(VIDEO) Kako Arhiv javnih skupova broji učesnike protesta: "Ručno na snimcima obeležavamo ljude"
Povodom protesta koji se organizuju poslednjih meseci u Srbiji, veliki deo javnosti spekuliše o broju ljudi koji se okupljaju. Dok jedni poklanjaju poverenje zvaničnim brojkama MUP, drugi veruju udruženjima kao što je Arhiv javnih skupova.
Aleksandar Gubaš, jedan od osnivača tog udruženja za Newsmax Balkans objašnjava na koji način oni dolaze do brojki, ističući da je uvek najbolja procena golim okom.
Od samog početka, kada je otpočeto brojanje ljudi na javnim okupljanjima, koristile su se različite metode. Od brojanja golim okom, pa sve do različitih aplikacija koje putem površine mogu odrediti gustinu ljudi po metru kvadratnom. Aleksandar Gubaš iz Arhiva javnih skupova objašnjava na koji način oni dolaze do brojki.
Na osnovu procene površine i gustine na terenu, na beogradskom Studentskom trgu na prelasku između dve godine bilo je do 18.000 ljudi, saopštio je Arhiv javnih skupova.
Na osnovu dostupnih snimaka i fotografija, Arhiv javnih skupova utvrdio je da se na protestu, koji su organizovali studenti na Slaviji, okupilo između 100.000 i 102.000 ljudi, naveli su na mreži Iks.
U protestno-komemorativnoj blokadi Ruzveltove ulice kod Vukovog spomenika u Beogradu tokom akcije "Zastani Srbijo" učestvovalo je blizu 2.000 studenata tehničkih fakulteta, saopštio je Arhiv javnih skupova, koji se bavi procenom broja prisutnih na javnim okupljanjima.
"Do dana današnjeg smo verni oslanjanju na ljudsko oko i ljudsku ruku, dakle na ručno obeležavanje ljudi na snimcima koje brojimo. Počeli smo pre godinu dana da koristimo i softver, ali on služi za sabiranje obeleženih glava koje obeležimo ručno. To je softver čija grafička rešenja omogućavaju da lepše, lakše obeležimo ljude, preglednije i pritom svako obeleženog, on izbroji i na kraju očitamo koliko ih je prebrojao", navodi on za našu televiziju.
"Onaj ko treba da zna, zna koliko je ljudi"
Kako dodaje, robot i veštačka inteligencija ne mogu mnogo toga što čovek za sada može, te je, prema njegovim rečima, priča sa softverima potpuno mistifikacija.
"Za brojanje ljudi na nekom snimku vam je od softvera dovoljno običan 'paint'. Obeležite glave koje ste prebrojali da ih ne biste brojali ponovo i lupate recke na svakih sto, na primer, i to je u suštini postupak koji zapravo vrlo često i primenjujemo kad nisu u pitanju veliki skupovi", objašnjava naš sagovornik.
Foto: Nikola Kojić
Kako kaže, operativci na terenu znaju tačno koliko je ljudi na nekom skupu.
"I u MUP ko treba da zna, zna koliko je tačno ljudi bilo. Na razne načine oni to mogu da saznaju, ali i brojka koju odgovorni ljudi u ime policije puste u javnost... ne znam kako do toga dođu, kao da su zavrteli rulet, pa hajde da vidimo na šta će da nam padne žeton", navodi Gubaš.
Sumnja zbog poslovanja bez zaposlenih
Deo javnosti sumnja u procene ovakvih udruženja, jer one uglavnom posluju bez zaposlenih, a na adresi na kojoj su prijavljeni nema obeležja udruženja.
Gubaš napominje da oni uglavnom ovaj posao obavljaju u slobodno vreme.
"Trudimo se da damo procenu ni po babu, ni po stričevima, jer u prvom redu nas zanima koliko je zaista bilo ljudi. Sve je počelo iz naše lične potrebe da znamo koliko je ljudi i zatim iz naše želje da to podelimo sa nekima koje isto tako interesuje. Ko ne želi da ne veruje, nikako ne možemo da ga sprečimo da veruje u šta god hoće, a ko zna kako smo došli do tih brojki, cela procedura je opisana na našem sajtu i na tome se zasnivaju sve naše procene", napominje on.
Ističe da je Arhiv dobio kritike da broje demonstrante, ali da nemaju nijednog zaposlenog.
"Naći ćete jako malo udruženja građana koji imaju nekog zaposlenog jer da imamo para da plaćamo zaposlene, imali bismo zaposlene. Budući da ih nemamo, sve ovo radimo u slobodno vreme, organizacija tako funkcioniše i nemamo nikakav profit tog tipa. Sva sredstva koje smo od sada dobili, sve pare koje smo dobili kao podršku za naš rad, dobili smo preko kraudfanding platforme donacije.rs i dalje nam je to jedini izvor prihoda do sada", istakao je naš sagovornik.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ
Zašto su „hvala“ i „izvini“ postale reči koje se retko izgovaraju? Da li se pravila bontona prilagođavaju savremenom društvu ili polako nestaju? Šta je danas prava mera pristojnosti? Za emisiju „Tražim reč“ govore, savetnica za komunikaciju Tanja Luković, bonton mentor Jelena Bukovčić i event organizator Ivana Marinković.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
U toku je peti dan ratnih dejstava na Bliskom istoku, koja su u subotu započela napadom Izraela i Sjedinjenih Američkih Država na Iran. Kako navodi izraelska vojska, gađani su ciljevi Hezbolaha u Bejrutu, dok je Iran krenuo sa napadima na mete u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Član Upravnog odbora poslovnog udruženja Međunarodni transport Srbije Dušan Nikolić najavio je nove blokade graničnih prelaza 14. aprila, zbog nerešenog problema dužine boravka profesionalnih vozača u zemljama Šengen sporazuma.
U toku je šesti dan ratnih dejstava na Bliskom istoku, koja su u subotu započela napadom Izraela i Sjedinjenih Američkih Država na Iran. Rakete i dronovi lasirani iz Irana pali su u azerbejdžansku enklavu Nahčivan. Azerbejdžan oštro osuđuje napade, ambasadoru Irana uručuju protestnu notu.
Izborna komisija u Knjaževcu po treći put je proglasila izbornu listu "Aleksandar Vučić - Knjaževac, naša porodica", nakon što je prva lista poništena zbog nedostataka, dok je drugo rešenje o proglašenju odbio Viši sud u Zaječaru, objavljeno je na internet stranici Republičke izborne komisije.
Policija je u koordinaciji sa Tužilaštvom za organizovani kriminal u Beogradu uhapsila devet pripadnika organizovane kriminalne grupe osumnjičenih da su tokom 2025. godine za više od 70 migranata omogućili nedozvoljen tranzit od Beograda do Subotice radi ilegalnog prelaska granice sa Mađarskom.
"Naši članovi su odlučili da oko ponoći prekinemo sve blokade puteva. Sačekaćemo oko 20 dana da vidimo da li će ministarstvo nešto rešiti, a ako ne bude pomaka, ponovo ćemo izaći na ulice, možda i radikalnije", rekao je za Newsmax Balkans mlekar Milorad Majstorović posle sastanka u Vladi Srbije.
U Srbiji će u toku prepodneva biti umereno do potpuno oblačno, mestimično sa kišom, dok se sredinom dana i posle podne očekuje prestanak padavina i razvedravanje, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).
U opštini Orahovac pronađeni su posmrtni ostaci, za koje se sumnja da pripadaju osobama nestalim za vreme rata na Kosovu, saopštila je Komisija kosovske vlade za nestala lica.
Najveći broj srpskih državljana nalazi se u Dubaiju i u pitanju je više hiljada njih, država će učiniti sve da evakuiše iz ratne zone sve kojin žele da se vrate u Srbiju, izjavio je za Newsmax Balkans državni sekretar u Ministarstvu spoljnih poslova Damjan Jović.
Policija iz Aranđelovca uhapsila je G. P. (51) iz tog grada, pošto je tokom pretresa njenog stana pronašla 920 litara naftnog serivata bez dokaza o poreklu, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).
Suđenje Milanu Jaćimoviću, maloletnom sinu auto-prevoznika Milomira Jaćimovića, koje je bilo zakazano za sredu, odloženo je po drugi put. Ročište nije moglo da bude održano jer se oštećeni, policijski inspektor, nije pojavio na suđenju. Novo ročište zakazano je za 31. mart.
Komentari (0)