Razvoj govora kod dece predstavlja složen i mukotrpan proces koji ne zavisi samo od biološke zrelosti, već i od okruženja, stimulacije i svakodnevnih navika.
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
U poslednjim godinama sve češće se primećuje da deca kasnije progovaraju, a granica koja je nekada bila oko druge godine života pomera se ka trećoj, pa i kasnije. Ova pojava izaziva zabrinutost kod roditelja i stručnjaka, ali istovremeno otvara pitanja o savremenom načinu života, uticaju tehnologije i promenama u razvoju dece.
Gosti nove epizode emisije Tražim reč bili su logoped Aleksandra Zlatić, defektolog Nevena Vujović i Marija Apostolović, edukator za decu i odrasle.
Logoped Aleksandra Zlatić istakla je za Newsmax Balkans da postoji povećan broj dece koja kasno progovara.
Roditelji učenika Osnovne škole "Dimitrije Davidović" u Smederevu odlučili su da privremeno ne šalju decu na nastavu zbog, kako navode, dugotrajnog problema vršnjačkog nasilja i narušene bezbednosti u školi.
Indonežanske vlasti su saopštile da je ukupno 15 osoba poginulo u provinciji Centralna Papua početkom meseca tokom vojne operacije protiv separatističkih pobunjenika.
"Postoje dva faktora koja tu igraju ulogu a to je bolja dijagnostika i povećana svest roditelja u poslednjih šest godina o problemu o kom danas govorimo. Podaci pokazuju da je došlo do novih slučajeva u populaciji govornih poremećaj, tako da imamo informacije uglavnom iz stranih studija Zapadne Evrope i Amerike da je pre kovida provenat dece bio dosta manji", rekla je Zlatić.
Statistički podaci iz međunarodnih istraživanja ukazuju da se kašnjenje u govoru javlja kod približno 10 odsto dece predškolskog uzrasta, dok se ozbiljniji govorno-jezički poremećaji beleže kod oko pet do osam procenata mališana.
Prema studijama iz Zapadne Evrope i Sjedinjenih Američkih Država, primećen je porast broja dece sa ovim poteškoćama nakon pandemije, što se dovodi u vezu sa smanjenom socijalnom interakcijom i povećanom izloženošću ekranima.
"Najčešće se roditelji prvo javljaju logopedu kada govor izostane. Govor je šlag na torti, a ispod toga se nalazi mnogo veće odstupanje nego što roditelj može sam da primeti. Ono što mi, kao defektolozi, prvo primetimo jeste slaba motorika. Motorika se deli na finu i grubu. Fina motorika se odnosi na pisanje, pa izostane pravilno držanje olovke, šutiranje lopte, skakanje, preskakanje, presvlačenje, i to je nekako postalo trend da dete sve više sedi i da se ne kreće. Imamo decu koja su uz sve to još i gojazna, i sve to kad se nekako napakuje u razvoj dolazi do odstupanja, a na površini uvek prvo ispliva govor", objasnila je Nevena Vujović za Newsmax Balkans.
Govorni problemi kod dece
Kašnjenje u progovaranju često je povezano sa slabijom razvijenošću motorike, pažnje i socijalnih veština. Nedostatak kretanja, igre i interakcije utiče na celokupan razvoj deteta, pa se govorni problemi pojavljuju kao prvi vidljiv signal dubljih razvojnih izazova.
Savremeni način života, koji podrazumeva više sedenja i manje fizičke aktivnosti, dodatno doprinosi ovim odstupanjima.
"Dosta radimo sa školskom decom i vidimo veliku preokupiranost pažnje kada su u pitanju telefon i društvene mreže, te sve aktivnosti koje su van telefona postaju nepopularne u najranijem uzrastu. Deca sve manje žele da uče, a glavna asocijacija za školu im je zatvor. Imamo čak i teže slučajeve koji idu kod psihologa zbog uticaja telefona", rekla je Apostolović.
Uticaj digitalnih tehnologija
Jedan od ključnih faktora koji se sve češće izdvaja jeste uticaj digitalnih tehnologija.
Istraživanja pokazuju da deca koja provode više od dva sata dnevno pred ekranima imaju značajno veći rizik od kašnjenja u razvoju govora.
Razlog za to leži u smanjenoj direktnoj komunikaciji sa odraslima, koja je neophodna za usvajanje jezika.
Za razliku od pasivnog gledanja sadržaja, govor se razvija kroz interakciju, imitaciju i emocionalnu razmenu, što tehnologija ne može da nadomesti.
Sve veći broj dece koja progovaraju nakon treće godine ne može da se objasni jednim uzrokom.
U pitanju je kombinacija promenjenih životnih navika, smanjene fizičke aktivnosti, povećane upotrebe tehnologije i boljeg prepoznavanja problema.
Upravo zbog toga, rano prepoznavanje i pravovremena stimulacija postaju ključni faktori u podršci razvoju deteta i prevenciji ozbiljnijih poteškoća u kasnijem uzrastu.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Da li je građanima važan datum izbora kao što je to političarima? U kojoj meri ankete pružaju realnu sliku raspoloženja u biračkom telu? Da li na političku situaciju utiču samo domaća ili i svetska kriza? Odgovore tražimo od novinara i izvršnog direktora Demostata Zorana Panovića.
specijal
17:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
17:10
STAV REGIONA
Nakon ostavke, Kristijan Šmit podnosi svoj šestomesečni izveštaj u Savetu bezbednosti UN-a o stanju u BiH. U poseti Crnoj Gori je generalni sekretar NATO-a Mark Rute, a u Severnoj Makedoniji na vojnom poligonu Krivolak najveća vežba specijalnih snaga Alijanse - "Trojanski otisak 26". U Podnovlju kod Doboja gradi se kompleks od 100 solarnih elektrana, na zemljištu koje meštani i aktivisti smatraju otuđenom državnom imovinom. Pravobranilaštvo BiH formiralo je predmet - o tome govori pravna savetnica Aarhus centra u BIH, Nina Kreševljaković. Kako makedonski biznismeni iz dijaspore, uspešni milioneri pomažu privrednicima u matičnoj zemlji? O najvećem ekonomskom samitu u S. Makedoniji, Nikica Mojsoska Blaževska, predsednica organizacije „Makedonija 2025“. Pravnik i nekadašnji generalnu sekretar Vlade Crne Gore Boris Marić o pravnim procedurama za eventualno povlačenje priznanja Kosova - koliko je to realna mogućnost?
Policija u Valjevu je u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u tom gradu uhapsila D. V. (49) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo iznuda.
Policija u Nišu, u saradnji sa Policijskom upravom u Pirotu, a po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su državljanina Bugarske S. B. G. (61) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo prevara.
Direktor za komercijalu i strategiju u nacionalnoj avio-kompaniji Er Srbija, Boško Rupić, izjavio je da ne postoji nijedan avio-prevoznik u svetu koji ne oseća aktuelnu krizu u avio-industriji, ali da će kompanija nastaviti da održava prisustvo na tržištima na kojima posluje.
Primena EES sistema Evropske unije izazvala je velike gužve na graničnim prelazima, posebno prema Grčkoj, koja je tradicionalno najpopularnija letnja destinacija za građane Severne Makedonije.
U Višem sudu u Beogradu je za 10. jun zakazano iznošenje završnih reči u ponovljenom suđenju Miljani i Vladimiru Kecmanoviću, roditeljima dečka K. K. koji je 3. maja 2023. godine u Osnovnoj školi Vladislav Ribnikar ubio devet vršnjaka i čuvara skole.
Izborom predsednika Skupštine opštine Aranđelovac, Nikole Obradovića i njegove zamenice Marije Elez, završena je konstitutivna sednica Skupštine opštine Aranđelovac.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, UKP, Službe za borbu protiv droga uhapsili su D. K. (52) iz Novog Sada. On se sumnjiči da je izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Novosadska policija podneće krivičnu prijavu protiv dvadesetogodišnjaka osumnjičenog da je nakon sukoba u saobraćaju metalnom kopčom sigurnosnog pojasa povredio muškarca (36).
U Beogradu, Kragujevcu i Raški, po nalogu Javnog tužilaštva za organizovani kriminal uhapšeno je pet osoba zbog sumnje da su od novembra 2025. do maja 2026. organizovali posredovanje u prostituciji više žena na teritoriji Beograda.
Kineski državljanin sa prebivalištem u Leskovcu uhapšen je zbog sumnje da je izvršio krivična dela poreska utaja i poreska prevara u vezi sa porezom na dodatu vrednost čime je budžet Republike Srbije oštećen za ukupan iznos od 154.198.870 dinara, saopšteno je iz Poreske uprave.
Komentari (0)