U Pirotu sanirana velika havarija, ali voda iz gradskog vodovoda još nije za piće
Zavod za javno zdravlje iz Pirota saopštio je da, nakon velike havarije na glavnoj vodovodnoj cevi koja je sanirana u noći između ponedeljka i utorka, voda iz gradskog vodovoda nije za piće, ali se može koristiti kao tehnička voda.
"Tek kada bude završeno detaljno ispiranje i hiperhlorisanje vodovodne mreže, stručne službe Zavoda izvršiće vanrednu kontrolu vode i dati mišljenje o njenoj higijenskoj ispravnosti", saopštavaju iz Zavoda.
Do tada, ne preporučuje se korišćenje vode iz gradskog vodovoda u Pirotu za piće, već samo kao tehnička voda. Velika havarija na glavnoj vodovodnoj cevi u Pirotu, zbog koje tokom noći i jutra gotovo ceo grad nije imao vodu, dok je u nekim delovima pritisak bio veoma slab, rano jutros je sanirana, a od 9.00 sati voda se polako pušta u sistem, izjavio je za Tanjug direktor JP Vodovod i kanalizacija Zoran Nikolić.
Na gradskom vodovodu u Pirotu, tokom radova na izgradnji gasovoda, kod kružnog toka na Malom mostu, došlo je do kidanja glavne vodovodne cevi zbog čega ceo grad, kako kažu u Vodovodu, ili nema vode, ili je na mestima gde je ima slab pritisak.
Naučnici Džulijan Ferli i Dejvid Vehman identifikovali su nakon više od 40 godina misterioznu hemikaliju koja je decenijama prisutna u pijaćoj vodi širom Sjedinjenih Američkih Država.
"Havarija je bila mnogo veća nego što se u prvi mah pretpostavljalo. Bile su pokidane tri cevi od po deset metara, a isprva smo mislili da je pokidana jedna cev dužine deset metara. Sve to je iskomplikovalo intervenciju koja je trajala cele noći sve do jutros", rekao je Nikolić.
Prema njegovim rečima, voda se polako pušta u sistem, sprovodi se ispiranje sistema i druge procedure neophodne u ovakvim situacijama, tako da se očekuje da se tokom dana vodosnabdevanje normalizuje.
Foto: Tanjug/Aleksandar Ćirić
Do velike havarije na glavnoj vodovodnoj cevi u gradu došlo je u ponedeljak tokom radova na izgradnji gasovodne mreže u Pirotu, zbog čega su bez vode najpre ostali viši delovi grada i viši spratovi stambenih zgrada, dok je u delovima gde je bilo vode pritisak bio veoma slab.
Postavljene su i cisterne kako bi se omogućilo snabdevanje pijaćom vodom.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA 2. DEO
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA ( R )
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
17:00
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
17:30
STAV REGIONA SARAJEVO
Teme koje su u fokusu javnosti iz više uglova. Sučeljavamo mišljenja, a aktuelne goste pitamo sve što zanima građane.
specijal
18:00
PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Koliko su Ujedinjene nacije uspele da očuvaju svetski mir nakon Drugog svetskog rata? Koji su razlozi zbog kojih raste potreba za reformom ove organizacije, i kakva je budućnost UN u svetu koji postaje sve složeniji i nestabilniji, za Sintezu odhovara bivši predsednik Skupštine UN, Srđan Kerim.
Uoči praznika, potrošačka korpa je sve teža, ne zbog količine namirnica, već zbog njihovih cena. Na meti kritika su trgovci koji u prazničnoj potražnji vide šansu za dodatnu zaradu.
Teolog i filozof iz Sarajeva Pavle Mijović govorio je u emisiji Razumno sa Borisom Brezom o vrijednostima Uskrsa, koji se ove godine obilježava u istom danu i po Julijanskom i po Gregorijanskom kalendaru.
Izaslanica predsednika Republike Srbije i predsednica Narodne skupštine Republike Srbije Ana Brnabić izjavila je, nakon što je položila venac u spomen parku "Jajinci", da Srbija neguje kulturu sećanja i da nikada neće dozvoliti da budu zaboravljene žrtve fašizma tokom Drugog svetskog rata.
Trojica mladića koja su pre 22 dana "jugom" starim 35 godina krenula na put za Peking dug 11.500 kilometara, vratila su se u Beograd. Oni su na put za Kinu krenuli da bi prikupili novac za Institut za neonatologiju.
Ekonomski komentator Luka Čubrilo, u autorskom tekstu za Newsmax Balkans, analizirao je kakve efekte na buduće odnose Beograda i Vašingtona može imati nominacija Marka Brnovića za novog ambasadora Sjedinjenih Američkih Država u Srbiji.
Za papu Franju, muftija beogradske Islamske zajednice Srbije Muhamed Jusufspahić kaže za Newsmax Balkans da je bio sjajan i mudar čovek koji se uvek trudio da se bori, što se, kako je podvukao, moglo videti kroz svaki njegov korak.
Koliko duboko je ukorenjena tradicija zadužbinarstva kod Srba? Ko je u našoj novijoj istoriji jedan od najpoznatijih srpskih mecena? Odgovore tražimo od upravnika Kolarčeve zadužbine Aleksandra Pekovića.
Udruženje novinara Srbije, Strukovni sindikat RTS i Sindikat novinara Srbije (SINOS) ponovili su, povodom 26 godina od ubistva 16 radnika u NATO bombardovanju RTS, da je ta vojna organizacija počinila ratni zločin i uvela praksu napada na medije međunarodnim sukobima, ali da niko nije odgovarao.
Komentari (0)