(VIDEO) Kako Arhiv javnih skupova broji učesnike protesta: "Ručno na snimcima obeležavamo ljude"
Povodom protesta koji se organizuju poslednjih meseci u Srbiji, veliki deo javnosti spekuliše o broju ljudi koji se okupljaju. Dok jedni poklanjaju poverenje zvaničnim brojkama MUP, drugi veruju udruženjima kao što je Arhiv javnih skupova.
Aleksandar Gubaš, jedan od osnivača tog udruženja za Newsmax Balkans objašnjava na koji način oni dolaze do brojki, ističući da je uvek najbolja procena golim okom.
Od samog početka, kada je otpočeto brojanje ljudi na javnim okupljanjima, koristile su se različite metode. Od brojanja golim okom, pa sve do različitih aplikacija koje putem površine mogu odrediti gustinu ljudi po metru kvadratnom. Aleksandar Gubaš iz Arhiva javnih skupova objašnjava na koji način oni dolaze do brojki.
Na osnovu procene površine i gustine na terenu, na beogradskom Studentskom trgu na prelasku između dve godine bilo je do 18.000 ljudi, saopštio je Arhiv javnih skupova.
Na osnovu dostupnih snimaka i fotografija, Arhiv javnih skupova utvrdio je da se na protestu, koji su organizovali studenti na Slaviji, okupilo između 100.000 i 102.000 ljudi, naveli su na mreži Iks.
U protestno-komemorativnoj blokadi Ruzveltove ulice kod Vukovog spomenika u Beogradu tokom akcije "Zastani Srbijo" učestvovalo je blizu 2.000 studenata tehničkih fakulteta, saopštio je Arhiv javnih skupova, koji se bavi procenom broja prisutnih na javnim okupljanjima.
"Do dana današnjeg smo verni oslanjanju na ljudsko oko i ljudsku ruku, dakle na ručno obeležavanje ljudi na snimcima koje brojimo. Počeli smo pre godinu dana da koristimo i softver, ali on služi za sabiranje obeleženih glava koje obeležimo ručno. To je softver čija grafička rešenja omogućavaju da lepše, lakše obeležimo ljude, preglednije i pritom svako obeleženog, on izbroji i na kraju očitamo koliko ih je prebrojao", navodi on za našu televiziju.
"Onaj ko treba da zna, zna koliko je ljudi"
Kako dodaje, robot i veštačka inteligencija ne mogu mnogo toga što čovek za sada može, te je, prema njegovim rečima, priča sa softverima potpuno mistifikacija.
"Za brojanje ljudi na nekom snimku vam je od softvera dovoljno običan 'paint'. Obeležite glave koje ste prebrojali da ih ne biste brojali ponovo i lupate recke na svakih sto, na primer, i to je u suštini postupak koji zapravo vrlo često i primenjujemo kad nisu u pitanju veliki skupovi", objašnjava naš sagovornik.
Foto: Nikola Kojić
Kako kaže, operativci na terenu znaju tačno koliko je ljudi na nekom skupu.
"I u MUP ko treba da zna, zna koliko je tačno ljudi bilo. Na razne načine oni to mogu da saznaju, ali i brojka koju odgovorni ljudi u ime policije puste u javnost... ne znam kako do toga dođu, kao da su zavrteli rulet, pa hajde da vidimo na šta će da nam padne žeton", navodi Gubaš.
Sumnja zbog poslovanja bez zaposlenih
Deo javnosti sumnja u procene ovakvih udruženja, jer one uglavnom posluju bez zaposlenih, a na adresi na kojoj su prijavljeni nema obeležja udruženja.
Gubaš napominje da oni uglavnom ovaj posao obavljaju u slobodno vreme.
"Trudimo se da damo procenu ni po babu, ni po stričevima, jer u prvom redu nas zanima koliko je zaista bilo ljudi. Sve je počelo iz naše lične potrebe da znamo koliko je ljudi i zatim iz naše želje da to podelimo sa nekima koje isto tako interesuje. Ko ne želi da ne veruje, nikako ne možemo da ga sprečimo da veruje u šta god hoće, a ko zna kako smo došli do tih brojki, cela procedura je opisana na našem sajtu i na tome se zasnivaju sve naše procene", napominje on.
Ističe da je Arhiv dobio kritike da broje demonstrante, ali da nemaju nijednog zaposlenog.
"Naći ćete jako malo udruženja građana koji imaju nekog zaposlenog jer da imamo para da plaćamo zaposlene, imali bismo zaposlene. Budući da ih nemamo, sve ovo radimo u slobodno vreme, organizacija tako funkcioniše i nemamo nikakav profit tog tipa. Sva sredstva koje smo od sada dobili, sve pare koje smo dobili kao podršku za naš rad, dobili smo preko kraudfanding platforme donacije.rs i dalje nam je to jedini izvor prihoda do sada", istakao je naš sagovornik.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:00
PORTAL
Portal - emisija koja vas uvodi u planetarna zbivanja. Ne propustite analize, intervjue i događaje koji oblikuju tok istorije. "Portal" je vaš prolaz u svet.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
GrađaНИН
GrađaНИН sa Aleksandrom Timofejevim je emisija informativnog karaktera u kojoj autor, inače glavni i odgovorni urednik NIN-a, razgovara sa kolegama i gostima o aktuelnim temama kojim se već punih 90 godina bavi ugledni NIN, najstariji nedeljnik na Balkanu i šesti po „krštenici“ u Evropi. Gosti dolaze iz različitih sfera interesovanja publike i autora. Nema tabu tema i što je možda najvažnije u ovim vremenima velike podeljenosti u Srbiji, emisija prati uredjivačku politiku NIN-a, a to je da ima sagovornike sa svih strana kako iz politike tako i svega ostalog iz zemlje, regiona i sveta važnog za život gradjana Srbije. GrađaНИН је еmisija koja prati život, postavlja pitanja, dobronamerno kritikuje i trudi se da nam svako danas bude bar malo bolje nego juče, a svako sutra bolje nego danas.
specijal
22:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
23:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-SPOMENICI SRBIJE-JUNACI
Naš dokumentarni program otvara vrata u svet prošlosti, sadašnjosti i budućnosti Srbije i Balkana.
U saobraćajnoj nesreći na Valjevskom putu u Loznici jedna osoba je poginula, a tri su povređene, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans. Iz komunalnog preduzeća "Naš dom" iz Loznice potvrđeno je da je nastradao radnik gradske čistoće, dok su dvojica povređena.
Ministarstvo spoljnih poslova Italije saopštilo je za Sky News da je 47 osoba poginulo u požaru u Kran-Montani u Švajcarskoj, a da se o pet osoba još ništa ne zna.
U požaru koji je izbio u baru u Alpima u skijalištu Kran-Montana u Švajcarskoj tokom proslave Nove godine poginulo je oko 40 ljudi, a 115 je povređeno, od kojih mnogi teško, saopštio je Frederik Žisler, komandant kantonalne policije Valea.
Priština 15. januara započinje primenu Zakona o strancima što će Srbima proizvesti dodatne probleme. Politikolog Ivan Tomić istakao je za Newsmax Balkans da će 2026. biti izazovna za Srbe sa Kosova i da bez postojanja dijaloga ne mogu da se nadaju ničem dobrom.
JP "Putevi Srbije" apeluje na sve učesnike u saobraćaju da budu posebno oprezni jer se, prema najavama Hidrometeorološkog zavoda, u noći između subote i nedelje očekuje kiša koja će se lediti na tlu, dok se na severu i istoku Srbije očekuju snežne padavine.
Ministarstvo prosvete saopštilo je da će da obezbedi uslove da studenti Univerziteta Megatrend, kome je oduzeta dozvola za rad, nastave studije na drugim visokoškolskim ustanovama.
Pet cisterni sa fosfornom kiselinom ispalo je tokom noći iz šina između železničkih stanica Matejevac i Svrljig, kod sela Vrelo, javlja Radio-televizija Srbije.
Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) izdao je upozorenje za područje Srbije na stvaranje snežnog pokrivača i lokalnu pojavu ledene kiše za 4. i 5. januar.
Dečak u okolini Barajeva u četvrtak je, dok je vozio bicikl i podigao ruku, osetio neku vrstu uboda, a ranu je najverovatnije zadobio od dijabole, saznaje Tanjug.
U saobraćajnoj nesreći na Valjevskom putu u Loznici jedna osoba je poginula, a tri su povređene, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans. Iz komunalnog preduzeća "Naš dom" iz Loznice potvrđeno je da je nastradao radnik gradske čistoće, dok su dvojica povređena.
Kakav je petogodišnji plan novog poverenika za zaštitu ravnopravnosti? Da li je diskriminacija u Srbiji danas otvorenija nego pre 10 godina - i kako joj institucije mogu efikasnije odgovoriti?
Komentari (0)