(VIDEO) Kako Arhiv javnih skupova broji učesnike protesta: "Ručno na snimcima obeležavamo ljude"
Povodom protesta koji se organizuju poslednjih meseci u Srbiji, veliki deo javnosti spekuliše o broju ljudi koji se okupljaju. Dok jedni poklanjaju poverenje zvaničnim brojkama MUP, drugi veruju udruženjima kao što je Arhiv javnih skupova.
Aleksandar Gubaš, jedan od osnivača tog udruženja za Newsmax Balkans objašnjava na koji način oni dolaze do brojki, ističući da je uvek najbolja procena golim okom.
Od samog početka, kada je otpočeto brojanje ljudi na javnim okupljanjima, koristile su se različite metode. Od brojanja golim okom, pa sve do različitih aplikacija koje putem površine mogu odrediti gustinu ljudi po metru kvadratnom. Aleksandar Gubaš iz Arhiva javnih skupova objašnjava na koji način oni dolaze do brojki.
Na osnovu procene površine i gustine na terenu, na beogradskom Studentskom trgu na prelasku između dve godine bilo je do 18.000 ljudi, saopštio je Arhiv javnih skupova.
Na osnovu dostupnih snimaka i fotografija, Arhiv javnih skupova utvrdio je da se na protestu, koji su organizovali studenti na Slaviji, okupilo između 100.000 i 102.000 ljudi, naveli su na mreži Iks.
U protestno-komemorativnoj blokadi Ruzveltove ulice kod Vukovog spomenika u Beogradu tokom akcije "Zastani Srbijo" učestvovalo je blizu 2.000 studenata tehničkih fakulteta, saopštio je Arhiv javnih skupova, koji se bavi procenom broja prisutnih na javnim okupljanjima.
"Do dana današnjeg smo verni oslanjanju na ljudsko oko i ljudsku ruku, dakle na ručno obeležavanje ljudi na snimcima koje brojimo. Počeli smo pre godinu dana da koristimo i softver, ali on služi za sabiranje obeleženih glava koje obeležimo ručno. To je softver čija grafička rešenja omogućavaju da lepše, lakše obeležimo ljude, preglednije i pritom svako obeleženog, on izbroji i na kraju očitamo koliko ih je prebrojao", navodi on za našu televiziju.
"Onaj ko treba da zna, zna koliko je ljudi"
Kako dodaje, robot i veštačka inteligencija ne mogu mnogo toga što čovek za sada može, te je, prema njegovim rečima, priča sa softverima potpuno mistifikacija.
"Za brojanje ljudi na nekom snimku vam je od softvera dovoljno običan 'paint'. Obeležite glave koje ste prebrojali da ih ne biste brojali ponovo i lupate recke na svakih sto, na primer, i to je u suštini postupak koji zapravo vrlo često i primenjujemo kad nisu u pitanju veliki skupovi", objašnjava naš sagovornik.
Foto: Nikola Kojić
Kako kaže, operativci na terenu znaju tačno koliko je ljudi na nekom skupu.
"I u MUP ko treba da zna, zna koliko je tačno ljudi bilo. Na razne načine oni to mogu da saznaju, ali i brojka koju odgovorni ljudi u ime policije puste u javnost... ne znam kako do toga dođu, kao da su zavrteli rulet, pa hajde da vidimo na šta će da nam padne žeton", navodi Gubaš.
Sumnja zbog poslovanja bez zaposlenih
Deo javnosti sumnja u procene ovakvih udruženja, jer one uglavnom posluju bez zaposlenih, a na adresi na kojoj su prijavljeni nema obeležja udruženja.
Gubaš napominje da oni uglavnom ovaj posao obavljaju u slobodno vreme.
"Trudimo se da damo procenu ni po babu, ni po stričevima, jer u prvom redu nas zanima koliko je zaista bilo ljudi. Sve je počelo iz naše lične potrebe da znamo koliko je ljudi i zatim iz naše želje da to podelimo sa nekima koje isto tako interesuje. Ko ne želi da ne veruje, nikako ne možemo da ga sprečimo da veruje u šta god hoće, a ko zna kako smo došli do tih brojki, cela procedura je opisana na našem sajtu i na tome se zasnivaju sve naše procene", napominje on.
Ističe da je Arhiv dobio kritike da broje demonstrante, ali da nemaju nijednog zaposlenog.
"Naći ćete jako malo udruženja građana koji imaju nekog zaposlenog jer da imamo para da plaćamo zaposlene, imali bismo zaposlene. Budući da ih nemamo, sve ovo radimo u slobodno vreme, organizacija tako funkcioniše i nemamo nikakav profit tog tipa. Sva sredstva koje smo od sada dobili, sve pare koje smo dobili kao podršku za naš rad, dobili smo preko kraudfanding platforme donacije.rs i dalje nam je to jedini izvor prihoda do sada", istakao je naš sagovornik.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:30
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
02:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
02:25
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
02:50
STAV REGIONA (R)
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Šta je genetika danas i kako ona određuje naš život? Da li naše navike i stil života mogu da promene ono što smo nasledili? Kako se genetski testovi koriste u ginekologiji, trudnoći i prevenciji bolesti? Za emisiju „Tražim reč“ govore, Jelena Begović iz Instututa za molekularnu genetiku i Oliver Stojković profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu.
Na Paliću u Subotici nešto pre pet sati izbio je požar u poznatom restoranu, a vatru je gasilo više od 20 vatrogasaca sa deset vozila, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
U Opštoj bolnici Čačak, u noći između 11. i 12. februara, muškarac star 38 godina preminuo je u postoperativnom toku, nakon operacije trećeg krajnika, saopštilo je Ministarstvo zdravlja. To se desilo samo nekoliko dana, nakon što je devojčica (4) preminula posle operacije krajnika u istoj bolnici.
Bivša pomoćnica direktora u Upravi za sprečavanje pranja novca D. M. uhapšena je zbog sumnje da je iskorišćavanjem i prekoračenjem svojih službenih ovlašćenja povredila prava većeg broja lica otkrivajući poverljive podatke medijima koji su ih objavili, saopšteno je iz Višeg javnog tužilaštva.
Povodom teškog ubistva iz koristoljublja koje se dogodilo u junu prošle godine u ulici Gavrila Principa, Više javno tužilaštvo u Beogradu optužilo je i devojku (20) koja je za novčanu naknadu od 7.000 evra dvojici ranije optuženih za ubistvo prenosila informacije o kretanju njihovih meta.
Skupština u Prištini usvojila je rezoluciju u kojoj se pruža podrška bivšim vođama OVK koji su optuženi za ratne zločine i traži od Specijalizovanih sudskih veća u Hagu da im sprovedu "pravično suđenje".
Može li radio i dalje da oblikuje javno mnjenje? Šta je najveći izazov za radio stanice u eri podkasta i striminga? Koliko je glas radijskog voditelja i dalje presudan faktor uspeha? Koliku radio ima snagu u kriznim situacijama?
Ministarka za brigu o porodici i demografiju Jelena Žarić Kovačević izjavila je da je od usvajanja Zakona o Alimentacionom fondu podneto 939 zahteva, a da je za 632 dece isplaćeno ukupno 16 miliona dinara.
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" saopštio je da je na teritoriji Srbije od 2. do 8. februara zabeleženo 8.478 slučajeva oboljenja slična gripu.
Teretana je poslednjih godina postala nezaobilazno mesto okupljanja mladih. Društvene mreže, fitnes influenseri i želja za brzim rezultatima dodatno su popularizovali trening sa tegovima.
Komentari (0)