(VIDEO) Gosti Newsmax Balkans o krizi u prosveti: "Kazne nemaju svrhu, pritisci su najgore rešenje"
Psiholog Dragana Đurić i direktor Osnovne škole "Veselin Masleša" Milan Stošić saglasni su u oceni da pritisci i kazne od strane Ministarstva prosvete i drugih nosilaca vlasti upućeni nastavnom osoblju da bi se nastava odvijala neometano, ne mogu dovesti do svrsishodnog rešenja.
U trenutku kada se u pojedinim osnovnim i srednjim školama u Srbiji nastava odvija potpuno normalno, dok se u nekima prave planovi "dan za dan", situacija na početku drugog polugodišta je komplikovana i za učenike i za roditelje, dok je nastavno osoblje izloženo velikim pritiscima da časovi protiču neometano, bez skraćenja ili potpune obustave.
O ovoj temi polemisali su gosti jutarnjeg programa "Otvori oči" direktor beogradske OŠ "Veselin Masleša" Milan Stošić i psiholog Dragana Đurić.
Mnoge škole u Srbiji i danas nastavljaju obustavu rada u znak podrške studentskim zahtevima i zbog nezadovoljstva odlukom reprezentativnih sindikata da postignu dogovor sa Vladom o povećanju plata.
Ministarka prosvete Slavica Đukić Dejanović izjavila je da su opštinski, gradski, pokrajinski i republički prosvetni inspektori izvršili nadzor u 84 osnovne i srednje škole u kojima je rad blokiran i da se inspekcijski nadzor nastavlja u školama u kojima deo nastavnika blokira nastavu.
"Zaposleni imaju pravo po Zakonu o štrajku da se samoorganizuju i direktor ima obavezu da u roku od pet dana odgovori na njihove zahteve i počne tako da se ponaša. Međutim, nezgodno je što osnovna i srednja škola imaju različite problematike. U osnovnoj školi su deca od sedam do 15 godine, u njoj funkcioniše produženi boravak, tu idu deca iz komšiluka. Srednja škola ima druge probleme, jer tu dolaze deca iz celog grada, neka su u učeničkim domovima, neka deca su i punoletna. Zato je važno da se svako nezadovoljstvo artikuliše kako treba, jer se radi o intelektualcima i sve treba izbeći da se ne posvađaju, a da konačno bude na dobrobit i zaposlenih i dece", smatra Stošić.
Printscreen: Newsmax Balkans
Očigledan je pritisak koji se, kako je konstatovano, preliva sa države na škole, a zatim sa direktora na nastavnike, da bi konačno završio pritiskanjem nastavnika na roditelje.
"Zaista je došlo do ogromne polarizacije i veliki je problem u ovom trenutku ignorisanje društvenih pojava koje su veoma prisutne. Direktori su se snašli u zavisnosti od toga sa kakvom su motivacijom postali direktori. Neki od njih sprovode partijsku volju, odnosno prenose pritisak koji se na njih preliva iz Ministarstva i lokalnih samouprava. Jedni su se snašli u smislu ’pucajte ja i sada držim čas’, drugi su se sakrili u mišju rupu i čekaju da ovaj momenat nekako prođe, a da se sami roditelji i nastavnici izbore za neko rešenje, i treći koji vrše ogroman pritisak. Mislim da ovaj društveni trenutak prevazilazi zakonom predviđena rešenja. U tom smislu, insistirati po svaku cenu da se ide regularno u školu kao da se ništa ne dešava jednostavno nije moguće. Sve u svemu, najgore rešenje je vršenje bilo kakvog pritiska, jer on ne može da rezultira ničim dobrim", kategorična je Đurić.
"Ostaje nam na savesti"
Prema mišljenju Stošića, kažnjavanje i pretnje kaznama nastavnicima i učenicima ne bi dovele do izlaza iz trenutne situacije.
"Kazna je u ovom trenutku nesvrsishodna, ona nam ne treba. Svi to znamo, jer nije ovo prvi put da se štrajkuje. Ovde štrajkovi traju od 16. septembra, direktori i sindikati su bili u obavezi da se upoznaju sa posledicama nedolaska na posao, o tome je dosta pričano. Šta ćemo da uradimo dalje ostaje nam na našoj savesti. Viber grupe su neformalne grupe komunikacije koje mogu da podignu tenzije i da se bave dezinformacijama. Roditelji bi trebalo da dobijaju informacije od škole, a škola ima pravilima utvrđena ponašanja. Viber grupe i nejasna uputstva ostavljaju sve na slobodnu procenu roditelja kako da se ponašaju", rekao je direktor škole.
"Niko nema poverenja u institucije"
Đurić smatra da smo u ovom momentu daleko od spuštanja tenzija.
"Informacije su iz dana u dan potpuno drugačije i očigledno je da, kao što roditelji na viber grupama uveče definišu šta će biti sutrašnji koraci zvuči da i donosioci odluka imaju isti takav odnos. Mislim da su i oni shvatili da inspekcije u školama ne prolaze dobro, odnosno da ih sačeka nekoliko stotina roditelja. Zato smo, čini mi se, u ovom trenutku daleko od spuštanja tenzija, jer se čeka događaj kako bi se reagovao na njega. Nije neobično da poverenja u institucije više nema niko – roditelji apsolutno, nastavnici prilično, a i direktori, samo ne znam koliko to smeju da kažu. Ne postoji sistem kome verujemo i onda su u skladu sa tim počeli da se samoorganizuju svako na nekom svom nivou", istakla je psiholog.
Šta je rešenje?
O eventualnom rešenju situacije, sagovornici Newsmax Balkans izneli su svoja stanovišta.
"Rešenje vidim u tome da svi akteri, i roditelji i nastavnici i učenici i ministarstvo i sindikati, moraju da pokažu dobru volju da se ovo završi. Ako jedan od aktera ne pokaže dobru volju, rešenja neće biti", naveo je direktor OŠ "Veselin Masleša".
Printscreen: Newsmax Balkans
Đurić je podsetila da je nedavno zasedao skupštinski Odbor za obrazovanje, gde je, kako je istakla, rektor Beogradskog univerziteta predložio da univerzitet postane medijator pregovora studenata i države.
"Ja bih igrala na tu kartu, jer univerzitet može da bude nosilac društvenih promena. Oni su najbolji od najboljih, bili i, očigledno, ostali", zaključila je psiholog.
Gostovanje Dragane Đurić i Milana Stošića možete pogledati u videu:
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:30
STAV DANA (R)
I ranije je NATO umeo da preduzme samostalne oružane akcije protiv nekih zemalja, ali je napad na Saveznu Republiku Jugoslaviju bila prva velika kampanja protiv jedne suverene zemlje i članice Ujedinjenih nacija bez odobrenja Saveta bezbednosti. To je, kako su tvrdili ili obećavali čelnici Severoatlantske alijanse bio presedan, što znači, samo ovaj put, nikako pravilo. Ali onda su presedani počeli da se ređaju: Irak 2003, Libija 2011... da bi se danas formulacija o “flagrantnom kršenju” ili sumraku međunarodnog prava počela da se čuje sa raznih strana. Gost Stava dana istoričar Čedomir Antić, a uključimo će i diplomatu iz Podgorice Miodraga Lekića koji je te 1999.godine bio jugoslovenski ambassador u Italiji.
specijal
02:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
02:25
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
02:50
STAV REGIONA (R)
Na dve farme u Bijelom Polju uginulo je 18.000 živine zaražene ptičijim gripom, a onda zakopano na nelegalnoj deponiji - da li je opravdan strah od zaraze? Zloupotreba bolovanja u S. Makedoniji. Svaki peti policajac koji je prošle godine bio na bolovanju, nije bio bolestan - pokazala je kontrola Fonda za zdravstveno osiguranje. Nagli skok cena goriva, osnovnih životnih namirnica i inflacija kao posledica rata u Iranu. Ko štiti potrošače u BIH, šta rade inspekcije dok cene "divljaju"?
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Koliko je sezonski posao siguran i da li je isplativ? Koje uslove rada sezonski radnici prihvataju a koje prećutkuju? Ko kontroliše poslodavce tokom sezone? Za emisiju „Tražim reč“ govore, PR menadžer kompanije „Infostud“ Miloš Turinski, predstavnik omladinske zadruge Mjob Ivana Radenović i potpredsednik udruženja hotelijera i restoratera HORES Ivan Vitorović.
Ivanjica je zavijena u crno. U nezapamćenoj tragediji preminuo je jedanaestogodišnji dečak koji je slučajno popio otrovnu tečnost korišćenu za prskanje malina.
Blokade granica Bosne i Hercegovine sa Evropskom unijom zvanično su zaustavljene. Sa druge strane, policija u Crnoj Gori i Republici Srpskoj zabranila je prevoznicima da blokiraju granične prelaze.
Protiv Nišlije M. Ž. (38) policija je podnela krivičnu prijavu zbog sumnje da je sa gradilišta u Nišu ukrao 66 klima-uređaja, saopšteno je iz Policijske uprave Niš.
Eksplozivna naprava nešto posle šest časova bačena je na teretanu u Zemunu, koja se nalazi u prizemlju stambene zgrade, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
Policija u Beogradu, u opštini Vračar, uhapsila je, u toku izvršenja krivičnog dela, A. S. (31) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo ugrožavanje sigurnosti.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova uhapsili su na teritoriji Srbije A. S. (36), E. V. (42), E. G. (48) i A. C. (21) - državljane Albanije zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo izazivanje nacionalne, rasne i verske mržnje i netrpeljivosti.
Planovi za letovanje ove godine menjaju se usled dešavanja na Bliskom istoku, što se vidi i po otkazivanju pojedinih aranžmana. Pitanje gde će provesti odmor postaje sve važnije, ali nije u pitanju samo izbor destinacije, ključna je i bezbednost.
U Srbiji se svake godine dijagnostikuje oko 250 novih slučajeva Hočkinovog limfoma - malignog oboljenja koje najčešće pogađa mlade između 15. i 40. godine, u periodu života kada započinju karijeru, planiraju porodicu i grade budućnost.
Sudija za prethodni postupak Osnovnog suda u Prištini odredio je jednomesečni pritvor Zoranu Stankoviću, zbog sumnje da je počinio ratni zločin u selu Matičane tokom sukoba na Kosovu i Metohiji 1998. i 1999. godine.
Komesarijat za izbeglice i migracije naveo je da je NATO bombardovanje na Saveznu Republiku Jugoslaviju dovelo do toga da je danas u Srbiji ima registrovano oko 200.000 interno raseljenih Srba sa AP Kosovo i Metohija.
Članovi Komisije za reviziju biračkog spiska u ime Stranke slobode i pravde (SSP) Ana Gođevac i Marko Dimić ukazali su na moguće manipulacije Jedinstvenim biračkim spiskom, saopštila je ta stranka.
Komentari (0)