Carinici podsećaju pred nastupajuće praznike: Bez dažbina unos robe do 100 evra, a bez prijave do 10.000 evra u kešu
Foto: ATAImages/Antonio Ahel
U susret još jednoj prazničnoj sezoni, Uprava carina Republike Srbije podseća građane da imaju pravo bez plaćanja dažbina da u zemlju unesu robu vrednosti do 100 evra. Carinici napominju da rezidenti bez prijavljivanja mogu iz zemlje izneti do 10.000 evra u gotovini.
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Carinska služba savetuje da im se prijavi sva vredna roba, bez obzira da li je reč o poklonima ili predmetima za ličnu upotrebu.
"Državljani Republike Srbije imaju pravo da bez plaćanja dažbina u zemlju unesu robu u vrednosti do 100 evra, dok robu za lične potrebe čija vrednost ne prelazi 3.000 evra mogu da ocarine na samom graničnom prelazu u tzv. skraćenom postupku. Dažbine u tom slučaju iznose deset odsto od vrednosti robe i 20 odsto pripadajućeg PDV. Rezidenti u gotovini iz zemlje mogu izneti do 10.000 evra bez prijavljivanja, a nerezidenti uz potvrdu i više. U slučaju unosa novca, dužnost svakog putnika je da prilikom prelaska granice obavezno prijavi kada u zemlju unosi sumu od 10.000 evra ili više. Tranzitni putnici koji samo prolaze kroz našu zemlju na putu do svog konačnog odredišta takođe imaju obavezu da prijave kako sume novca veće od 10.000 evra, tako i vrednije predmete koje nose sa sobom, bez obzira na to što ne ostaju u Srbiji", ističe se u saopštenju.
Carinski službenici su u saradnji sa policijom na graničnom prelazima Horgoš i Kelebija zabeležili dva slučaja neprijavljivanja dragocenosti u razmaku od samo nekoliko dana.
To je moguće, kako navode, uraditi i pre puta, tako što se sa sajta Uprave carina preuzmu i popune dostupni obrasci: Obrazac prijave ili Obrazac za privremeni uvoz/izvoz robe, čime se izbegavaju nepotrebne neprijatnosti i bezbrižno nastavlja putovanje.
Pojačane aktivnosti carine i granične policije
Carinici dodaju da spremno dočekuju predstojeće praznike i u saradnji sa kolegama iz granične policije pojačavaju aktivnosti, jer se, kao i svake sezone u to vreme očekuje povećan broj putnika.
"Na graničnim prelazima se tokom praznične sezone po potrebi otvaraju sve raspoložive trake, dok je radno vreme pojedinih prelaza produženo kako bi putnici imali alternativne mogućnosti za brži prelazak granice. Pored graničnog prelaza Horgoš 2, koji počev od 26. avgusta 2024. godine svim danima radi od četiri do 23 časa, produženo radno vreme uvedeno je i na prelazima Bajmok i Bački Vinogradi. Granični prelaz Bajmok će do 12. januara 2025. u danima vikenda (petkom, subotom i nedeljom), raditi 24 časa, dok je radno vreme prelaza Bački Vinogradi u danima vikenda produženo do 22 časa", saopštava Uprava carina.
Horgoš u punom kapacitetu
Ističu da granični prelaz Horgoš radi maksimalnim kapacitetom, što je, kako navode, tokom praznika i najvažnije, jer je reč o prelazu sa najvećim intenzitetom saobraćaja.
"Putnicima preporučujemo da stanje na odabranom prelazu ka kome se upute prethodno provere pregledom snimaka sa nadzornih kamera koji su dostupni na sajtovima MUP i AMSS, kao i preko raznih aplikacija na mobilnim telefonima. U slučaju opterećenosti najfrekventnijih prelaza, savetujemo da odaberete neku od najbližih alternativa i da ukoliko je to moguće, izbegnete putovanje u dane vikenda kada su zadržavanja najduža", zaključuje u saopštenju srpska carinska služba.
Ko je odgovoran za zaštitu spomenika kulture na Kosovu i Metohiji? Da li je pitanje kulturne baštine postalo sredstvo političkog pritiska u pregovorima Beograda i Prištine? Da li međunarodne misije na terenu imaju kapacitet i volju da garantuju bezbednost verskih objekata? Koliko su opasni pokušaji reinterpretacije ili prisvajanja srpskih srednjovekovnih spomenika i da li Srbija čini dovoljno da sačuva svoje kulturno nasleđe na KiM? Za emisiju Tražim reč govore istoričarka umetnosti Jasmina S. Ćirić, pomoćnica direktora Kancelarije za KiM u Sektoru za saradnju sa SPC i brigu o kulturnom nasleđu Milena Parlić, politički analitičar Emil Zoronjić, profesorka srpskog jezika i književnosti i novinarka Olivera Radić iz Orahovca, književnik i novinar Živojin Rakočević iz Gračanice i Sava Tasić iz Federacije mladih Srba Evrope.
specijal
17:10
DOKUMENTARNI PROGRAM-IZA BIOGRAFIJE-MIHAJLO PUPIN II DEO
IZA BIOGRAFIJE je serijal koji istražuje skrivena lica i priče iza poznatih ličnosti i istorijskih figura. Umesto standardnog prikaza postignuća i titula, ovaj serijal pruža dubinski uvid u njihove životne puteve, izazove, unutrašnje borbe i trenutke koji su oblikovali njihov karakter. Kroz autentične razgovore, ekskluzivne intervjue i bogatu arhivu, otkrivamo kako su ovi pojedinci postali ono što danas znamo i kako njihove priče odjekuju kroz vreme.
dokumentarni
17:30
STAV REGIONA SKOPLJE
Razgovaramo sa bivšim ambasadorom u SAD i bivšim ministrom odbrane Zoranom Jolevskim o značaju strateškog dijaloga između Severne Makedonije i SAD, podršci Vašingtona u evrointegracijama, kao i mogućnostima za produbljivanje ekonomske saradnje. Analizira se i Plan rasta Evropske unije, ekonomska integracija regiona i pristup evropskim fondovima.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV NEDELJE
Klasična forma intervjua sa ključnim akterima iz sveta politike, biznisa i društva. Otkrivamo manje poznate aspekte aktuelnih događaja i donosimo dublji uvid u najvažnije izazove i prilike današnjice. “Stav nedelje” postavlja prava pitanja i insistira na odgovorima koje nećete čuti nigde drugde.
specijal
19:30
STAV REGIONA SARAJEVO
Događaji, odluke, komentari, analize, društvene debate koje su obeležile sedmicu u BIH, u sarajevskom studiju Newsmax Balkans televizije sa relevantnim sagovornicima zastupamo stav javnosti.
Kako se piše, ali i kaže - Uskrs ili Vaskrs i da li se čestita sa "Hristos vaskrse" ili "Hristos voskrse". Večito pitanje uoči jednog od najvećih praznika kod pravoslavnih hrišćana jeste - slavimo li Uskrs ili Vaskrs?
Tinejžerka (18) je poginula, a tri osobe su povređene u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u jutarnjim satima u selu Donji Adrovac kod Aleksinca, potvrđeno je portalu Newsmax Balkans iz Policijske uprave Niš.
Hrišćani koji poštuju julijanski kalendar obeležavaju Veliku subotu, drugi dan hrišćanske žalosti posvećen sahrani Isusa Hrista i njegovom boravku u grobu pred vaskrsenje. Velika subota je jedina subota u godini kada se posti na vodi.
Navršava se 27 godina otkako su piloti NATO, usred dana, projektilima pogodili međunarodni putnički voz Beograd–Solun dok je prelazio most preko Južne Morave kod Grdelice.
Ko je odgovoran za zaštitu spomenika kulture na Kosovu i Metohiji? Da li je pitanje kulturne baštine postalo sredstvo političkog pritiska u pregovorima Beograda i Prištine?
Hirurzi Klinike za grudnu hirurgiju Univerzitetskog kliničkog centra Srbije napravili su poduhvat prvom transplantacijom pluća u našoj zemlji, a četrdesetdvogodišnji pacijent se dobro oporavlja.
Patrijarh srpski Porfirije služio je na Vaskrs Svetu arhijerejsku liturgiju u Pećkoj patrijaršiji, kojoj je prisustvovao veliki broj vernika iz svih krajeva Kosova i Metohije.
Praznici su vreme kada mnogi putuju i obilaze Srbiju. Oni koje put nanese u Timočku Krajinu neće se pokajati jer je tamo priroda bila veoma darežljiva, a kulturno nasleđe je impozantno. Zato je iz godine u godinu gostiju je sve više pa čak i onih koje zanima takozvani verski turizam.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić čestitao je najveći hrišćanski praznik, Vaskrs, uz poruku da je porodični sto mesto gde se okupljaju generacije i gde svi razgovaraju.
Komentari (0)