(VIDEO) Veštačka inteligencija u školama u Srbiji: "Učenik svet vidi digitalno, nastavnici moraju da traže promene"
Dok se prosvetni radnici u Srbiji bore za osnovne uslove rada, u Kini, Singapuru i Dubaiju obrazovni sistemi posvećeni su razvoju i primeni novih tehnologija koje će neminovno diktirati potrebe tržišta rada u predstojećim godinama. Gde je obrazovni sistem Srbije na putu razvoja novih tehnologija?
Četvrta revolucija donela je veštačku inteligenciju koja već zauzima mesto u pojedinim profesijama i svakoga dana postaje sve pametnija. Njena primena u obrazovanju je široka. Od funkcije pametnog asistenta u vrednovanju uspeha učenika, preko kreativnih rešenja za profesore do personalizacije procesa usvajanja znanja, što znači prilagođavanje potrebama učenika.
U srpskim školama, za sada je popularan ChatGPT koji je generativna varijanta onoga što veštačka inteligencija može da ponudi.
"Tehnologija je tu i koristimo je. Bez daljnjeg, koristimo. ChatGPT je tu najbolji primer zato što su ljudi odmah prepoznali zašto je on za njih dobar. Deca su prepoznala zašto je on za njih dobar. Sledeći korak je da škola prepozna da je on donosilac takve promene koja ako joj se bude rado i sa osmehom prišlo može da promeni suštinu školovanja", rekla je Katarina Aleksić, rukovodilac Centra za obrazovnu tehnologiju.
U Matematičkoj gimnaziji oko trećina profesora koristi ChatGPT kako bi učenicima približila ovu generativnu vrstu veštačke inteligencije, koja je među školskom decom postala svakodnevica.
"Čini mi se da sve učenike treba da spremimo na neki novi svet u kome će njihove sposobnosti i kompetencije biti iznad svega. Neće se tražiti samo formalno znanje koje dobiju formalnim obrazovanjem. Tražiće se sposobnost da svoje znanje primene na vrlo visokom nivou i da problem koji nikada pre nisu rešavali da ga brzo reše", objašnjava direktorka Matematičke gimnazije Mirjana Katić.
Kako pomaže ChatGPT
Učenik Matematičke gimnazije Andrej Drobnjaković koji je više puta učestvovao i osvajao najsjajnija odličja na međunarodnim takmičenjima u znanju kaže da mu je ChatGPT koristan u pripremi.
Foto: Newsmax Balkans
"Meni veštačka inteligencija može pomoći jer može me uputiti na materijal koji mi je potreban i pokazati gde se krije odgovor na moje pitanje", kaže Drobnjaković.
U julu ove godine osnovan je Savet za veštačku inteligenciju Vlade Srbije čiji su članovi pripremili novu Strategiju razvoja VI za period od 2024. do 2030. godine.
Strategiju koja je prethodila novoj, član Saveta Aleksandar Linc Đorđević ocenjuje kao dobru polaznu tačku, ali smatra da je do sada moglo biti ispunjeno više ciljeva.
"Mislim da je potrebno par stvari koje su potrebne za bilo kakvu promenu u društvu. Potrebna je hrabrost i da se ne zadovoljavamo "statusom kvo". Svesni smo toga da se za mnogo stvari kod nas dešava da ljudi žele da je sve po starom - ako nešto radi ne diraj. Dvadeset i prvi vek nije - ako nešto radi da se ne dira. Treba da se inovira. Oni koji se bave obrazovanjem moraju da budu mnogo smeliji i da traže promene", kaže Đorđević.
Iz Centra za obrazovnu tehnologiju, ističu da je prosečna starost nastavnika u Srbiji 48 godina, te da oni nisu imali formalno obrazovanje iz sfere digitalnog.
"U tom smislu teško je prihvatiti da treba da prigrliš novu oblast koja ti je nepoznata, a ne vidiš šta je to konkretno što treba da preduzmeš, a da si siguran da će doneti dobrobit", dodaje Aleksić .
"Sve se promenilo, učenik svet vidi digitalno"
Iako nemaju sve škole u Srbiji odgovarajuće resurse kako bi primenile neke od digitalnih alata u nastavi, direktorka Matematičke gimnazije smatra da i nastavnici imaju udela u kreiranju situacije u odnosu na njihov stav prema tehnologiji.
Foto: Newsmax Balkans
"Ja lično smatram da i nastavnici moraju da budu svesni da se vreme promenilo. Da učenik ima drugačije potrebe. Učenik, da budem duhovita, svet vidi digitalno", kaže Katić.
Periodi tranzicija izazivali su podeljenost u društvu i sumnjičavost prema mašinama bez kojih današnjicu ne možemo zamisliti. Većinu noviteta koje su iznedrile industrijske i tehnološka revolucija, prihvatili smo uz period postepenog privikavanja i učenja. Obrazovanje je isto tako išlo u korak sa vremenom i prema potrebama društva, menjalo svoj oblik.
Da li će ovog puta obrazovanje uspeti da isprati vrtoglave promene razvoja tehnologije, tek ćemo videti.
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
01:30
STAV NEDELJE (R)
Klasična forma intervjua sa ključnim akterima iz sveta politike, biznisa i društva. Otkrivamo manje poznate aspekte aktuelnih događaja i donosimo dublji uvid u najvažnije izazove i prilike današnjice. “Stav nedelje” postavlja prava pitanja i insistira na odgovorima koje nećete čuti nigde drugde.
specijal
02:00
PORTAL (R)
Portal - emisija koja vas uvodi u planetarna zbivanja. Ne propustite analize, intervjue i događaje koji oblikuju tok istorije. "Portal" je vaš prolaz u svet.
specijal
02:30
TRAŽIM REČ (R)
Da li smo zaboravili šta znači "majstorsko pismo"? Koliko vremena treba da se postane majstor? Zašto roditelji retko podstiču decu da nauče pravi zanat? Ko će platiti cenu kad nestane poslednji obućar, krojač ili stolar u gradu? Za emisiju "Tražim reč" govore savetnik predsednika Samostalnog sindikata zanatstva Mitar Kostić, predsednik Foruma srednjih stručnih škola Beograd Milorad Antić, urednik magazina "Biz life" Borislav Despotović, predsednik Udruženja zanatlija Novog Sada Slavko Novaković i direktor organizacije "Dostignuća mladih" Darko Radičanin.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Posle konferencije o klimi - COP30 u Brazilu pitanje je gde je svet 10 godina nakon Pariskog sporazuma? Da li planeta ide ka sigurnosti ili ka povećanju temperature +3°C? Zašto je COP30 "trenutak istine" i šta to znači za našu energiju, poljoprivredu, zdravlje i živote? Kako će izgledati naredna decenija klimatske politike, i šta će se od nas, kao države i društva, tražiti da bismo ostali bezbedni, konkurentni i otporni? U emisiji SINTEZA na ova i slična pitanja odgovara dr Danijela Božanić, ekspert za klimatske promene.
Sarački zanat je star preko hiljadu godina, i vekovima je predstavljao spoj praktične potrebe i umeća ručne obrade kože. Danas ćemo zaviriti u radionicu u kojoj se, bez žurbe i industrijskih mašina, kožni kaiš i dalje pravi rukama – korak po korak, baš kao nekada, i videćemo šta je još moguće praviti ručno od ovog univerzalnog materijala. Potom, gledamo jedan zanimljiv prilog za decu i roditelje. Predstavljamo tihu knjigu, narpavljenu od mekanih materijala, čiji je cilj da se deca i roditelji edukuju i zabave u isto vreme. Ovaj didaktički proizvod kod dece razvija motoriku, logiku i maštu, a pruža mogućnost i roditeljima da se malo odmore, jer je cilj tihe knjige da se deca nauče da se zaigraju sama. U trećem prilogu gledamo kako nastaju ručno pravljene cipele, u jednoj porodičnoj radionici sa tradicijom. Kako se od komada sirove kože, uz precizne mere, strpljenje i godine iskustva, rađa par cipela koji je namenjen da traje godinama – fazu po fazu, bez tajni ovog zanata.
Meteorolog Nedeljko Todorović istakao je u razgovoru za portal Newsmax Balkans da će hladno vreme u Srbiji potrajati do utorka, 13. januara, uz zadržavanje snežnog pokrivača.
Identitet mladića čije telo je pre petnaest dana pronađeno u beranskom selu Šekular je K. I. A. (25) i državljanin Dagestana, odnosno Ruske Federacije, potvrdilo je za portal RTCG više sagovornika.
Od uplate za januar 2026. godine važe nove osnovice za plaćanje doprinosa za penzijsko osiguranje, koje su za 11,6 odsto veće u odnosu na prethodnu godinu, objavio je danas Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO).
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Beogradu, Policijske stanice Voždovac, u saradnji sa Drugim osnovnim javnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsili su D. E. (26) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivična dela ugrožavanje sigurnosti i protivpravno lišenje slobode.
Veća količina snega koja je pala u Zubinom Potoku i Zvečanu izazvala je kvarove na elektroenergetskoj mreži na više lokacija, zbog čega je deo potrošača ostao bez struje.
Zamenik direktora Kosovske policije za region Sever Veton Eljšani izjavio je za Kosovo onlajn da je posle 15 časova izvršena teška krađa u hramu Svetog Dimitrija u Severnoj Mitrovici, odakle je iznet novac.
Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) objavio je da se očekuje oblačno vreme, na severu suvo, a u ostalim predelima mestimično sa snegom uz dalje povećanje visine snežnog pokrivača, dok će na jugoistoku i istoku u narednih sat vremena padati kiša i susnežica, koja će do kraja dana preći u sneg.
Tuga, samoća i izolovanost utiču na zdravlje srca. Ono zaista može da pamti i oseća, sve što se u životu preživi ostavlja rez i ožiljak na srcu, rekao je za emisiju "Stav nedelje" prof. dr Dragan Simić, kardiolog.
Poverenik za zaštitu ravnopravnosti Milan Antonijević najavio je da će u predstojećem periodu Ministarstvo pravde doneti pravilnik kojim će svi sudovi evidentirati prekršajne i krivične presude koje se tiču diskriminacije i povrede ravnopravnosti i dostavljati instituciji Poverenika.
Snežne padavine u Srbiji u pojedinim mestima i dalje izazivaju probleme u snabdevanju električnom energijom, pa je u Valjevu bez struje 2.150 potrošača, u Ivanjici oko 1.000, a ekipe EDS su na terenu i rade na otklanjanju kvarova na elektromreži.
Svet se u samo nekoliko dana promenio do neprepoznatljivosti. Američke specijalne snage su u prvom novogodišnjem vikendu tokom noćne operacije upale u Krakas, neutralisale protivvazdušnu odbranu i uhapsile Nikolasa Madura i njegovu suprugu koji su prebačeni u Njujork.
Viši sud u Beogradu produžio je Miljani Kecmanović, majci dečaka K. K, koji je 3. maja 2023. godine u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" ubio devet vršnjaka i čuvara, meru zabrane prilaska i komunikacije sa sinom, koji se nalazi u zdravstvenoj ustanovi, potvrđeno je za Tanjug u tom sudu.
Komentari (0)