Nekadašnji ministar u Sintezi: Odbijanjem Plana Z-4 zapečaćena sudbina Srba u Hrvatskoj
Srbi su mogli da urade nekoliko stvari da njihova sudbina bude drugačija. Jednu nisu uradili, a to je odbijanje Plana Z-4. Mislim da je tada zapečaćena sudbina Srba u Hrvatskoj, izjavio je za Newsmax Balkans novinar i nekadašnji ministar Ratko Dmitrović.
Gostujući u emisiji Sinteza, novinar je govorio o odnosima Srbije i Hrvatske u regionu.
"Odnosi između Srba i Hrvata nikada nisu bili dobri. Ujedinjenje 1918. godine bilo je najveća greške koju su Srbi napravili u istoriji, tada su se odrekli svoje nacionalne države, ne jedne, nego dve jer je i Crna Gora bila srpska", napomenuo je nekadašnji ministar.
Dodao je da direktne odnose između Srbije i Hrvatske možemo pratiti od 1991. godine.
"Oni nisu ništa bolji nego te godine, kao i '92. i '94. pa do 'Oluje'. Bilo je malo bolje saradnje kada je predsednik Srbije bio Boris Tadić, a Hrvatske Ivo Josipović, ali samo površno jer Srbija nije tu imala korist", istakao je Dmitrović.
Printscreen: Newsmax Balkans
Sagovornik je spomenuo da su bivši predsednik Srbije Boris Tadić i tadašnji ministar spoljnih poslova Vuk Jeremić stajali iza odluke da Srbija odustane od potraživanja od Hrvatske da Srbi koji su imali stanarsko pravo dobiju neku vrstu kompenzacije, odnosno da im budu vraćeni stanovi koje su izgubili.
"Oni su napravili sporazum sa Hrvatskom da ne potražuju te stanove i dogovor da se održi donatorska konferencija u Sarajevu, da se prikupe donacije. Minimum je bilo 38.000 tih stanova, to je oko pet milijardi i mi smo to oprostili ne računajući bolove i muku onih koji su ostali bez ičega", naglasio je novinar.
"Mislim da Z-4 nije odgovarao Slobodanu Miloševiću"
Gost Sinteze ocenio je da su Srbi mogli da urade nekoliko stvari da njihova sudbina bude drugačija.
"Srbi nisu uradili jednu stvar zbog uticaja Beograda 1991. godine, a tiče se načina ulaska u politiku. To je odbijanje plana Z-4. To je američki plan i mislim da Z-4 nije odgovarao Slobodanu Miloševiću. Mislim da je tada zapečaćena sudbina Srba u Hrvatskoj", naglasio je sagovornik.
"Značajno smo suzili otvorena pitanja, ali upravo na ona oko kojih je najteže postići saglasnost. Ipak, verujem da u narednim mesecima možemo očekivati prekid vatre", ocenjuje profesor Marko Dašić, dok svet ulazi u eru redefinisanja saveza i nove bezbednosne arhitekture.
Na pitanje o sudbini Balkana, Nele Karajlić ostaje dosledan svojoj filozofiji da "istorija nema kraj". Gost emisije Sinteza smatra da je Balkan pun strasti, što se najbolje čuje u muzici, ali da upravo one često ruše protokole i dovode do istorijskih iskliznuća.
Ideja smene režima, iz perspektive vlasti, ne dolazi u obzir. Studentski pokret je uspeo da mobiliše deo neopredeljenih, ali vlast ima viši stepen partijske svesti, izjavio je za Newsmax Balkans novinar i programski direktor Demostata Zoran Panović.
Plan Z-4 je dokument koji je značio konfederalizaciju Hrvatske, s dve male države u državi. Bila je to mirovna inicijativa koju je u jesen 1994. pokrenuo američki ambasador u Hrvatskoj Piter Galbrajt. Ovim planom je predviđeno da Srbi u Hrvatskoj dobiju teritorijalnu autonomiju. Činile bi je oblasti Gline i Knina koje bi bile povezane koridorom preko Slunja. Srpska oblast zvala bi se "Krajina".
Dmitrović je dodao da je druga stvar, odnosno greška, što u Zagrebu, gde je bila koncentracija obrazovanih ljudi, nije osnovana srpska stranka.
"Hrvati uvek imali saveznike, a mi ne"
Komentarišući vojni savez Tirane, Zagreba i Prištine, gost Sinteze istakao je da su to stari paktovi.
"Nije to ništa novo. Hrvati su uvek imali saveznike, a mi nismo. Demohrišćanska linija Nemačke uvek je zaštitnička prema Hrvatima.
Osvrćući se na današnju situaciju i odnose Srba i Hrvata, Dmitrović je podsetio da je na koncertu Marka Perkovića Tompsona bilo pola miliona ljudi, koji, kako je istakao u proseku nisu bili stariji od 32 godine.
"Ne mislim da je tamo bilo pola miliona ustaša, ali nije bilo nijednog koji bi rekao da je Nezavisna država Hrvatska (NDH) ustaška", ocenio je novinar.
Celu emisiju Sinteza možete pogledati na Newsmax Balkans Youtube kanalu:
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Rat u Iranu – sedmi dan. Tramp demantuje mogućnost kopnene ofanzive. Tanka je granica između „ograničene intervencije“ i dugotrajnog rata. Da li smo joj blizu? Da li su diplomatiji zatvorena vrata? Koliko je realna opasnost od nove globalne inflacije? Za Stav dana govore Piter Rof – kolumnista Vašington tajmsa, Obrad Kesić – šef misije BiH u EU, istoričar Tvrtko Jakovina i novinar Euronews-a Ljubiša Ivanović.
specijal
20:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
20:10
PORTAL
Počela nova faza sukoba u Iranu. Da li je Trampu teže da vodi rat nego njegovim prethodnicima? O posledicama konflikta na Bliskom istoku za svet i posebno za Ukrajinu razgvaramo s Aleksandrom Mitićem iz Instituta za međunarodnu politiku i privredu.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
GrađaНИН
U prvom delu emisije GrađaNIN govorićemo o svetskoj temi broj jedan. Rat u Iranu i posledice koje može da ima po Srbiju. Odgovore tražimo od profesora Mihajla Kopanje. U drugom delu bavimo se pitanjima o kojima se ćutalo. Od sahrane Aleksandra Rankovića, samoubistava partizanki do novih skrnavljenja spomenika, odgovore tražimo od istoričarke Ljubinke Škodrić. GrađaNIN sa Timofejevim.
U toku je šesti dan ratnih dejstava na Bliskom istoku, koja su u subotu započela napadom Izraela i Sjedinjenih Američkih Država na Iran. Rakete i dronovi lasirani iz Irana pali su u azerbejdžansku enklavu Nahčivan. Azerbejdžan oštro osuđuje napade, ambasadoru Irana uručuju protestnu notu.
Litar benzina u narednih nedelju dana koštaće 184 dinara, dok će cena evrodizela biti 203 dinara za litar, saopštilo je Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine.
Evro je ove nedelje zabeležio pad od približno dva odsto u odnosu na dolar, pošto je rat na Bliskom istoku pokazao ranjivost Evrope na rast cena energenata.
Izborna komisija u Knjaževcu po treći put je proglasila izbornu listu "Aleksandar Vučić - Knjaževac, naša porodica", nakon što je prva lista poništena zbog nedostataka, dok je drugo rešenje o proglašenju odbio Viši sud u Zaječaru, objavljeno je na internet stranici Republičke izborne komisije.
Portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Ismail Bagei poručio je da će oni koji ostanu nemi biti saučesnici u nepravdi. Upozorio je i da će, ako Evropa nastavi da ćuti pred tim napadom na međunarodno pravo, sve zemlje pre ili kasnije snositi posledice.
Ministar poljoprivrede prof. dr Dragan Glamočić posetio je Bor, gde je sa više od 50 poljoprivrednika iz grada i okolnih mesta razgovarao o aktuelnoj situaciji u poljoprivredi, merama državne podrške i mogućnostima za unapređenje proizvodnje na istoku Srbije.
Poljoprivrednicima uhapšenim na blokadi u Badovincima, Slaviši Šestiću i Goranu Daniloviću, ukinut je pritvor, potvrdio je za portal Newsmax Balkans poljoprivrednik Dragan Filipović.
Visoki savet tužilaštva je doneo odluku da sedmoro javnih tužilaca i u naredne tri godine ostane u Javnom tužilaštvu za organizovani kriminal, dok se četvoro tužilaca vraća u svoja matična tužilaštva.
Univerzitet u Beogradu obavestio je sve članice, poslovne partnere i javnost da je u toku internet prevara koja se sprovodi slanjem lažnih elektronskih poruka u njegovo ime, te da se poruke šalju sa spoljne adrese, uz lažno korišćenje imena rektora Univerziteta Vladana Đokića kao pošiljaoca.
Ustavni sud u Prištini obavestio je Aljbuljenu Hadžiju da je primio njen zahtev i zahtev još devet poslanika Samoopredeljenja za ocenu ustavnosti procesa izbora predsednika Kosova.
Nezavisni sindikat prosvetnih radnika Srbije saopštio je da je u beogradskoj osnovnoj školi "Banović Strahinja" u toku bojkot nastave i da roditelji nisu poslali decu u školu, a zbog isključivanja mišljenja Nastavničkog veća i Saveta roditelja iz procesa izbora direktora škole.
Opštinska izborna komisija u Aranđelovcu odbila je zahtev Nemanje Sarića za povlačenje izborne liste "Studenti za Aranđelovac - Mladost pobeđuje" koja je podneta 5. marta u 22.34, objavljeno je na internet stranici Republičke izborne komisije.
Komentari (0)