(VIDEO) Kako Arhiv javnih skupova broji učesnike protesta: "Ručno na snimcima obeležavamo ljude"
Povodom protesta koji se organizuju poslednjih meseci u Srbiji, veliki deo javnosti spekuliše o broju ljudi koji se okupljaju. Dok jedni poklanjaju poverenje zvaničnim brojkama MUP, drugi veruju udruženjima kao što je Arhiv javnih skupova.
Aleksandar Gubaš, jedan od osnivača tog udruženja za Newsmax Balkans objašnjava na koji način oni dolaze do brojki, ističući da je uvek najbolja procena golim okom.
Od samog početka, kada je otpočeto brojanje ljudi na javnim okupljanjima, koristile su se različite metode. Od brojanja golim okom, pa sve do različitih aplikacija koje putem površine mogu odrediti gustinu ljudi po metru kvadratnom. Aleksandar Gubaš iz Arhiva javnih skupova objašnjava na koji način oni dolaze do brojki.
Na osnovu procene površine i gustine na terenu, na beogradskom Studentskom trgu na prelasku između dve godine bilo je do 18.000 ljudi, saopštio je Arhiv javnih skupova.
Na osnovu dostupnih snimaka i fotografija, Arhiv javnih skupova utvrdio je da se na protestu, koji su organizovali studenti na Slaviji, okupilo između 100.000 i 102.000 ljudi, naveli su na mreži Iks.
U protestno-komemorativnoj blokadi Ruzveltove ulice kod Vukovog spomenika u Beogradu tokom akcije "Zastani Srbijo" učestvovalo je blizu 2.000 studenata tehničkih fakulteta, saopštio je Arhiv javnih skupova, koji se bavi procenom broja prisutnih na javnim okupljanjima.
"Do dana današnjeg smo verni oslanjanju na ljudsko oko i ljudsku ruku, dakle na ručno obeležavanje ljudi na snimcima koje brojimo. Počeli smo pre godinu dana da koristimo i softver, ali on služi za sabiranje obeleženih glava koje obeležimo ručno. To je softver čija grafička rešenja omogućavaju da lepše, lakše obeležimo ljude, preglednije i pritom svako obeleženog, on izbroji i na kraju očitamo koliko ih je prebrojao", navodi on za našu televiziju.
"Onaj ko treba da zna, zna koliko je ljudi"
Kako dodaje, robot i veštačka inteligencija ne mogu mnogo toga što čovek za sada može, te je, prema njegovim rečima, priča sa softverima potpuno mistifikacija.
"Za brojanje ljudi na nekom snimku vam je od softvera dovoljno običan 'paint'. Obeležite glave koje ste prebrojali da ih ne biste brojali ponovo i lupate recke na svakih sto, na primer, i to je u suštini postupak koji zapravo vrlo često i primenjujemo kad nisu u pitanju veliki skupovi", objašnjava naš sagovornik.
Foto: Nikola Kojić
Kako kaže, operativci na terenu znaju tačno koliko je ljudi na nekom skupu.
"I u MUP ko treba da zna, zna koliko je tačno ljudi bilo. Na razne načine oni to mogu da saznaju, ali i brojka koju odgovorni ljudi u ime policije puste u javnost... ne znam kako do toga dođu, kao da su zavrteli rulet, pa hajde da vidimo na šta će da nam padne žeton", navodi Gubaš.
Sumnja zbog poslovanja bez zaposlenih
Deo javnosti sumnja u procene ovakvih udruženja, jer one uglavnom posluju bez zaposlenih, a na adresi na kojoj su prijavljeni nema obeležja udruženja.
Gubaš napominje da oni uglavnom ovaj posao obavljaju u slobodno vreme.
"Trudimo se da damo procenu ni po babu, ni po stričevima, jer u prvom redu nas zanima koliko je zaista bilo ljudi. Sve je počelo iz naše lične potrebe da znamo koliko je ljudi i zatim iz naše želje da to podelimo sa nekima koje isto tako interesuje. Ko ne želi da ne veruje, nikako ne možemo da ga sprečimo da veruje u šta god hoće, a ko zna kako smo došli do tih brojki, cela procedura je opisana na našem sajtu i na tome se zasnivaju sve naše procene", napominje on.
Ističe da je Arhiv dobio kritike da broje demonstrante, ali da nemaju nijednog zaposlenog.
"Naći ćete jako malo udruženja građana koji imaju nekog zaposlenog jer da imamo para da plaćamo zaposlene, imali bismo zaposlene. Budući da ih nemamo, sve ovo radimo u slobodno vreme, organizacija tako funkcioniše i nemamo nikakav profit tog tipa. Sva sredstva koje smo od sada dobili, sve pare koje smo dobili kao podršku za naš rad, dobili smo preko kraudfanding platforme donacije.rs i dalje nam je to jedini izvor prihoda do sada", istakao je naš sagovornik.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:30
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
02:00
STAV REGIONA (R)
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Koliko znamo o progamu Američke privredne komore - AmChamps i koliko je on važan za formiranje mladih lidera i privredu u Srbiji? Po čemu je AmChamps drugačiji od drugih edukativnih programa u Srbiji? Šta studentima donosi rad sa mentorima? Za emisiju “Tražim reč” govore: član pobedničkog para ovogodišnje generacije AmChamps programa, studentkinja Tehnološko-metalurškog fakulteta Univerziteta u Beogradu Jana Živković, članica pobedničkog para AmChamps programa 2023. Đurđina Zdravković, menadžer za komunikacije Američke privredne komore u Srbiji Nikola Popov i menadžerka za članstvo i finansije Američke privredne komore u Srbiji i rukovodilac AmChamps programa Tina Kostić.
specijal
04:00
GrađaНИН (R)
GrađaНИН sa Aleksandrom Timofejevim je emisija informativnog karaktera u kojoj autor, inače glavni i odgovorni urednik NIN-a, razgovara sa kolegama i gostima o aktuelnim temama kojim se već punih 90 godina bavi ugledni NIN, najstariji nedeljnik na Balkanu i šesti po „krštenici“ u Evropi. Gosti dolaze iz različitih sfera interesovanja publike i autora. Nema tabu tema i što je možda najvažnije u ovim vremenima velike podeljenosti u Srbiji, emisija prati uredjivačku politiku NIN-a, a to je da ima sagovornike sa svih strana kako iz politike tako i svega ostalog iz zemlje, regiona i sveta važnog za život gradjana Srbije. GrađaНИН је еmisija koja prati život, postavlja pitanja, dobronamerno kritikuje i trudi se da nam svako danas bude bar malo bolje nego juče, a svako sutra bolje nego danas.
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Povodom hapšenja Srbina Živka Zagorca (79) u Poljskoj, predsednik "Veritasa" Savo Štrbac smatra da Hrvatska ni tri decenije nakon rata ne smanjuje intenzitet procesuiranja Srba, već da kroz stalne optužnice i hapšenja nastavlja politiku iz devedesetih.
Ni skoro tri decenije nakon atentata na direktora Beopetrola i visokog funkcionera Jugoslovenske levice (JUL) Zorana Todorovića Kundaka, država nije otkrila nalogodavce, a ubistvo je ostalo simbol nerasvetljenih zločina iz devedesetih.
U vremenu kada se mladi sve češće suočavaju sa izazovima prilikom ulaska na tržište rada, program poput AmChamps-a Američke privredne komore u Srbiji predstavlja primer kako obrazovne institucije i privreda mogu zajedno da grade buduće lidere.
Punih 40 godina Kadivka Kaća Vuković živi u Gerontološkom centru u Nišu. Suprotno ustaljenom mišljenju, niti je sama, a još manje usamljena. Nema proslave, rođendana ili godišnjice, na koju je ne pozove neko od brojne dece kojima je bila dadilja. Kažu da je upravo Kadivka ta koja ih drži na okupu.
Viši sud u Beogradu odredio je pritvor za deset osumnjičenih da su kao pripadnici grupe Vračarci i grupe bliske njima, koji su izvršili dva teška ubistva i tri pokušaja teškog ubistva.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Beogradu, PS Barajevo uhapsili su M. T. (75), zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivična dela nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija i ugrožavanje sigurnosti.
Trojica pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova koji su krenuli peške na put do manastira Hilandar na Svetoj gori kako bi sakupili novčana sredstva za lečenje i negu "dece leptira" stigla su na Hilandar, objavljeno je na Instagram nalogu MUP Srbije.
U periodu od januara do septembra 2025. zabeležen je pad broja živorođenih beba za tri odsto u odnosu na isti period prošle godine, saopštio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Nastavnica srpskog jezika i književnosti u Zemunskoj gimnaziji Sanja Štrbac istakla je za Newsmax Balkans da u toj školi nema nikakvih promena kada je reč o imenovanju novog direktora i da ne zna šta Ministarstvo prosvete sprečava da postavi nekoga.
Premijer Srbije prof. dr Đuro Macut sastao se danas sa prorektorima Univerziteta u Beogradu Zoricom Vujić i Dejanom Filipovićem i dekanima fakulteta čime su nastavljeni sastanci u cilju priprema za početak nove akademske godine, saopšteno je iz Vlade Srbije.
Pripadnici MUP u Subotici, u saradnji sa policijskim upravama u Kikindi i Somboru, uhapsili su D. K. (22) i S. A. (19) iz Subotice i B. V. H. (18) iz okoline ovog grada, dok će protiv 17-godišnjaka biti podneta krivična prijava, zbog sumnje da su izvršili seriju teških krađa.
Komentari (0)