(VIDEO) Kako Arhiv javnih skupova broji učesnike protesta: "Ručno na snimcima obeležavamo ljude"
Povodom protesta koji se organizuju poslednjih meseci u Srbiji, veliki deo javnosti spekuliše o broju ljudi koji se okupljaju. Dok jedni poklanjaju poverenje zvaničnim brojkama MUP, drugi veruju udruženjima kao što je Arhiv javnih skupova.
Aleksandar Gubaš, jedan od osnivača tog udruženja za Newsmax Balkans objašnjava na koji način oni dolaze do brojki, ističući da je uvek najbolja procena golim okom.
Od samog početka, kada je otpočeto brojanje ljudi na javnim okupljanjima, koristile su se različite metode. Od brojanja golim okom, pa sve do različitih aplikacija koje putem površine mogu odrediti gustinu ljudi po metru kvadratnom. Aleksandar Gubaš iz Arhiva javnih skupova objašnjava na koji način oni dolaze do brojki.
Na osnovu procene površine i gustine na terenu, na beogradskom Studentskom trgu na prelasku između dve godine bilo je do 18.000 ljudi, saopštio je Arhiv javnih skupova.
Na osnovu dostupnih snimaka i fotografija, Arhiv javnih skupova utvrdio je da se na protestu, koji su organizovali studenti na Slaviji, okupilo između 100.000 i 102.000 ljudi, naveli su na mreži Iks.
U protestno-komemorativnoj blokadi Ruzveltove ulice kod Vukovog spomenika u Beogradu tokom akcije "Zastani Srbijo" učestvovalo je blizu 2.000 studenata tehničkih fakulteta, saopštio je Arhiv javnih skupova, koji se bavi procenom broja prisutnih na javnim okupljanjima.
"Do dana današnjeg smo verni oslanjanju na ljudsko oko i ljudsku ruku, dakle na ručno obeležavanje ljudi na snimcima koje brojimo. Počeli smo pre godinu dana da koristimo i softver, ali on služi za sabiranje obeleženih glava koje obeležimo ručno. To je softver čija grafička rešenja omogućavaju da lepše, lakše obeležimo ljude, preglednije i pritom svako obeleženog, on izbroji i na kraju očitamo koliko ih je prebrojao", navodi on za našu televiziju.
"Onaj ko treba da zna, zna koliko je ljudi"
Kako dodaje, robot i veštačka inteligencija ne mogu mnogo toga što čovek za sada može, te je, prema njegovim rečima, priča sa softverima potpuno mistifikacija.
"Za brojanje ljudi na nekom snimku vam je od softvera dovoljno običan 'paint'. Obeležite glave koje ste prebrojali da ih ne biste brojali ponovo i lupate recke na svakih sto, na primer, i to je u suštini postupak koji zapravo vrlo često i primenjujemo kad nisu u pitanju veliki skupovi", objašnjava naš sagovornik.
Foto: Nikola Kojić
Kako kaže, operativci na terenu znaju tačno koliko je ljudi na nekom skupu.
"I u MUP ko treba da zna, zna koliko je tačno ljudi bilo. Na razne načine oni to mogu da saznaju, ali i brojka koju odgovorni ljudi u ime policije puste u javnost... ne znam kako do toga dođu, kao da su zavrteli rulet, pa hajde da vidimo na šta će da nam padne žeton", navodi Gubaš.
Sumnja zbog poslovanja bez zaposlenih
Deo javnosti sumnja u procene ovakvih udruženja, jer one uglavnom posluju bez zaposlenih, a na adresi na kojoj su prijavljeni nema obeležja udruženja.
Gubaš napominje da oni uglavnom ovaj posao obavljaju u slobodno vreme.
"Trudimo se da damo procenu ni po babu, ni po stričevima, jer u prvom redu nas zanima koliko je zaista bilo ljudi. Sve je počelo iz naše lične potrebe da znamo koliko je ljudi i zatim iz naše želje da to podelimo sa nekima koje isto tako interesuje. Ko ne želi da ne veruje, nikako ne možemo da ga sprečimo da veruje u šta god hoće, a ko zna kako smo došli do tih brojki, cela procedura je opisana na našem sajtu i na tome se zasnivaju sve naše procene", napominje on.
Ističe da je Arhiv dobio kritike da broje demonstrante, ali da nemaju nijednog zaposlenog.
"Naći ćete jako malo udruženja građana koji imaju nekog zaposlenog jer da imamo para da plaćamo zaposlene, imali bismo zaposlene. Budući da ih nemamo, sve ovo radimo u slobodno vreme, organizacija tako funkcioniše i nemamo nikakav profit tog tipa. Sva sredstva koje smo od sada dobili, sve pare koje smo dobili kao podršku za naš rad, dobili smo preko kraudfanding platforme donacije.rs i dalje nam je to jedini izvor prihoda do sada", istakao je naš sagovornik.
DOKUMENTARNI PROGRAM-VIŠESTRANAČJE U SRBIJI II DEO (R)
Nastajanje i nestajanje političkih stranaka je dokumentarni serijal koji prati turbulentnu političku scenu Srbije tokom devedesetih godina. Ovaj period, obeležen promenama, ideološkim sukobima i usponom novih partija, oblikovao je savremeni politički pejzaž zemlje. Kroz svedočanstva političkih aktera, analizu istorijskih događaja i prikaz društvenih previranja, serijal istražuje uzroke i posledice formiranja, rasta i nestanka političkih stranaka tog perioda. Serijal pruža detaljan uvid u vreme političkih transformacija, omogućavajući gledocima da sagledaju dublje razloge koji su doveli do promena i raslojavanja na tadašnjoj političkoj sceni Srbije.
dokumentarni
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Železnički saobraćaj na pruzi Ralja - Sopot Kosmajski ponovo je uspostavljen u 17.40 sati, nakon što su stručne službe Infrastrukture železnice Srbije zamenile oko pedeset izgorelih i oštećenih pragova na ovoj deonici, saopšteno je iz tog preduzeća.
Deo radnika crnogorske Željezničke infrastrukture, po ranijoj najavi, obustavio je rad pa su u devet sati stali vozovi, uključujući i onaj iz Beograda za Bar.
Na predlog Višeg javnog tužilaštva u Valjevu sud je odredio do 30 dana pritvora A. T. (22) iz okoline Mionice, osumjičenom da je u noći između 20. i 21. avgusta u tom mestu mačetom pokušao da ubije 31-godišnjeg pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova.
Železnički saobraćaj u Crnoj Gori i iz te države ka Srbiji mogao bi u petak da bude obustavljen. Naime, grupa radnika Crnogorske železničke infrastrukture, nezadovoljna zaradama, planira obustavu rada. Takođe, deo crnogorskih ribara najavio je blokadu brodskog saobraćaja kroz Bokokotorski zaliv.
Da li verujete svemu što pročitate ili čujete u medijima? Ostavljate li mogućnost da to nije tačno i da ne služi izveštavanju već nečem drugom? O fenomenu lažnih vesti i kako ih prepoznati u Stavu dana govorili su medijski konsultant Nikola Tomić i urednik FakeNews tragača Ivan Subotić.
Ministarstvo prosvete obezbedilo je besplatne udžbenike za 96.165 učenika osnovnih škola u školskoj 2025/26. godini, a za nabavku udžbenika izdvojeno je 985 miliona dinara.
Kukuruz, kao najzastupljenija kultura u kikindskom i novokneževačkom ataru, proletos je zasejan na površini nešto većoj od 26.500 hektara i posle dobrog nicanja i početnog idealnog razvoja biljke, velikim delom je uništen tropskim vrućinama i nedostatkom vlage.
Nakon što je Centralna izborna komisija (CIK) odbila sertifikaciju Srpske liste na lokalnim izborima na Kosovu i Metohiji koji će se održati 12. oktobra, usledila je reakcija međunarodne zajednice.
Više javno tužilaštvo u Beogradu saopštilo je da je prijavu napada na narodnog poslanika Peđu Mitrovića nakon razmatranja dokumentacije dostavilo na nadležnost Prvom osnovnom javnom tužilaštvu u Beogradu.
JP "Putevi Srbije" saopštilo je da će se zbog funkcionalnog testiranja sistema automatskog upravljanja, saobraćaj kroz tunele Laz i Munjino brdo odvijati dvosmerno kroz jednu tunelsku cev.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Užicu uhapsili su P. M. (25) iz Užica, zbog sumnje da je sa još trojicom muškaraca, za kojima policija traga, fizički napao i nožem ranio 36-godišnjeg muškarca.
Srpski član Predsedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović uputila je inicijativu Predsedništvu BiH da nominuje predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa za Nobelovu nagradu za mir.
Nevreme praćeno jakom kišom i vetrom izazvalo je brojne probleme u Kragujevcu i okolini. Podsetimo, narandžasti meteo-alarm, koji označava opasno vreme, na snazi je u zapadnoj i jugozapadnoj Srbiji, Šumadiji, Pomoravlju, istočnoj i jugoistočnoj Srbiji.
Komentari (0)