Deca izložena pornografiji već sa 11 godina: "Takav sadržaj stvara ozbiljne poremećaje, više ne odrastaju isto"
Čak 30 odsto od svega što ljudi pretražuju na internetu odnosi se na pornografiju, a trećina svih preuzimanja je pornografske prirode, pokazuju istraživanja. Prema podacima, sa svega 11 godina deca budu prvi put izložena ovakvom sadržaju i uglavnom slučajno naiđu na pornografiju na mreži.
Prsti na mišu ili na ekranu mobilnog telefona i časkom deca nabasaju na pornografsku stranicu. Slučajno ili ne, uglavnom zastanu i pogledaju ono što je iza ekrana na kojem stoji upozorenje da sadržaj nije za mlađe od 18 godina.
"Kada u tako ranom razvoju budete izloženi takvim sadržajima, to stvara ozbiljne poremećaje, ta deca više ne odrastaju isto. Sve ima svoje vreme, naš mozak i naše duše, sve se to razvija u skladu sa određenim vremenom. Sadržaj može da stvori ozbiljne seksualne poremećaje", navodi dečiji psiholog i psihoterapeut Snežana Anđelić.
Koliko su nam deca bezbedna na internetu, u emisiji "Otvori oči" govorio je stručnjak za visokotehnološki kriminal Saša Živanović. On je istakao da pojedine organizacije pokušavaju da samostalno rade na otkrivanju pedofila, ali da to treba prepustiti MUP, a ne uzimati "pravdu u svoje ruke".
Četvorica muškaraca uhapšena su u nastavku akcije "Armagedon" zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo prikazivanje, pribavljanje i posedovanje pornografskog materijala i iskorišćavanje maloletnog lica za pornografiju.
Nastavničko veće Gimnazije u Jagodini isključilo je iz škole dvojicu učenika zbog posedovanja i objavljivanja eksplicitnog video-snimka na kojem je maloletna učenica druge godine iste škole.
A te posledice su emocionalne, psihološke i utiču na socijalni razvoj, kažu stručnjaci.
Deca se zbog toga agresivnija i plahovitija, što dovodi do potpunog disbalanasa u razvijanju svesti.
"Provođenje vremena uz pornografski sadržaj ne samo da desenzitifiše mladu osobu, nego i ono vreme koje bi trebalo da pokloni prirodnoj potrebi za zadovoljenje tako neke jake stvari kao što je nagon, ona bukvalno izostane praktični i fizički deo. Mladi ljudi, pogotovo muška populacija, ne samo što steknu pogrešan utisak o seksualnim odnosima, zato što uče iz takvih materijala, nego stalno bivaju izloženi tome i onda zapravo zapostave prirodni nagon. On im bude slabiji za stvaranje socijalnih kontakata i učenja kako se ostvaruje romantična veza", navodi Slobodan Negić, edukator Centra za nestalu i zlostavljanu decu.
Ko je odgovoran?
I tu se dolazi do pitanja - ko je odgovoran za ove probleme? Psiholozi smatraju da ne treba kriviti roditelje, već da deci treba ukazati na to šta treba da rade kada dođu u kontakt sa spornim sadržajem, jer će se to neminovno desiti, a roditelji na to ne mogu presudno da utiču.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Nažalost, kao država nemamo zakone, zabrane i sisteme da zaštitimo decu od interneta i svega što tamo gledaju, ali onda makar možemo da im pomognemo da psihološki procesuiraju to što su videli", navodi psihoterapeutkinja.
Sadržaj lako dostupan i nefiltriran
Slobodan Negić navodi da treba da budemo svesni da je internet džungla.
"Zapravo ne postoji jasno način da se zaštite od toga obzirom da ukoliko niste prepoznati kao mlada osoba vi takođe bivate izloženi sadržajem iz marketinga. Prema istraživanjima, mlade osobe su u 48 posto slučajeva došli namerno u kontakt sa pornografijom dok 52 odsto slučaja došla slučajno, što znači da je ta vrsta sadržaja još uvek nefiltrirana i previše dostupna", rekao je naš sagovornik.
Radoznalost, hir, inat ili trend. Pornografija je, nažalost postala deo svakodnevice i pre tinejdžerskog doba. Kakave će to posledice ostaviti na generaciju "alfa" ostaje da se vidi, pogotovo što tehnologija brzo napreduje uz sve veću upotrebu veštačke inteligencije i robotike.
Zalivski rat i napadi na Kipar i Tursku ponovo otvaraju pitanje koliko je evropsko nebo sigurno od dronova, krstarećih i balističkih raketa. Nova epizoda Signala analizira kako se u aktuelnom sukobu pokazao NATO protivraketni štit od istočnog Mediterana do Rumunije i Poljske, podelu uloga između SAD i Evrope i da li ratna realnost menja njegovu budućnost.
specijal
11:00
RAZUMNO (R)
Gost emisije je Želimir Nešković, delegat PDP u Domu naroda BiH. Da li će prijedlog Zakona o akcizama dobiti podršku ili će Dom naroda ostati u blokadi? Evropski zakoni na čekanju a lista primjedbi na sadržaj zakona nikad duža, može li se BiH pomjeriti na EU putu ili se stagnacija očekuje do oktobarskih izbora?
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ
Šta je ono što neki putni pravac označava kao “crnu tačku” i koja je procedura da uđe u zvaničnu evidenciju? Koliko vremena u proseku prođe od lociranja crne tačke do konkretne intervencije na terenu? Šta najčešće usporava rešavanje takvih situacija i ko je u lancu najodgovorniji da jedna crna tačka prestane to da bude? Za emisiju “Tražim reč” govore rukovodilac odeljenja za bezbednost saobraćaja JP “Putevi Srbije” Ivana Subotić, pomoćnik direktora Agencije za bezbednost saobraćaja Mirko Koković i jedan od inicijatora peticije “Nikolin radar” Dalibor Andrejić.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
Tokom izvođenja radova na popravci defekta na kanalizacionoj mreži u Ulici Milorada Jovanovića na Čukarici od četvrtka, 2. aprila doći će do promena u radu linije 55 javnog prevoza. Privremena obustava važiće do 9. aprila.
Osmogodišnji Jakov pešačio je iz Kragujevca do Beograda kako bi podstakao prikupljanje pomoći za lečenje svoje sestre Janje (7). Jakovljeva majka Tamara Stojanović ispričala je za portal Newsmax Balkans kako je protekao njihov put, kako je Jakov sve doživeo i koliko novca su uspeli da prikupe.
Evropska komisija potvrdila je da Srbija ispunjava uslove za uključivanje na listu trećih zemalja koja se odnosi na nekomercijalno kretanje kućnih ljubimaca, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije.
Beogradski Sekretarijat za obrazovanje i dečju zaštitu saopštio je da je dobavljač "UG Solutions" obavestio da je, po nalogu Republičke sanitarne inspekcije, potrebno vratiti isporučene količine tečnog sapuna za pranje osetljive dečje kože "Kids Oxy" iz svih predškolskih ustanova u gradu.
Ministar prosvete Dejan Vuk Stanković izjavio je da se politizacijom opstruiše istraga o smrti studentkinje u Beogradu i najavio nadzor bezbednosti na fakultetima, uz poruke da odgovornost neće biti izbegnuta.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić počeo je konsultacije sa predstavnicima političkih stranaka. On je na konsultacije pozvao Pokret socijalista (PS), Savez vojvođanskih Mađara (SVM) i Stranku pravde i pomirenja (SPP).
Pojačan saobraćaj očekuje se zbog katoličkog Uskrsa, uz moguće gužve tokom dana i nepovoljne vremenske uslove, saopštio je Auto-moto savez Srbije (AMSS).
U prvom delu emisije GrađaNIN sa Petrom Ćurčićem sa Instituta za evropske studije govorićemo o geopolitičkim odnosima u svetu, sa posebnim osvrtom na Srbiju.
Potrošači u delu Ulice mitropolita Pavla Nenadovića, od Sive stene do Darvinove ulice u beogradskoj opštini Voždovac biće bez vode od 8.30 do 18 sati, saopšteno je iz preduzeća Beogradski vodovod i kanalizacija.
Sistem elektronskog bolovanja na snazi je od početka godine, a od aprila je počela i njegova puna primena kada je reč o poslodavcima. Cilj platforme koja povezuje lekare, poslodavce i Republički fond za zdravstveno osiguranje jeste smanjenje administracije i brža razmena podataka.
Komentari (0)