(VIDEO) Veštačka inteligencija u školama u Srbiji: "Učenik svet vidi digitalno, nastavnici moraju da traže promene"
Dok se prosvetni radnici u Srbiji bore za osnovne uslove rada, u Kini, Singapuru i Dubaiju obrazovni sistemi posvećeni su razvoju i primeni novih tehnologija koje će neminovno diktirati potrebe tržišta rada u predstojećim godinama. Gde je obrazovni sistem Srbije na putu razvoja novih tehnologija?
Četvrta revolucija donela je veštačku inteligenciju koja već zauzima mesto u pojedinim profesijama i svakoga dana postaje sve pametnija. Njena primena u obrazovanju je široka. Od funkcije pametnog asistenta u vrednovanju uspeha učenika, preko kreativnih rešenja za profesore do personalizacije procesa usvajanja znanja, što znači prilagođavanje potrebama učenika.
U srpskim školama, za sada je popularan ChatGPT koji je generativna varijanta onoga što veštačka inteligencija može da ponudi.
"Tehnologija je tu i koristimo je. Bez daljnjeg, koristimo. ChatGPT je tu najbolji primer zato što su ljudi odmah prepoznali zašto je on za njih dobar. Deca su prepoznala zašto je on za njih dobar. Sledeći korak je da škola prepozna da je on donosilac takve promene koja ako joj se bude rado i sa osmehom prišlo može da promeni suštinu školovanja", rekla je Katarina Aleksić, rukovodilac Centra za obrazovnu tehnologiju.
U Matematičkoj gimnaziji oko trećina profesora koristi ChatGPT kako bi učenicima približila ovu generativnu vrstu veštačke inteligencije, koja je među školskom decom postala svakodnevica.
"Čini mi se da sve učenike treba da spremimo na neki novi svet u kome će njihove sposobnosti i kompetencije biti iznad svega. Neće se tražiti samo formalno znanje koje dobiju formalnim obrazovanjem. Tražiće se sposobnost da svoje znanje primene na vrlo visokom nivou i da problem koji nikada pre nisu rešavali da ga brzo reše", objašnjava direktorka Matematičke gimnazije Mirjana Katić.
Kako pomaže ChatGPT
Učenik Matematičke gimnazije Andrej Drobnjaković koji je više puta učestvovao i osvajao najsjajnija odličja na međunarodnim takmičenjima u znanju kaže da mu je ChatGPT koristan u pripremi.
Foto: Newsmax Balkans
"Meni veštačka inteligencija može pomoći jer može me uputiti na materijal koji mi je potreban i pokazati gde se krije odgovor na moje pitanje", kaže Drobnjaković.
U julu ove godine osnovan je Savet za veštačku inteligenciju Vlade Srbije čiji su članovi pripremili novu Strategiju razvoja VI za period od 2024. do 2030. godine.
Strategiju koja je prethodila novoj, član Saveta Aleksandar Linc Đorđević ocenjuje kao dobru polaznu tačku, ali smatra da je do sada moglo biti ispunjeno više ciljeva.
"Mislim da je potrebno par stvari koje su potrebne za bilo kakvu promenu u društvu. Potrebna je hrabrost i da se ne zadovoljavamo "statusom kvo". Svesni smo toga da se za mnogo stvari kod nas dešava da ljudi žele da je sve po starom - ako nešto radi ne diraj. Dvadeset i prvi vek nije - ako nešto radi da se ne dira. Treba da se inovira. Oni koji se bave obrazovanjem moraju da budu mnogo smeliji i da traže promene", kaže Đorđević.
Iz Centra za obrazovnu tehnologiju, ističu da je prosečna starost nastavnika u Srbiji 48 godina, te da oni nisu imali formalno obrazovanje iz sfere digitalnog.
"U tom smislu teško je prihvatiti da treba da prigrliš novu oblast koja ti je nepoznata, a ne vidiš šta je to konkretno što treba da preduzmeš, a da si siguran da će doneti dobrobit", dodaje Aleksić .
"Sve se promenilo, učenik svet vidi digitalno"
Iako nemaju sve škole u Srbiji odgovarajuće resurse kako bi primenile neke od digitalnih alata u nastavi, direktorka Matematičke gimnazije smatra da i nastavnici imaju udela u kreiranju situacije u odnosu na njihov stav prema tehnologiji.
Foto: Newsmax Balkans
"Ja lično smatram da i nastavnici moraju da budu svesni da se vreme promenilo. Da učenik ima drugačije potrebe. Učenik, da budem duhovita, svet vidi digitalno", kaže Katić.
Periodi tranzicija izazivali su podeljenost u društvu i sumnjičavost prema mašinama bez kojih današnjicu ne možemo zamisliti. Većinu noviteta koje su iznedrile industrijske i tehnološka revolucija, prihvatili smo uz period postepenog privikavanja i učenja. Obrazovanje je isto tako išlo u korak sa vremenom i prema potrebama društva, menjalo svoj oblik.
Da li će ovog puta obrazovanje uspeti da isprati vrtoglave promene razvoja tehnologije, tek ćemo videti.
Srbi su narod koji u odlučnim, istorijskim momentima brzo reaguje, te je tako i vojni puč 27. marta 1941. bio veličanstven, ali ne i mudar potez. Najveće žrtve u Drugom svetskom ratu bili su Srbi na kojima su činjeni najmostruozniji ustaški zločini, rekao je u emisiji Sinteza istoričar Predrag Marković. Da li su Englezi finansirali 27. mart 1941? Kako su Srbi od dva zla izabrali oba? Na ova pitanja u emisiji Sinteza odgovara istoričar Predrag Marković.
specijal
01:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3 ( R )
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
02:00
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
02:30
TRAŽIM REČ (R)
Diskretni heroji Srbije. Gosti: Nemanja Crnatović, Đorđe Isailović i Jovica Spajić.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Srbi su narod koji u odlučnim, istorijskim momentima brzo reaguje, te je tako i vojni puč 27. marta 1941. bio veličanstven, ali ne i mudar potez. Najveće žrtve u Drugom svetskom ratu bili su Srbi na kojima su činjeni najmostruozniji ustaški zločini, rekao je u emisiji Sinteza istoričar Predrag Marković. Da li su Englezi finansirali 27. mart 1941? Kako su Srbi od dva zla izabrali oba? Na ova pitanja u emisiji Sinteza odgovara istoričar Predrag Marković.
specijal
05:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DRŽAVA JUŽNIH SLOVENA ( R )
Serijal prati političke, društvene i kulturne događaje koji su oblikovali zajednički život naroda na Balkanu, osvetljavajući ključne ličnosti, sporazume i konflikte koji su obeležili ovaj period. Kroz svedočanstva istoričara, analize događaja i bogate arhivske snimke, Država Južnih Slovena pruža gledaocima dublje razumevanje jugoslovenske ideje, njenog uticaja na generacije i razloga za njen neizbežan kraj. Ovaj serijal poziva publiku da sagleda složene odnose i nasleđe države koja je bila simbol zajedništva, ali i epicentar političkih previranja.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Užicu uhapsili su P. L. (41), M. B. (34) i N. S. (52) iz Užica, kao i P. DŽ. (51), državljanina Crne Gore, zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo ubistvo u pokušaju.
Viši sud u Beogradu doneo je presudu kojom su roditelji dečaka koji je počinio masovno ubistvo u školi "Vladislav Ribnikar" i sama škola obavezani da solidarno isplate 3,1 milion dinara ranjenom učeniku J. D, zbog pretrpljene nematerijalne štete.
Posle širenja dopisničke mreže van granica Srbije i otvaranja studija u Sarajevu i Podgorici, Newsmax Balkans je nedavno uspostavio i dopisnički centar u Skoplju.
Dve 22-godišnje devojke iz Lazarevca preminule su od povreda zadobijenih u sudaru putničkog i teretnog vozila u mestu Čepelica na magistralnom putu Bileća-Trebinje.
Propala su još dva pokušaja konstituisanja Skupštine u Prištini je propao pa kandidatkinja Aljbuljena Hadžiju nije izabrana za predsednicu Skupštine. U ponoć ističe rok od 30 dana koji je dao Ustavni sud da se formira to telo, a pritisak na Prištinu stiže iz zapadnih prestonica.
Predsednik Srpske napredne stranke i savetnik predsednika Srbije za regionalna pitanja Miloš Vučević izjavio je da će se zemlja "dugo oporavljati od posledica obojene revolucije", a da u prilog tome ide i broj upisanih brucoša na državne fakultete u Srbiji za 2025/26. godinu.
Na Trgu svetog Save u Kraljevu, nešto posle 19 časova, održan je protest pod nazivom "Srbija traži pravdu", povodom optužnice protiv šestorice osumnjičenih za navodno planiranje nasilne promene vlasti.
Budući brucoši Fakulteta političkih nauka borili su se za indeks na jednom od četiri smera - međunarodni odnosi, politikologija, novinarstvo ili socijalni rad. Prijemni ispit trajao je dva sata, a kandidati su odgovarali na ukupno 60 pitanja.
U čačanskom naselju Preljina oko 14 časova došlo je do požara na otvorenom koji je zahvatio nisko rastinje kao i jedan voćnjak, a vatrogasci su intervenisali sa jednim terenskim i jednim vatrogasnim vozilom, te su na vreme uspeli da lokalizuju požar i spreče njegovo širenje na obližnju šumu.
Na teritoriji Srbije trenutno je aktivno više od 100 požara na otvorenom prostoru, a najugroženije lokacije beleže se u okolini Niša, Vranja, Kragujevca, Prijepolja, Malog Zvornika, Užica i Kruševca, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP).
Ambicije roditelja i želje dece često nisu u istom pravcu, ali se u savremenom društvu sve češće preslikavaju jedni na druge. Roditelji ulažu, sanjaju, projektuju, očekuju, često zaboravljajući da su njihova deca samostalne osobe u razvoju, a ne produžeci njihovih neostvarenih težnji.
Veliki požar zahvatio je područje u okolini sela Mečkovac, nadomak Vranja, a vatrena stihija, potpomognuta jakim vetrom i visokim temperaturama, opasno se približava kućama i poljoprivrednim imanjima.
Koje su posledice višemesečnih blokada u zemlji? Kako se Srpska napredna stranka nosi sa teškim izazovima? Da li je na pomolu rešavanje kosovskog problema?
Komentari (0)