Nedostatak nastavnika u Srbiji: Škole sve teže pronalaze zamene, kako rešiti problem

Nedostatak nastavnika u Srbiji: Škole sve teže pronalaze zamene, kako rešiti problem

Nedostatak nastavnika matematike, fizike, ali i engleskog, nemačkog i francuskog jezika je stari problem u Srbiji sa kojima se svake godine suočavaju direktori škola.

22.04.2026. 07:29

Preuzmi Newsmax Balkans aplikaciju

Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.

Newsmax App
AppStore GooglePlay

Takođe, učitelja je sve manje, pa se u prethodnom periodu dešavalo da ih direktori traže na oglasima, preko društvenih mreža.

Na jugu Srbije, deficit nastavničkog kadra možda se najviše i oseća. Zbog toga direktori najvećih škola često imaju problem da pronađu zamenu za pojedine nastavnike. I u niškoj Filijali Nacionalne službe za zapošljavanje kažu - traži se rešenje za ovakvu situaciju.  

Prema podacima sindikata prosvete, svake godine u Srbiji između 2.000 i 3.000 nastavnika i profesora ode u penziju, a njih skoro da i nema ko da zameni.

Nekada željeno zanimanje, naročito za žene, danas je postalo skoro pa omraženo, kako mladi kažu, zbog malih plata, stresa i velike odgovornosti. 

Direktori škola stalno imaju isti problem - kako pronaći bilo kakvu zamenu kada se za to javi potreba. 

Direktor  "Dušan Radović" u Nišu, Miodrag Plavšić, istakao je da su se prošle godine suočili sa ozbiljnim problemom kada je profesorka matematike doživela povredu i bila na bolovanju dva meseca.

"Mi trenutno imamo jedan uslovno rečeno problem, gde jedna koleginica učiteljica na bolovanju, a ja konkretno i mi kao škola ne možemo da nađemo učitelja za zamenu", rekao je Plavšić.

Printscreen: Newsmax BalkansMiodrag Plavšić

Kako je naglasio, nisu uspevali da pronađu odgovarajuću zamenu, pa je on lično otišao na Prirodno-matematički fakultet u Nišu i razgovarao sa dekanom kako bi se pronašlo rešenje za nedostatak nastavnika.

"Desilo se to da je na osnovnim studijama je bilo studenata, ali nisu ispunjavali uslov, pa sam tražio nekoga sa završnih godina mastera. Od njih devet, koliko ih je bilo, samo se jedna koleginica prijavila. Prosto, bio sam u situaciji da angažujem nestručnu zamenu", rekao je Plavšić za Newsmax Balkans.

Milena Šilj je učiteljica skoro osam godina, a više od tri godine bila je zamena u raznim školama. Od tada je u OŠ "Dušan Radović". 

"Možda je tu čak i društveno nerazumevanje, materijalna podrška, ali pre svega možda su u poslednje vreme zahtevni, mnogo zahtevniji uslovi rada u školama nego što je to možda bilo nekada, pa je to možda i jedan od razloga zašto se ovaj jedan od najlepših poziva izbegava", objasnila je Milena Šilj.

"Prosveta više nije zanimljiva"

Deficitarni su i nastavnici nemačkog i francuskog jezika. Na Filozofskom fakultetu u Nišu kažu da za ove departmane ima interesovanja, ali da mladi koji završe fakultet neće u prosvetu. 

Printscreen: Newsmax Balkans Ivan Jovanović

Profesor dr Ivan Jovanović sa Filozofskog fakulteta u Nišu ističe da se veliki broj studenata odlučuje za zapošljavanje u IT sektoru ili poslove prevodilaca. 

"Mladi ljudi koji završe ove strane jezike, francuski i nemački, prosto smatraju da prosveta nije neki izazov za njih. Žele da se oprobaju u nekim drugim oblastima. Žele neka dinamična, izazovnija i privlačnija zanimanja za koja mogu da zarade mnogo veći novac, da da mnogo napreduju u svojoj karijeri, da se još više obrazuju. Prosveta za njih jednostavno nije zanimljiva", dodao je naš sagovornik.

Sindikati prosvete su ponudili jedno rešenje: da se penzionisane kolege vrate u škole uz privremeno angažovanje tamo gde ne postoji dostupan stručni kadar, da se ne bi dolazilo u situaciju da učiteljica predaje istoriju ili geografiju. 

Struka takođe predlaže - povećati plate, uvesti stipendije uz obavezu da određeni broj godina provedu u školstvu, ali i zaštititi integritet i autoritet nastavnika koji je, kažu, poprilično narušen.

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)