj Palanci podnela je zahtev za pokretanje prekršajnog postupka protiv devetorice učesnika tuče, kao i više četiri maloletnika. U sukobu su korišćene baklje, Molotovljev koktel i oružje.
Učenici Prve gimnazije u Nišu "Stevan Sremac" stupili su u bojkot nastave zbog neispunjenog zahteva koji su prošle nedelje uputili v. d. direktorki te obrazovne ustanove Radmili Stoiljković.
Novinska agencija Tanjug objavila je da Svetislav Pešić više nije selektor košarkaša Srbije, a samo nekoliko minuta kasnije iz Košarkaškog saveza Srbije je ta informacija demantovana.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos rekla je, govoreći na plenarnom zasedanju Evropskog parlamenta da je srpsko društvo ostalo duboko podeljeno i deset meseci nakon protesta zbog pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu.
Pismenost nije samo poznavanje slova i pravopisa. To je sposobnost da jasno i smisleno izrazimo svoje misli, razumemo pročitano i logično razmišljamo. A upravo tu sve češće grešimo – u komentarima, porukama, pa i u poslovnoj komunikaciji.
Prilikom polaska putničkog voza iz stanice Pančevački most, u 15.13 sati, pantograf železničke garniture oštetio je kontaktnu mrežu, zbog čega je železnički saobraćaj u prekidu na delu pančevačke pruge, saopštila je Infrastruktura železnice Srbije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da su predstavnici opozicije u Strazburu tražili uvođenje sankcije za svoju zemlju i svoj narod, dok oni ističu da su tražili sankcije za Vučića, premijera Đura Macuta, predsednicu Skupštine Srbije Anu Brnabić i ministra unutrašnjih poslova Ivicu Dačića.
Učenici Prve gimnazije u Nišu "Stevan Sremac" stupili su u bojkot nastave zbog neispunjenog zahteva koji su prošle nedelje uputili v. d. direktorki te obrazovne ustanove Radmili Stoiljković.
Direktorka Instituta za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut" Verica Jovanović rekla je za RTS da je ovog meseca došlo je do porasta zaraženih korona virusom u Srbiji, ali da svi slučajevi imaju blage manifestacije.
Evropski parlament raspravljao o situaciji u Srbiji. Zbog čega je deo opozicije iz Srbije zatražio sankcije za predstavnike vlasti? Izrael napao Dohu gde se nalazilo rukovodstvo Hamasa. Kakav će biti odgovor Katara?
Komentari (0)