Zašto deca sve kasnije progovaraju: Koji su uzroci i posledice savremenog načina života

Zašto deca sve kasnije progovaraju: Koji su uzroci i posledice savremenog načina života

Razvoj govora kod dece predstavlja složen i mukotrpan proces koji ne zavisi samo od biološke zrelosti, već i od okruženja, stimulacije i svakodnevnih navika.

20.04.2026. 18:54

Preuzmi Newsmax Balkans aplikaciju

Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.

Newsmax App
AppStore GooglePlay

U poslednjim godinama sve češće se primećuje da deca kasnije progovaraju, a granica koja je nekada bila oko druge godine života pomera se ka trećoj, pa i kasnije. Ova pojava izaziva zabrinutost kod roditelja i stručnjaka, ali istovremeno otvara pitanja o savremenom načinu života, uticaju tehnologije i promenama u razvoju dece.

Gosti nove epizode emisije Tražim reč bili su logoped Aleksandra Zlatić, defektolog Nevena Vujović i Marija Apostolović, edukator za decu i odrasle.

Logoped Aleksandra Zlatić istakla je za Newsmax Balkans da postoji povećan broj dece koja kasno progovara.

"Postoje dva faktora koja tu igraju ulogu a to je bolja dijagnostika i povećana svest roditelja u poslednjih šest godina o problemu o kom danas govorimo. Podaci pokazuju da je došlo do novih slučajeva u populaciji govornih poremećaj, tako da imamo informacije uglavnom iz stranih studija Zapadne Evrope i Amerike da je pre kovida provenat dece bio dosta manji", rekla je Zlatić.

Statistički podaci iz međunarodnih istraživanja ukazuju da se kašnjenje u govoru javlja kod približno 10 odsto dece predškolskog uzrasta, dok se ozbiljniji govorno-jezički poremećaji beleže kod oko pet do osam procenata mališana.

Prema studijama iz Zapadne Evrope i Sjedinjenih Američkih Država, primećen je porast broja dece sa ovim poteškoćama nakon pandemije, što se dovodi u vezu sa smanjenom socijalnom interakcijom i povećanom izloženošću ekranima.

"Najčešće se roditelji prvo javljaju logopedu kada govor izostane. Govor je šlag na torti, a ispod toga se nalazi mnogo veće odstupanje nego što roditelj može sam da primeti. Ono što mi, kao defektolozi, prvo primetimo jeste slaba motorika. Motorika se deli na finu i grubu. Fina motorika se odnosi na pisanje, pa izostane pravilno držanje olovke, šutiranje lopte, skakanje, preskakanje, presvlačenje, i to je nekako postalo trend da dete sve više sedi i da se ne kreće. Imamo decu koja su uz sve to još i gojazna, i sve to kad se nekako napakuje u razvoj dolazi do odstupanja, a na površini uvek prvo ispliva govor", objasnila je Nevena Vujović za Newsmax Balkans.

Govorni problemi kod dece

Kašnjenje u progovaranju često je povezano sa slabijom razvijenošću motorike, pažnje i socijalnih veština. Nedostatak kretanja, igre i interakcije utiče na celokupan razvoj deteta, pa se govorni problemi pojavljuju kao prvi vidljiv signal dubljih razvojnih izazova.

Savremeni način života, koji podrazumeva više sedenja i manje fizičke aktivnosti, dodatno doprinosi ovim odstupanjima.

"Dosta radimo sa školskom decom i vidimo veliku preokupiranost pažnje kada su u pitanju telefon i društvene mreže, te sve aktivnosti koje su van telefona postaju nepopularne u najranijem uzrastu. Deca sve manje žele da uče, a glavna asocijacija za školu im je zatvor. Imamo čak i teže slučajeve koji idu kod psihologa zbog uticaja telefona", rekla je Apostolović.

Uticaj digitalnih tehnologija

Jedan od ključnih faktora koji se sve češće izdvaja jeste uticaj digitalnih tehnologija.

Istraživanja pokazuju da deca koja provode više od dva sata dnevno pred ekranima imaju značajno veći rizik od kašnjenja u razvoju govora.

Razlog za to leži u smanjenoj direktnoj komunikaciji sa odraslima, koja je neophodna za usvajanje jezika.

Za razliku od pasivnog gledanja sadržaja, govor se razvija kroz interakciju, imitaciju i emocionalnu razmenu, što tehnologija ne može da nadomesti.

Sve veći broj dece koja progovaraju nakon treće godine ne može da se objasni jednim uzrokom.

U pitanju je kombinacija promenjenih životnih navika, smanjene fizičke aktivnosti, povećane upotrebe tehnologije i boljeg prepoznavanja problema.

Upravo zbog toga, rano prepoznavanje i pravovremena stimulacija postaju ključni faktori u podršci razvoju deteta i prevenciji ozbiljnijih poteškoća u kasnijem uzrastu.

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)