(VIDEO) Grejna sezona u Srbiji okidač za zagađenje: Najveći problem je niska kupovna moć stanovništva
U Srbiji se koriste manje efikasni sistemi grejanja, a za zamenu prozora, izolaciju i prelazak na održivije izvore energije građani kažu da nemaju dovoljno novca.
U Švedskoj i Danskoj, na primer, potrošnja je oko 100 kilovat časova po metru kvadratnom godišnje. U Srbiji je najveći broj stambenih objekata u F i G zoni koju karakteriše potrošnja energije i više od 200 kilovat časova godišnje po kvadratnom metru.
Sagovornici Newsmax Balkans saglasni su u oceni da je Srbija zemlja sa izraženim problemom zagađenja zbog grejanja, kao i da je problem niža kupovna moć od građana Evropske unije.
Boban Pavlović sa Rudarsko-geološkog fakulteta kaže da se najveći broj domaćinstava u Srbiji, odnosno više od polovine greje na ogrevno drvo i druga čvrsta goriva i to uglavnom u pećima i šporetima koji su niske efikasnosti.
"Osim što je njihova energetska efikasnost negde oko 20-30 odsto, drugi problem jeste i zagađenje koje oni uzrokuju. I to emisija suspendovanih čestica PM 10 i PM 2.5 čega smo i sami svedoci u zimskim mesecima. Posebno u urbanim i gusto naseljenim sredinama”, naglasio je Pavlović.
Kako je dodao, oko 20.000 domaćinstava u Srbiji je prihvatilo subvencije države za neku od mera energetske sanacije i zamene sistema grejanja štonije veliki broj.
"Jedna od glavnih prepreka je niska kupovna moć u odnosu na građane EU. Subvencije su značajne, ali nisu dovoljne jer je i dalje veliki trošak na domaćinstvima na mesečnom i godišnjem nivou", istakao je on.
"U Srbiji visok energetski i karbonski intenzitet"
Mirko Popović iz Organizacije "Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu – RERI2" ocenio je za Newsmax Balkans da je Srbija zemlja sa visokim energetskim intenzitetom, ali i karbonskim intenzitetom.
"Među zemljama koje najviše troše da bi proizvele jednu jedinicu energije, a pri tom emituju veliku količinu ugljen-dioksida. To je prva stvar kada govorimo o sistemu snabdevanja električnom energijom i o sistemu grejanja", istakao je Popović.
Nešto više od 20 odsto domaćinstava se greje preko toplana odsnosno sistema daljinskog grejanja u opštinama koje poseduju infrastrukturu. Oko 15 odsto domaćinstava se greje na struju, od čega 13 odsto koristi grejalice i kotlove na struju, a samo oko dva odsto toplotne pumpe.
Popović: U pojedinim gradovima bolji kvalitet vazduha
"Mi smo ove godine imali priliku da u izveštaju Agencije za zaštitu životne sredine vidimo da u pojedinim gradovima koji su bili visoko na skali gradova sa brojem dana sa prekoračenim koncentracijama PM10 čestica, da su se u nekim gradovima kako što su Kraljevo, Užice ili Smederevo, taj broj dana se gotovo prepolovio. Pitanje je da li se radi o efektima mera koje preduzima Vlada Srbije i lokalne samouprave ili se Božja ruka umešala. Odnosno, da li se radi o vremenskim uslovima, toplijoj godini i slično", pojasnio je Popović.
Vlada Srbije subvencijama za zamenu stolarije, izolaciju krova i spoljnih zidova planira da do 2027. sanira oko 50.000 domaćinstava. Subvencije iznose do 65 odsto.
"Politika koju Srbija vodi i koja se oslanja na subvencije i to subvencije koje idu onim domaćinstvima koja su sposobna da snose deo troškova, odnosno, bogatijim domaćinstvima. Bojim se da na taj način ne stimuliše da domaćinstva masovno prelaze na energetski efikasnija ložišta, odnosno uređaje i da investiraju u energetsku efikasnost svojih domova. Subvencije bi trebalo da budu usmerene ka najsiromašnijim građanima, ka onima koji sebi ne mogu da priušte da promene način na koji se greju", smatra Popović.
Intezivnije mere pomoći, povoljniji krediti za građane, diversifikacija sistema, sistem energetskih zajednica koji je prisutan u Evropskoj uniji, ali i informisanost građana, naši sagovornici ocenjuju važnim koracima u promeni postojećeg stanja.
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
GradjaНИН (R)
U emisijama GrađaNIN na Newsmax Balkans televiziji tokom avgusta podsetićemo na neke od karakterističnih momenata i na dosadašnje sagovornike. Autor i voditelj emisije Aleksandar Timofejev, glavni i odgovorni urednik NIN-a
specijal
22:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-ZAVEŠTANJE-TOMAS MASARIK (R)
Tomaš Masarik, političar, filozof, sociolog i novinar, bio je prvi predsednik Čehoslovačke i pravi heroj Češke Republike. Napadao je austrougarski savez sa Nemačkom, kao i njenu imperijalističku politiku na Balkanu. Branio je prava Srba i Hrvata, naročito u vreme aneksije Bosne i Hercegovine 1909. godine. Zahvaljujući Masariku, car Franc Jozef bio je primoran da oslobodi Srbe optužene za veleizdaju Habzburške monarhije, u montiranom Zagrebačkom procesu u kom su se čule i opasne optužbe na račun Kraljevine Srbije. Dodeljen mu je Kraljevski orden Karađorđeve zvezde. Šumadijski seljak, Jeremija Nedić, 1910. godine, nakon samo jednog razgovora, postao je pobratim Tomaša Masarika i doživotno je u ovoj državi priman uz najveće počasti.
dokumentarni
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Maloletni M. M. (17) preminuo je u Opštoj bolnici Novi Pazar od posledica ubodnih rana zadobijenih tokom masovne tuče ispred kafića "Jazzva" u Ulici Stevana Nemanje u Novom Pazaru, prenose lokalni mediji.
Sud Bosne i Hercegovine pravosnažno je osudio Milorada Dodika na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja dužnosti predsednika Republike Srpske zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika, saznaje Newsmax Balkans.
Nakon zemljotresa magnitude 8,8 stepeni Rihterove skale na Kamčatki, došlo je do cunamija u nekoliko država, a seizmološkinja Slavica Radovanović je za Newsmax Balkans objasnila koji uslovi moraju da se steknu kako bi usled zemljotresa nastao cunami.
Povodom devet meseci od pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, kada je stradalo 16 osoba, a jedna je teško povređena, u gradovima Srbije održavaju se komemorativni skupovi i šetnje.
Nastavnicima koji rade u osnovnim i srednjim školama od 1. oktobra sledi vanredno povećanje koeficijenata za obračun i isplatu zarada u iznosu od pet odsto, na osnovu dogovora sa Vladom postignutog početkom ove godine. Ipak, i sa ovim povećanjem, zarade će i dalje biti ispod republičkog proseka.
U noći između četvrtka i petka iz Opšte bolnice u Subotici nestala je računarska oprema, među kojom su se našli eksterni hard diskovi i RAM memorije - baze podataka iz domena poslovanja bolnice. Iznos materijalne štete još nije utvrđen, a lični podaci pacijenta nisu ugroženi, ističu iz bolnice.
Iako je nezaposlenost među mladima u opadanju, izazovi na tržištu rada ostaju brojni. Prema podacima Eurostata, stopa nezaposlenosti mladih u Srbiji u 2024. iznosila je oko 23 odsto – iako niža nego prethodnih godina, i dalje je znatno iznad evropskog proseka.
Pripadnici Službe za borbu protiv visokotehnološkog kriminala Uprave za tehniku MUP Srbije upozoravaju građane da je identifikovana fišing prevara koja se distribuira preko SMS poruka o navodno izrečenim kaznama za prekoračenje brzine.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da će o presudi predsedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku svoje zaključke doneti Savet za nacionalnu bezbednost, čija je sednica zakazana za subotu u 12 sati.
Događaji u Novom Pazaru poslednjih dana otvorili su brojna politička i društvena pitanja - od međunacionalnih odnosa između Srba i Bošnjaka, do reakcija vlasti na eskalaciju tenzija. Dok jedni traže smirivanje strasti, drugi upozoravaju na širu pozadinu i moguće posledice po stabilnost zemlje.
Komentari (0)